Diploma više nije dovoljna – Neformalno vs. Formalno obrazovanje

03.08.2015. 13:11 / Piše: Amna Popovac za Akta.ba

U zadnje vrijeme u BiH, a naročito nakon objave novog EU pristupa tzv. britansko-njemačke inicijative, zatrpani smo raznim analizama našeg tržišta rada i ekonomskim uvjetima poslovanja.

U zadnje vrijeme u BiH, a naročito nakon objave novog EU pristupa tzv. britansko-njemačke inicijative, zatrpani smo raznim analizama našeg tržišta rada i ekonomskim uvjetima poslovanja.

Stopa nezaposlenosti u BiH velika, to je naša realnost i svi imamo više nezaposlenih prijatelja i rodbine nego zaposlenih. A opet, živimo i još niko nije umro od gladi.

U BiH nezaposlenost se popela na vrtoglavih 40%, a, gledajući podatke iz maja 2015. ova stopa pokazuje procenat zaposlenih u odnosu na stanovništvo u radnoj dobi. Ipak, gledano iz drugog ugla, to znači da 60% radno sposobne populacije ne radi niti traži posao.

Dio ne radi jer nemaju odgovarajuću stručnu spremu, a dio jer ne vjeruju da mogu naći posao.

Često čujem izjave poput: 'Naši mladi više vole potrošiti tri marke za kavu i cigaretu i provesti prijepodne u kafiću, nego raditi za pet maraka na sat'.

Ima i onih koji isključivo traže posao 'u ministarstvu ili državnoj firmi' u nadi da će time izbjeći nesigurnost tržišta rada.  Razočaraću vas i reći: ni to više nije sigurno utočište.

Imala sam priliku u zadnja 4 mjeseca upoznati mlade iz šest bh. gradova i nisam stekla dojam da većina njih ne želi raditi. Upoznala sam aktivne mlade ljude koji se istovremeno i školuju i rade, organizuju razne događaje i aktivni su u društvenom životu.

Znam jako puno ljudi koji uporno šalju aplikacije za razne pozicije i dobijaju odbijenice. Ne dobiju šansu ni za intervju. Oni su na dobrom putu da posumnjaju u svoje sposobnosti i da uskoro odustanu od potrage za poslom.

Velika većina mladih još uvijek misli da je dovoljno 'donijeti diplomu' i time dokazati svoju stručnost u određenoj oblasti. No, vremena su se promijenila. Poslodavci sve više traže aktivne mlade ljude, spremne da donose nove ideje i nove načine rješavanja problema. Zato, diploma više nije dovoljna. Za dobar i kvalitetan CV potrebno je mnogo više, ali i tako malo istovremeno. Potrebo je da se tokom fakulteta učestvuje u raznim aktivnostima, ide na ljetne škole, bavi se 'vannastavnim aktivnostima', ukratko, da osoba pokaže da je aktivna i zna preuzeti inicijativu. Takve osobe će puno lakše pronaći posao, koji ne mora nužno biti 'u struci'.

Broj visokoobrazovanih osoba povećava se svake godine za više od 4000. Njih naše tržište rada ne može apsorbirati, jer ne posjeduju ni znanje ni potrebne kvalifikacije.

Bez obzira na veliku nezaposlenost poduzetnici kažu da ne mogu naći 'kvalitetnu radnu snagu'.

Na fakultetima se uči iz starih knjiga i studentski mozak se puni bekorisnim informacijama (čast izuzecima, kojih ima). Proizvode kadar koji nije tržišno vrijedan.

Što se mene tiče, fakultetska diploma je dokaz da osoba zna čitati i pisati, sve ostalo treba učiti kada počne raditi te se treba prestati misliti kako po svaku ciejnu treba naći posao u struci.

Naime, nema više 'posla u struci' jer dok su oni studirali struka se u ovim okolnosti poslovanja i tržišta promijenila.

Živimo u turbulentnim vremenima, u kojima ni velike firme više ne mogu da prave 5-godišnje planove i prate njihovo ispunjavanje na godišnjem nivou. I najveći sada češće nego ranije, u stvari kontinuirano kontroliraju svoje poslovanje i kretanje tržišta i tome se prilagođavaju.

Trenutno traju upisi na bh. fakultete. I roditelji jednako kao i srednjoškolci muku muče sa odabirom fakulteta. Ne brinite se, šta god da odaberete, sigurno ćete pogriješiti! (da parafraziram rečenicu iz video igre Hugo).

Zato, dozvolite djeci da odaberu društveni ili prirodni smjer, prema svojim afinitetima, i fakultet koji će im ostaviti dovoljno prostora i dati mogućnosti da se bave vannastavnim aktivnostima, putuju i umrežavaju se sa kolegama iz drugih država.

Dok današnji srednjoškolci završe fakultete, tržište će već biti prezasićeno takvim kadrom i tražiće se neke druge kvalifikacije, koje sigurno neće steći formalnim obrazovanjem.

Neformalno obrazovanje sve više uzima primat nad formalnim i tako će biti i u BiH, bez obzira 'ušli' mi u Evropu ili ne.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala Akta.ba

 

Biografija

Amna Popovac je jedna od osnivačica Asocijacije poslovnih žena ONE, član Upravnog odbora Asocijacije privatnih elektronskih medija PEM, suvlasnica kompanije Medija Servis BH i rukovodi predstavništvom talijanske kompanije Dedalus (koja se bavi informatizacijom zdravstvenih ustanova).

Do oktobra 2014, bila je vlasnica radio stanice Studio 88 u Mostaru, koju je uspješno vodila od 1999. Amna Popovac posjeduje ekspertno znanje iz upravljanja medijima, projektima i promocijom, aktivna je u promociji ženskog poduzetništva u BiH i regiji i trenutno pohađa master studij na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru.

Amna je certificirani konsultant za poslovno planiranje, ljudske resurse i marketing, kao i trener za upravljanje medijima.

Njen životni moto je: 'Dovraga i torpeda, punom parom naprijed!'

 

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kolumna