Datum objave: 04.08.2017. 15:12

Odluka o pristupanju izmjenama i dopunama Odluke o pristupanju izradi Urbanističkog projekta Sportski centar Trnovo

Općinsko vijeće

Na osnovu člana 25. stav 10. člana 34. stav 1. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17) i člana 14. i 24. Statuta Općine Trnovo ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj 12/08), Općinsko vijeće Trnovo, na 7. sjednici održanoj 13.07.2017. godine, donijelo je

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O

PRISTUPANJU IZRADI URBANISTIČKOG PROJEKTA

"SPORTSKI CENTAR TRNOVO"

Član 1.

Član 1. i član 4. Odluke o pristupanju izradi Urbanističkog projekta "Sportski centar Trnovo" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 8/17), se mijenjaju i glase:

"Član 1.

Pristupa se izradi Urbanističkog projekta "Poslovno - sportski centar Trnovo" (u daljem takstu Plan)".

"Član 4.

- Obezbijediti ažurnu geodetsku i geološku podlogu u razmjeri 1:500 sa podacima o posjedovnom stanju i ažurnom katastru komunalne infrastrukture;

Osnovna usmjerenja za izradu Plana su:

- Izvršiti analizu stanja u prostoru;

- Preispitati usmjerenja precizirana kroz do sada usvojene i važeće planske dokumente;

- Kroz koncept prostorne organizacije u granicama planiranja potrebno je maksimalno poštovati načela zaštite, uređenja i unapređenja specifičnih vrijednosti predmetnog područja, posebno vodeći računa o zaštiti prirodne sredine;

- Radi specifičnosti područja, osnovna koncepcija uređenja i izgradnje prostorne cjeline sa prijedlogom namjene sadržaja treba da se međusobno nadopunjava sa sadržajima na području ukupnog sportsko-rekreativnog i turističkog područja Bjelašnice, i da u prostorno-funkcionalnom smislu predstavlja jednu cjelinu koja će dati novi razvojni identitet ovom području; Predmet izrade Plana je savremeni sportski centar koji će biti u funkciji trenažnog programa profesionalnih sportista;

U skladu sa prostornim mogućnostima planirati Sportski centar kao jedinstvenu funkcionalnu cjelinu sa sportskim, rekreacijskim i ostalim sadržajima koji omogućuju cjelogodišnje korištenje i to:

- otvorene sportske terene, i

- građevine u funkciji sportskog centra. Sportski tereni na otvorenom koje treba planirati su slijedeći:

- 1 glavni fudbalski teren (dimenzije prema FIFA i IFAB pravilima)

- 1 fudbalski teren (pokriven balonom)

- 2 terena za mali nogomet (dimenzije prema FIBA pravilima)

- 1 teren za košarku (dimenzije prema FIBA pravilima)

- 1 teren za rukomet (dimenzije prema IHF pravilma)

- 1 teren za odbojku (dimenzije prema FIVB pravilima)

- 1 univerzalni teren (ukoliko prostorne mogućnosti dozvoljavaju)

Građevine u funkciji sportskog centra treba da objedine slijedeće funkcije:

- Sportska dvorana kapaciteta do 500 mjesta sa pratećim sadržajima koji su u funkciji trenažnog programa sportista,

- Hotel kapaciteta cca 90 ležajeva koji programski zadovoljava osnovnu namjenu sportskog centra - boravak sportista (prostorija/prostorije za sastanke - strateška planiranja, polivalentna dvorana za konferencije, edukaciju i sl., višenamjenska prostorija za odmor/okupljanja/zabavu, bazen, fitness i spa-centar, teretana, sauna, kuglana, skladište sportske opreme, priručna ambulanta/apoteka, administrativni dio za potrebe općine, prostor za upravu centra, i sl.), - Shodno prostornim mogućnostima, pored sportskog hotela i sportske dvorane, planirati i druge smještajne objekte namijenjene turističkom poslovanju (hostel, pansione, planinarski studentski dom, aparmane, i sl.) sa pratećim sadržajima ugo- stiteljsko-turističko-poslovne namjene (ugostiteljske, trgovačke-sportska oprema, sportsko-rekrea- tivno-zabavne, kulturno-umjetničko-edukativne, zdravstveno-rekreacijske, uslužne, i sl. građevine), sve u funkciji primarne sportsko-rekreativne namjene.

- Procenat izgrađenosti na ukupnom obuhvatu (zauzetost terena objektima i sportsko- rekreacionim površinama na otvorenom) ne može biti veća od 50%;

- Imperativ urbanističko-arhitektonskog rješenja treba da bude uklapanje u zatečeno prirodno okruženje i topografiju (formiranje podzemnih i djelimično podzemnih etaža) stvarajući kvalitetnu vizuelnu i ambijentalnu sliku prostora;

- Materijalizaciju arhitektonskih objekata podrediti klimatskim uslovima. Za vanjsku obradu građevina kao i za uređenje vanjskih površina planirati primjenu prirodnih materijala;

- Sportski centar treba planirati za korištenje u ljetnom i zimskom periodu;

- Prilikom definisanja prostorne organizacije cjelokupnog prostora, zelene površine kroz konceptualno rješenje treba naglasiti, postojeće zelenilo štititi i ugraditi ga kao zaštitno zelenilo (sječu šume svesti na minimum, važan dio prirodnog krajolika, radi zaštite, sprječavanja erozije, i sl.), dati prijedlog mjera unapređenja njihove strukture (biološka i građevinska komponenta) u skladu sa bonitetnom kategorijom;

- Uređenje područja treba da sadrži elemente zaštite prirode i okoliša kao kontinuiranu i u svim segmentima prisutnu komponentu, a u slučajevima kad je potrebno njegova obnova ili unapređenje saditi autohtone vrste za sve tri etaže vegetacije;

- U toku izrade Plana potrebno je zadržati koncept primarne saobraćajne mreže definisan razvojnom planskom dokumentacijom i usvojenim provedbenim planovima kontaktnih prostornih cjelina, kako položajno tako i po gabaritima;

- Na primarnim saobraćajnicama izvan kolovoza predvidjeti niše za stajališta vozila javnog prevoza putnika;

- Saobraćaj unutar zone rješavati što racionalnije, na način jednostavne i pune dostupnosti svim planiranim sadržajima sa gabaritom ne manjim od 6,00 m (izuzetno 5,50 m) za dvosmjerni motorni saobraćaj, odnosno 4,50 m za jednosmjerni motorni saobraćaj, sa pješačkim stazama (po mogućnosti obostrano) širine minimalno l,50 m;

- Urbanističkim rješenjem osigurati bezbjedan, afirmativan kontrolisan pristup posjetitelja (kapacitet prihvata) prostornoj cjelini (kolski, pješački);

- Kod izrade Plana preispitati mogućnost planiranja pješačkih/planinarskih/trim staza i biciklističkih staza koje bi dopunile ponudu sportskog centra, a na način da iste ostvare kontinuitet sa stazama u kontaktnim zonama;

- U skladu sa planiranim sadržajima planirati odgovarajući broj parking mjesta u skladu sa važećim normativima u okviru podzemne garaže i/ili otvorenog parking prostora;

- Planirane kapacitete komunalne i energetske infrastrukture usaglasiti sa postojećom mrežom i istu prilagoditi (rekonstruisati) za nove kapacitete - sadržaje;

- Sa aspekta hidrotehnike postojeće stanje kao i planirano rješenje za predmetni obuhvat je potrebno posmatrati zajedno, uz cjelovito sagledavanje šire prostorne cjeline sportsko-rekreativnog područja Bjelašnica;

- Postojeći sistem snabdijevanja vodom područja Bjelašnica-Igman vezan je na sarajevski vodovodni sistem. Voda se sa Bačeva preko rezervoara Igman (K.D. 555 mn.m. V= 5000 m3) i P.S Igman pumpa u rezervoara Hrasnički Stan (K.D. 1377 mn.m. V= 500 m3), a iz tog rezervoara gravitacijom jednim pravcem se transportuje prema rezervoara Tabla (K.D. 1285 mn.m. V= 500 m3), a drugim paralelnim preko Velikog Polja ka rezervoaru Babin Do (K.D. 1350 mn.m. V= 500 m3) a na lokalitetu Tabla gravitacioni vod se grana na dva kraka. Snabdijevanje u pravcu Igmana ide preko rezervoara Malo Polje II (K.D. 1310 mn.m. V= 100 m3) i rezervoara Malo Polje I (K.D. 1240 mn.m. V= 100 m3);

- U cilju iznalaženja dodatnih količina voda, urađena je projektna dokumentacija nivoa glavnog projekta (naručilac Općina Trnovo), koja je analizirala problematiku snabdijevanja vodom prostorne cjeline "Bjelašnica". Cijeli sistem snabdijevanja vodom se bazira nakaptiranje izvorišta Velika vrela (1333,60 m.n.m.), koje se nalazi u slivu Bijele rijeke, uz koje je predviđena pumpna stanica kojom se voda potisnim vodom (L =389 m) doprema u vodnu komoru "Velika Kosa" (1453 m.n.m.). Zatim se voda gravitaciono transportuje na dužini L=7725 m sa prečnikom 0 130 mm do vodne komore na koti 1383.07 m.n.m. iz koje se voda transportuje na dužini L=4670.59 m.n.m. i prečnikom 0 160 mm do rezervoara Babin Do II (1350 m.n.m.) sa zapreminom 250+250 m3. Nakon konačne realizacije vodovodni sistem Bjelašnice bi postao neovisan od Sarajevskog sistema.

- Neophodno je preispitati mogućnost snabdijevanja vodom svih planiranih potrošača u okviru provedbeno planskih dokumenata uz obezbjeđivanje propisane protupožarne zaštite, sa izvorišta Velika vrela zbog samog kapaciteta vrela, bez dovoda vode iz centralnog Sarajevskog sistema.

- Dispozicija distribucione mreže unutar lokaliteta će se planirati u skladu sa saobraćajno-urbanističkim rješenjem i važećim propisima, a na osnovu potreba planiranih objekata, uz uslov da je minimalno dozvoljen profil u javnoj vodovodnoj mreži 0100 mm.

- Odvodnja otpadnih voda za objekte i obuhvat UP "Bjelašnica I" zasnivala se na postojećem kolektoru 0300 mm koji se od potrošača sa Babinog Dola preko Velikog i Malog Polja spušta prema Hadžićima gdje se uključuje u centralni kanalizacioni sistem. Odvodnja oborinskih voda za objekte tretirana je vrlo racionalno i predviđena samo za one lokalitete koji nemaju povoljne prirodne uslove oticanja, a na svim parkinzima su predviđeni separatori, te nakon tretmana vršeno je slobodno puštanje po terenu na pogodnim mjestima.

- Kod izrade UP "Bjelašnica I" u fazi odvodnje oborinskih voda predviđena je u svim saobraćajnicama zasebna kanalizaciona mreža koja je prikupljala oborinske vode iz slivnika i sa p arkinga. Ove vode su također nakon tretmana u separatorima dovedene do mjesta pogodnih za slobodno puštanje po terenu.

- Projektni biro KJKP "ViK" je uradio glavni projekat rekonstrukcije fekalnog kolektora koji odvodi fekalne vode sa ovog područja. U tom projektu je utvrđeno da je za izvedeni minimalni pad dna cijevi 0 300 mm, Imin = 0.38%, koji ima prijemnu moć Qp = 64.15 1/s i Vp = 0.91 m/s, za koeficijent hrapavosti k=lmm. Tako da za q = 2501/stan, dan i za kh=1.7 i kdn=1.2 moguće je odvesti fekalne vode od Sn= 10867 stanovnika. To znači da se mogu odvesti sve količine fekalne vode, koje su sračunate u svim varijantama potreba količina vode za ovo područje, za tretirani potez kolektora "Stinji do - Igman".

- Što se tiče odvodnje oborinskih voda, prema saznanjima Službe za Hidrotehniku Zavoda, nije vršena nikakva ozbiljnija analiza te je to u narednom periodu potrebno uraditi posebno imajući u vidu uticaje sječe šume, erozije zemljišta te povećane izgrađenosti, odnosno povećanje koeficijenata oticanja sa ovih područja.

- Planirati primarnu separatnu kanalizacionu mrežu u skladu sa važećom provedbeno - planskom dokumentacijom u širem obuhvatu, te planirati separatnu kanalizacionu unutar obuhvata u skladu sa urbanističko-saobraćajnim rješenjem predmetnog Plana. Profile kanala definisati tako da zadovolje potrebe, kako u obuhvatu tako i pripadajućim slivnim područjima. Minimalni dozvoljeni profil u javnoj kanalizacionoj mreži je 0 300mm.

- Prikupljene oborinske vode sa površina za mirujući saobraćaj, ili kolektivnih garaža, prije uključenja u javnu kanalizacionu mrežu tretirati u separatorima odgovarajućeg kapaciteta.

- Pri izradi idejnog rješenja odvodnje otpadnih i oborinskih voda ispoštovati sve važeće propise i zahtjeve KJKP "Vodovod i kanalizacija".

- Područje obuhvaćeno UP "Sportski centar Trnovo" je u velikoj mjeri pokriven elektroenergetskim sistemom za kontinuiranu dobavu električne energije. Primarno napajanje je iz postojeće TS 35/10(20) kV, BJE¬LAŠNICA, 2x4 MVA, a rezervno napajanje je iz postojeće TS 35/10(20) kV IGMAN (KABALOVO), 1 x 4 MVA. Postojeća TS 10(20)/0.4 kV BABIN DO; br.1209; 1000 kVA koja pripada planiranom prostornom obuhvatu, pokriva potrebe zatečenog konzuma električnom energijom.

- Napajanje objekata električnom energijom u obuhvatu treba da bude na 10(20) kV naponu distributivne mreže. Mjesto priključka na mrežu je distributivna trafostanica tipske jedinične snage transformatora, projektovana prema Tehničkim preporukama Elektrodistribucije Sarajevo. Mrežu planirati isključivo kablovsku, sa mogućnošću dvostranog napajanja, iz glavnog i rezervnog izvora napajanja višeg reda. Također, planirati mogućnost povezivanja 10(20) kV kablovske mreže planiranog obuhvata sa susjednim obuhvatom. Distributivne trafostanice planirati u težištu potrošača, a broj određivati prema specifičnom opterećenju transformatorske jedinice. Uz planirane visokonaponske 10(20) kV kablove položiti PHD cijev za optički OPGW kabl za daljinsku komandu. U kablovske vodne ćelije ugraditi indikatore kvara.

- Razvod električne energije na niskom naponu planirati isključivo kablovskom mrežom. Niskonaponska mreža će se iz planiranih transformatorskih stanica TS 10(20)/0.4 kV izvoditi kao zatvorena preko KRO i KPOV-S ormara (uvezana sa sopstvenom i drugim susjednim transformatorskim stanicama) a raditi kao radijalna. Postoji mogućnost rezervnog napajanja preko KRO i KPOV-S ormara i poveznih niskonaponskih kablova. Obzirom da svi kablovi uglavnom imaju rezervu u kapacitetu to ujedno služe za glavno napajanje i za rezervno napajanje susjednih kablova. Svi KRO razvodni ormari (KRO-8, KRO-6, KRO-4, KPOV-S2 i KPOV-S1) fasadni ormari su predviđeni za ugradnju na fasade objekata ili slobodnostojeći. Predmetni distributivni ormari se montiraju na odgovarajuće temelje. Distributivni ormari ujedno su i priključne točke za spajanje potrošača na elektroenergetski sustav.

- Rasvjeta saobraćajnica treba biti planirana prema njihovoj kategorizaciji, u sklopu postojeće javne rasvjete, sa nivoom osvjetljenja prema preporukama svjetlotehničke karte. Visine stubova javne rasvjete i tip svjetiljki usaglašavati sa postojećim ili usvojenim tipom. Mjerenje potrošnje električne energije i automatsko uključenje predvidjeti u distributivnoj trafostanici iz koje se napaja određena grupa svjetiljki. Koristiti ormare javne rasvjete sa redukcijom snage.

- Prostorna cjelina, koja je predmet Urbanističkog projekta "Sportski centar Trnovo", Urbanističkim planom grada Sarajeva za područje Trnovo, za period od 1986. do 2015. godine, je predviđena za opskrbu toplotnom energijom individualnim sistemima zagrijavanja.

- Prostor obuhvaćen Planom nije u zonama centralne toplifikacije kotlovnica K.J.K.P. Toplane pa je toplifikacija postojećih objekata u području zone obuhvata koncipirana tako da se putem individualnih sistema podmiruju potrebe za grijanjem;

- Imajući u vidu, pored energetskog, ekonomskog i okolinski aspekt kao i dipoziciju i namjene objekata unutar obuhvata plana, značaj prostora, kao prirodnog naslijeđa, optimalno rješenje opskrbe toplotnom energijom je nabazi korištenja zemnog gasa, kao osnovnog energenta, a alternativna goriva se odabiraju u skladu sa željama i mogućnostima investitora, ali na način koji onemogućava ugrožavanje okoliša, iznad dopuštenih vrijednosti, uz poštivanje propisa i odluka važećih na nivou Kantona.

- U cilju dovođenja zemnog gasa na područje Igmana i Bjelašnice izgrađen je gasovod Hrasnica-Igman- Bjelašnica, radnog pritiska 3(4) bar, koji je priključen na čelični gasovod, radnog pritiska 8(14,5) bar u Hrasnici preko redukcione stanice 8(14,5)/3(4) bar kapaciteta 3000m3/h. Ovaj gasovod i redukciona stanica su u funkciji snabdijevanja zemnim gasom cijelog područja Igmana i Bjelašnice (postojećih i planiranih objekata) sa predviđenim kapacitetom za uvezivanje sa gasnim prstenom u Hadžićima.

- Opisani koncept energetskog snabdijevanja toplotnom energijom predstavlja tehnički, ekonomski i ekološki optimalno rješenje, u skladu je sa dugoročnim opredjeljenjem razvoja energetike Grada i potpuno je usklađen sa planovima višeg reda.

- Korištenje električne energije, treba svesti samo kao nezamjenjivu.

- Analizom postojećeg stanja konstatovano je da kroz obuhvat koji se razmatra planom prolazi optički kabel u vlasništvu BH Telecom-a. Novim Idejnim projektom telekomunikacione infrastrukture potrebno je prema planiranoj situaciji, projektovati telekomunikacionu infrastrukturu, prije svega u obliku trasa kablovske kanalizacije do svih novoplaniranih objekata. Rješenje TK infrastrukture je potrebno uskladiti sa urađenim projektima faze TK infrastrukture kontaktnih planova.

- Telekomunikacionu infrastrukturu je potrebno planirati podzemno. Planirana trasa kablovske kanalizacije treba da prati liniju postojećih i planiranih saobraćajnica.

- Trasu TK infrastrukture (kablovsku kanalizaciju, pripadajuća kb. okna i ormariće sa TK opremom) je potrebno planirati izvan kolovoza (u pločnicima i zelenim površinama).

- Tačke koncentracije (ormarići sa TK opremom) je potrebno planirati uz ili unutar objekta, te izbjegavati postavljanje objekata TK infrastrukture kao samostalnih jedinica.

- Konačan izbor tehnologije koja će biti korištena za pružanje telekomunikacionih usluga korisnicima, je ostavljen investitoru i nije predmet planske dokumentacije."

Član 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave na oglasnoj ploči Općine Trnovo, a naknadno će se objaviti na web stanici Općine Trnovo i " Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-05-2283/17        

13. jula 2017. Godine

Predsjedavajuća

Općinskog vijeća Trnovo

Emina Mehmedagić, s. r.

Odluka objavljena na oglasnoj ploči Općine Trnovo dana 13.07.2017. godine