Bruxelles ustraje na milijardama od poreza na nekretnine

Europska komisija zasad ipak neće dodatno pojačati monitoring nad Hrvatskom zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. No, guranje u zadnji (šesti) stupanj nadzora i zahtjeve za žurnim akcijskim planom korektivnih mjera nismo izbjegli zato što ne ispunjavamo kriterije za to piše poslovni.hr.

Prema svemu sudeći, izmakli smo mu zato što s ekonomskim neravnotežama podjednako problema imaju i neke daleko veće/važnije članice Unije, poput Francuske i Italije. Slično vrijedi i za Portugal, dok u skupini kandidata za "šesti krug" jedino ga Bugarska s obzirom na (ne)ispunjavanje kriterija nije zaslužila. Komisija je, dakle, politički odlučila ponajprije poštedjeti Francusku i Italiju, a one su pak i Hrvatskoj ispale kišobran. U našem slučaju, doduše, mnogi su ekonomisti uoči jučerašnjeg objave povjerenika Europske komisije prognozirali takav ishod i zbog činjenice da za pola godine u Hrvatskoj slijede izbori. Tako, primjerice, on nimalo nije iznenadio Martinu Dalić, ali ni Željka Lovrinčevića koji smatra kako se na idućoj kontrolnoj točki kod spomenute četvorke zasigurno neće konstatirati napredak i ublažavanje strukturnih slabosti njihovih ekonomija.  Utoliko više od poštede u smislu najvećeg stupnja nadzora govore specifične preporuke koje je Hrvatskoj za 2015. i 2016. nabrojala Komisija.

5,5mlrd.

"Preporuke su zapravo nalik listi reformi koje su se trebale provesti proteklih nekoliko godina, a nisu", ističe Lovrinčević. Jedna od preporuka koja svakako bode oči je uvođenje poreza na nekretnine. Iako tog poreza i njegovih fiskalnih efekata u 2016. nema u Vladinu Nacionalnom programu reformi, u Komisiji očito računaju s prihodom koji je prema lanjskom Programu reformi trebao donijeti taj porez. On je, naime, bio predviđen kao mjera za osiguranje zamjenskih oko tri milijarde kuna proračunskog prihoda nakon što se iscrpe učinci povlačenja dijela mirovinske štednje zaposlenih iz kategorije beneficiranoga staža tijekom 2014. i 2015. (5,5 milijardi kuna). Komisija je tako zacijelo poručila da računa s obećanjem da će se dogodine osigurati supstitut, no u sferi oporezivanja imovine Vlada je najavila samo novi model naplate komunalnih naknada s očekivanim fiskalnim efektom od 300 milijuna kuna.

Svoje preporuke Komisija je grupirala u šest točaka, odnosno područja, no lista reformskih zahvata koje u njima traže mnogo je dulja. Posve je druga priča što je od toga ostvarivo u ovoj godini. Od pet-šest ključnih reformskih zahvata koje stoje u preporukama za 2015. i 2016., ove godine provedbeno ne treba očekivati gotovo ništa, smatra Lovrinčević. To je, kaže, razvidno i iz terminskih planova navedenih u Nacionalnom programu reformi (NPR). Iz njih se može iščitati da su one ključne uglavnom u "nultoj fazi", od zakona o plaćama kojim bi se trebao urediti sustav nagrađivanja u javnom sektoru, pa do mjera poboljšanja upravljanja javnim poduzećima ili teritorijalnog preustroja. Primjerice, u slučaju Zakona o plaćama, koji je najavljen u NPR-u, zasad se više-manje barata načelima budućeg sustava, dok se kod teritorijalnog preustroja najavljuje tek poticanje na spajanje pojedinih jedinica lokalne samouprave, negdje s jeseni.

Da razina ambicioznosti hrvatskih vlasti "ostaje ispod očekivanja u nizu područja", u Komisiji su, uostalom, i izrijekom ustvrdili objavljujući istodobno "dobru vijest" o poštedi od najstrožeg monitoringa. Komentirajući cijelu skupinu zemalja s prekomjernim neravnotežama, europski povjerenik Pierre Moscovici rekao je kako se u programima njihovih vlada "radi o ambicioznim i detaljnim programima te stoga nije predloženo otvaranje daljnjih postupaka, ali neke zemlje ipak moraju uložiti dodatne napore za uklanjanje makroekonomskih neravnoteža". Jedna od takvih svakako je Hrvatska, koja je i proceduru prekomjernog deficita "prolongirala" na 2017.

U sklopu fiskalnih preporuka Komisija od Hrvatske traži da provede za ovu godinu već najavljene mjere, ali i da dogodine osigura trajnu korekciju prekomjernog deficita. Traži se i da se "objave i provedu" rezultati analize rashoda, kao i da se sankcioniraju oni koji krše proračunske limite te ojača upravljanje javnim dugom. S tim u vezi, podsjetili su Vladu na godišnje objave strategije upravljanja javnim dugom, kojih nema od 2011. Drže da treba ojačati i kapacitet i ulogu Državnog ureda za reviziju. U mirovinskom sustavu ponavljaju potrebu jačeg penaliziranja prijevremenih umirovljenja te sužavanja definicije teških i opasnih profesija, odnosno skraćivanja liste zanimljanja s pravom na beneficirani staž. Sve u svemu i ostale preporuke, od onih u sferi tržišta rada, zdravstva ili upravljanja javnih poduzećima sfere, pa do smanjenja parafiskalnih nameta, uglavnom su otprije poznate stvari. O njima će se, čini se, ozbiljnije razgovarati i pritiskati tek iduću vladu.

Naglasci iz zadaća za 2015. i 2016.

Objaviti i provesti rezultate pregleda rashoda

Sankcionirati one koji krše proračunske limite

Ojačati upravljanje javnim dugom (uz godišnje objave strategije)

Uvesti porez na nekretnine

Jače penalizirati prijevremena umirovljenja

Usklađivati plaće s produktivnošću i ekonomskom situacijom

Podići transparentnost u sektoru javnih poduzeća i stručne zahtjeve

Ubrzati privatizaciju i listanje manjinskih paketa dionica

Jače poticati nezaposlene i 'aktiviranje' neaktivnih

Zauzdati fiskalne rizike u zdravstvu