Hrvatska: Odbrojavanje do nedjeljnih izbora

Hrvatski birači, oko 3,72 milijuna, moći će glasovati na predstojećim lokalnim izborima u nedjelju, 21. ovog mjeseca. To će biti najzanimljiviji lokalni izbori do sada, kako se ocjenjuje. Ali i najneizvjesniji u povijesti suvremene Hrvatske.

Na skore lokalne izbore gleda se kao na test odnosa političkih snaga na nacionalnoj razini. Sve oči uprte su sada u nedjelju.

126 političkih stranaka

Glasnogovornici najvećih političkih stranaka već su distribuirali novinarima pozive da se akreditiraju za praćenje izbornih rezultata u njihovim zagrebačkim središnjicama i stožerima. Službena izborna kampanja traje do ponoći danas, 19. svibnja. Izborna šutnja, vrijeme u kojem je zabranjena svaka promidžba, kao i objave privremenih rezultata ili procjene rezultata, traje cijeli dan sutra, 20. ovog mjeseca, te u nedjelju, na sam dan izbora sve do 19 sati kada se zatvaraju birališta.

Lokalne izbore u nedjelju pratit će više od 10 tisuća promatrača političkih stranaka i kandidata te udruga. Izbore će promatrati i strani promatrači međunarodnih organizacija, izbornih tijela i izbornih povjerenstava Litve, Kosova, Makedonije, Bugarske, Slovenije i Španjolske, objavljeno je jučer iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP) u Zagrebu.

DIP je priopćenjem preporučio poslodavcima da u nedjelju na dan lokalnih izbora svoje poslovanje organiziraju tako da svim zaposlenicima koji taj dan rade omoguće izlazak na birališta. Glasači će moći izaći na birališta samo u svom mjestu prebivališta.

Bira se lokalna predstavnička i izvršna vlast u ukupno 576 jedinica, to jest, 428 općina, 127 gradova i 20 županija, plus Grad Zagreb koji ima status županije. Općinski načelnici, gradonačelnici i župani, kao i njihovi zamjenici biraju se direktno.

Na izborima sudjeluje 126 političkih stranaka. Na predstojećim izborima kandidirano je 9.000 manje kandidata nego na redovnim lokalnim izborima prije četiri godine (ukupno oko 47.000).

Također, broj birača ove je godine u odnosu na 2013. manji za gotovo 40 tisuća (prije četiri godine 3.768.638, a ove godine 3.719.182 birača). Ali, ima više biračkih odbora, preko 6.500. Svaki odbor ima po 10 članova, pa će u njima sjediti oko 70.000 ljudi. Predsjednik i potpredsjednik ne smiju biti članovi stranaka.

Dan prije izbora birački odbori preuzimaju izborni materijal. Izborni materijal su npr. izvatci iz popisa birača, glasački listići, paravani, omotnice, glasačke kutije itd. a preuzimaju se od nadležnih općinskih, gradskih i županijskih povjerenstava. Birački odbori ovih dana treniraju izborni “bonton”. Odnosno, utvrđuju gradivo što po zakonu moraju uraditi prije nego otvore vrata birališta, kako se moraju ponašati za vrijeme i poslije glasovanja.

Recimo, na biračkom mjestu moraju uvijek biti predsjednik ili potpredsjednik i minimum četiri člana odbora. Nakon zatvaranja birališta, svi zajedno broje listiće i utvrđuju rezultate, a sve izborne materijale moraju dostaviti nadležnim izbornim povjerenstvima najkasnije do ponedjeljka u 7 ujutro. Za razliku od ranijih izbora, zakonska kvota od najmanje 40 posto žena na kandidacijskim listama je ispoštovana. Doduše, ove godine se nepoštovanje ove zakonske odredbe prvi put novčano kažnjava.

Na listama je prosječno 41,7 posto žena. Žene kandidatkinje imaju prosječno 42, a muškarci 46 godina. Najmlađi kandidati imaju 18, a najstariji 88 godina. Ovo se odnosi i na žene i na muškarce.

Na izborima u nedjelju među kandidatima za gradonačelničke fotelje je i dosad najmlađa kandidatkinja u hrvatskoj povijesti. To je Valentina Grbavac koja pretendira na gradonačelničko mjesto u Vrgorcu. Ona ima 19 godina, rodom je iz Ljubuškog u Bosni i Hercegovini, studentica je prve godine brodske elektrotehnike i informatike u Splitu. Kako se tvrdi, osim politike, voli nogomet i modu.

Na izbore ide kao kandidatkinja Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević, a kada su je počeli prozivati po portalima da je “fiktivna Vrgorčanka”, uzvratila im je da u Vrgorcu živi već 10 godina.

"Hercegovka sam i toga se sramiti neću, ali sam prije svega ponosna Hrvatica", izjavila je Valentina.

Od izjava u smislu prognoza izbornih rezultata suzdržavaju se svi domaći politički analitičari koji drže do sebe. Javni prostor zatrpan je šumom anketa, labirintima ovih i onih impresija. Zagrepčanima su se usijali telefoni od poziva raznoraznih anketara.

Najbolja anketa su izbori, samo ponekad se može čuti. Ima tko ankete naručuje, plaća i čita, ja ne radim ništa od toga. Ovo je izjavio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji ide u utrku za šesti gradonačelnički mandat.

Kule i gradovi

I dalje se smatra da podršku građana koju ima popularni Milan, kako ga se naziva, ostali gradonačelnički kandidati u Gradu Zagrebu mogu samo sanjati. Što se tiče Zagreba, najveća intriga je izborni rezultat fajta HDZ-ovog kandidata liječnika Drage Prgometa s lidericom desnice, kako se titulira nezavisnu Brunu Esih koja isto tako aspirira na prvu gradsku fotelju.

U tabor Esihice su pretrčali sada već bivši hadezeovci Zlatko Hasanbegović i Željko Glasnović, a Prgometa je gradonačelničkim kandidatom u Zagrebu promovirao osobno predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković. Pa u ovim izborima neki vide ključni moment u kojem će zagrebački hadezeovci pokazati koja im je varijanta HDZ-a adekvatnija.

Oporbeni SDP nema svoje kandidate ni u Zagrebu ni u Osijeku, čak se i u tradicionalnoj SDP-ovoj utvrdi Rijeci tvrdi da dugogodišnji SDP-ov gradonačelnik Vojko Obersnel bez drugog izbornog kruga ne može pikirati na pobjedu.

Ipak, izgleda da će u nedjelju najzanimljivije biti u Splitu. Navodno Splićani žele povratak bivšeg gradonačelnika, poduzetnika Željka Keruma na kormilo grada. Kerum je Splićanima obećao izgradnju podmorskog tunela od zapadne do istočne obale Rive. Ali ima još spektakularnijih obećanja.

U borbi za glasove, u kojoj političari obećavaju kule i gradove, brda i doline, najzanimljivije obećanje dolazi iz Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS) koja se zalaže za izgradnju čak 500 bazena oko Zadra. Prema priopćenju HSLS-a, cilj je brendiranje zadarskog zaleđa kao eko i turističke elitne zone, a program im se zove “Bolja županija”.

Što o svemu misle hrvatski građani, reći će u nedjelju na biralištima.