EU

Rok do četvrtka: BiH ide u EU ili izolaciju

10.02.2015. 09:18 / Izvor: Dnevni list
Rok do četvrtka: BiH ide u EU ili izolaciju

Ako sutra do ponoći ne bude usvojena izjava o provođenju reformi i europskoj opredijeljenosti, BiH će umjesto putem koji je vodi k članstvu u Europskoj uniji otići u – izolaciju.

Ako sutra do ponoći ne bude usvojena izjava o provođenju reformi i europskoj opredijeljenosti, BiH će umjesto putem koji je vodi k članstvu u Europskoj uniji otići u – izolaciju, piše Dnevni list. navodi da je EU političkim strankama i Parlamentu BiH dala rok do 12. veljače, a izjavu su do jučer potpisali članovi Predsjedništva BiH, koji su je skrojili, i predsjednici 11 stranaka. EU je odmah podržao sadržaj izjave.

Izjavu još nisu potpisali Milorad Dodik, Marko Pavić i Petar Đokić, predsjednici SNSD-a, DNS-a i SP-a. Dodik je priopćio da traži posebnu sjednicu Narodne skupštine RS-a kako bi se zastupnici izjasnili prihvaćaju li izjavu i da će zasjedanje vjerojatno biti održano u ovom tjednu. Uzgred, on je nedavno kazao da u izjavi Predsjedništva BiH nema više ništa sporno i da je podržava pa je očito da novim zahtjevom igra svoju dobro poznatu igru.

U krajnjem, nebitno je radi li se o Dodikovom namjernom odugovlačenju sa stavljanjem potpisa, ucjenama ili demonstraciji sile u stilu da ništa u državi ne može biti riješeno bez njega i onako kako on odluči -   strankama koje imaju zastupnike u Parlamentu BiH ostavljeno je na volju hoće li ili neće potpisati izjavu. Drugim riječima, bez Dodikovog  potpisa i glasova njegovih zastupnika izjavu komotno s većinom glasova može usvojiti Parlament BiH.

Zasjedanje Zastupničkog doma Parlamenta BiH zakazano je za sutra, ali u dnevni red nije uvršteno izjašnjavanje o izjavi. Ima nekih nagovještaja  da će Kolegij, koji se po pravilu sastaje i uoči samog zasjedanja, naknadno u dnevni red ubaciti tu točku.

Sve u svemu, u četvrtak će se znati tko je za, a tko protiv europskog  puta BiH. Iz Bruxellesa su sasvim precizni – bez tog strateškog dokumenta i ubrzane realizacije reformskih mjera slijedi blokada financijske pomoći i potpuna izolacija BiH.

Šefovima političkih stranaka iz Europske unije izravno je priopćeno da su vrata za BiH širom otvorena, ali da već ovog mjeseca mogu biti i zatvorena. Uostalom, to su prije nekoliko dana  konkretno pokazali. O čemu se radi?

Europska komisija osigurala je 165,8 milijuna eura do kraja 2017. godine za provođenje reformi u BiH i o tome su bh. vlasti  službeno obaviještene.

Međutim, iz Bruxellesa im je otvoreno poručeno da će poduzeti oštre sankcije protiv BiH, uključujući i obvezni povrat novca, ako Europska komisija dođe do bilo kakvih informacija o zloporabama tog novca! Naglašeno im je da EU ima dobro uhodan sustav provjere i posebne kontrole na licu mjesta.

Šest mjera

Da se EU, odnosno Europska komisija nimalo ne šali, svjedoči i to što je za ovu godinu planirana isplata 39,7 od ukupno 165,8 milijuna eura. Od te svote, 2,5 milijuna eura planirano je za potporu nevladinom sektoru, a za koju svrhu je namijenjen ostatak, još nije odlučeno jer je “u tijeku programiranje koje će trajati do lipnja ove godine”.

S potpunom sigurnošću se može kazati da će BiH ostati bez te prve tranše od 39,7 milijuna eura ukoliko izjavu o provođenju reformi i europskoj opredijeljenosti ne bude usvojio Parlament BiH. Istovremeno, iz Bruxellesa su ovdašnji stranački šefovi obaviješteni da je “Europska komisija spremna proširiti financijsku potporu tek kada BiH usvoji relevantne državne strateške dokumente i konkretno pokaže da je krenula s ekonomskim reformama”.

Bez tih reformi, ne može stupiti na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je BiH potpisala s EU-om još 2008. godine, a  bez toga BiH ne može podnijeti aplikaciju Europskoj uniji za kandidatski status u EU-u.  Ukoliko državni Parlament usvoji izjavu, EU bi odmah dao suglasnost na stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i BiH bi već u svibnju mogla podnijeti aplikaciju. Naši izvori iz inozemnih diplomatskih krugova u Sarajevu kažu da bi u tom slučaju  u rujnu ove godine našoj zemlji bio odobren kandidatski status, što bi joj, slijedom pravila EU-a, širom otvorilo vrata IPA fondova i mogla bi računati na najmanje milijardu eura.

Pod uvjetom da nove bh. vlasti urade posao u interesu države i građana, Bruxelles ima kombinaciju po kojoj bi BiH postala članica EU-a već 2020., najkasnije 2022. godine.

Dokument “Rast i zapošljavanje u BiH”, koji su prihvatile bh. vlast, EU, MMF, Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj, zahtijeva hitno provođenje šest mjera. One podrazumijevaju korjenite reforme u ekonomiji i socijalnoj zaštiti – od smanjenja nameta na plaće koji su najveći u Europi, preko privatizacije elektroenergetskog i telekomunikacijskog sektora i šumskih gazdinstava, do uspostave funkcionalnih državnih institucija i jedne državne adrese.

Među mjerama su i žestoka borba protiv korupcije s konkretnim rezultatima, oštra kontrola rada i poslovanja javnih poduzeća koja su, po svim ocjenama, već godinama pretvorena u privatne tvrtke političkih stranaka i njihovih lidera.

Zaokret je nužan i u odnosu prema investitorima, moraju se promijeniti zakoni o radu… Sve u svemu, novi pristup EU-a prema BiH, skrojen na osnovi njemačko-britanske inicijative, u prvi plan stavlja ekonomiju s objašnjenjem da “bez ekonomskog oporavka nema ni političke stabilnosti”.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU