Šta krije kredit sa nula odsto kamate?

24.11.2016. 10:03 / Izvor: RTRS
Šta krije kredit sa nula odsto kamate?

Kada se sve sabere, potrošač koji pristane na ovakvu ponudu ipak neće dobiti najpovoljniji kredit u BiH.

Da li bi povjerovali da banka ili mikrokreditna organizacija u ponudi ima kredit sa nula odsto kamate? Kada se sve sabere, potrošač koji pristane na ovakvu ponudu ipak neće dobiti najpovoljniji kredit u BiH, jer sve što bi trebalo da plati kroz kamatu, platiće kroz neke druge troškove. Problem je što bankarski proizvodi ne bi smjeli da se reklamiraju na ovakav način, pa čak ni sitnim slovima.

Reklama je jedno, ali uvjeravanje koje će navesti na nepromišljenu odluku sasvim drugo. Na adresu RTRS-a stigao je reklamni flajer banke koji je potrošač doživio gotovo kao uvredu. Naime, u reklami se obećava kredit za penzionere, bez žiranata, sa rokom otplate do pet godina. Problem je što banka nije istakla stvarnu kamatnu stopu, pa je potrošač na licu mjesta, dobio potpuno drugačiji izračun. Stoga smo zamolili ombudsmana za bankarski sistem da analizira ovu ponudu.

"Vidljivo je da je potrebno platiti premiju osiguranja, da se ona odnosi na namjenski kreditni proizvod za tzv. refinansirajuću isplatu obaveza kod druge finansijske organizacije, a kao uslov banka je navela i prenos penzije na tekući račun. Ovi elementi ne govore korisniku o konačnoj cijeni ovog proizvoda", istakao je Vladimir Rudić, ombudsman za bankarski sistem Republike Srpske.

A trebalo bi, jer je Zakon o bankama dosta rigorozan kada je riječ o reklamiranju bankarskih proizvoda.

"Mislim da i po ovome primjeru, pošto je to dostavljeno i ostalim, da je banka već ili će biti upozorena da povuče ovakvu ponudu", dodao je Rudić.

Da ponuda nije stigla nama, reklama bi prošla nezapaženo, jer je poslana na adresu potrošača i nije bila javno dostupna. Dodatno je pitanje kako je banka došla do podataka lica koje je kontaktirala, jer je riječ o osobi koja nikada nije bila njihov klijent. I ovo nije usamljen slučaj.

"Obraćali su nam se zbog SMS koje šalje banka nudeći pogodnosti ako potrošač pređe sa platom u njihovu banku itd. Interesantno je da potrošači i nisu klijenti banaka ili nisu bili ili su bili prije desetak godina. Znači da se raspolaže podacima potrošača i da se zloupotrebljavaju", naglasio je Zoran Petoš iz Udruženja građana "Don" iz Prijedora.

A onda nam je na mejl stigla još jedna ponuda. Јedno mikrokreditno društvo u ponudi ima kredit sa nevjerovatnih nula odsto kamate. Nakon što smo i ovu ponudu proslijedili Agenciji za bankarstvo, rekli su da je vjerovatno riječ o internom aktu, koji je kopiran i uručen potrošaču. Kao takav, ovaj materijal ponovo nije dostupan javno i ponovo je vjerovatno riječ o propustu službenika.

Istraživanje koje je prije nekoliko godina sprovedeno u Belgiji pokazalo je da od gotovo 500 reklamnih flajera, 80 ih nije bilo u skladu sa zakonima. 75 ekspozitura dobilo je krivične prijavu zbog verbalnog delikta, a četiri banke završile su na sudu. Stručnjaci kažu – banke ne treba razlikovati od ostalih trgovaca na tržištu. Tako ni njihove reklame često ne treba uzimati zdravo za gotovo.

"Ono što je karakteristično za banke je da nude na isti način kao i drugi prodavci, da koriste iste alate, pa i nepopularne, gdje se može desiti da u određenom slučaju dođe do nerazumijevanja i manipulacija korisnikom, da korisnik stiče dojam da je to nešto što i on može da dobije, ali kada dođe do kontakta sa prodavcem u banci, često to ne bude baš tako", naglasio je Aleksandar Ljuboja, Udruženje ekonomista "SWOT".

Agencija za bankarstvo do sada je nekoliko puta upozoravala banke zbog obmanjujućih reklama, ali nije izrekla nijednu kaznu, jer su propusti svaki put ispravljeni. Na malom tržištu sa mnogo banaka i lošom kreditnom slikom, mlaka reklamna kampanja znači manji profit za banke. Ipak, trka za profitom ne bi smjela da započne kršenjem zakona.

"To bi trebali biti oglasi koji omogućavaju da utemeljeno donesete odluku, da ne bude propušteno ništa od bitnih elemenata i treće, da vas ne dovode u zabludu po bilo kojem pitanju, čak i ako se navode određeni elementi", rekao je Rudić.

Slična boljka bankarskog sektora donedavno je mučila cijelu regiju, pa je za razumijevanje ponuda, često bilo potrebno povećalo. U BiH Zakon o bankama postoji od 2003. godine i do danas je mijenjan nekoliko puta.

"Јedna odredba Zakona o bankama nalaže bankama da, kada se naglašava EKS, ona bude ispisana jednakom veličinom slova i istim fontom kao i NKS, tako da je do tih detalja to bilo potrebno regulisati", dodao je Rudić.

Stručnjaci saglasni u jednom – propusti banaka u reklamiranju nisu česti. Iako to ne bi trebalo da bude izgovor, dešavaju se obično zbog neupućenosti službenika. S druge strane, svaka banka ili mikrokreditna organizacija mora da ima informativne listove za svaki pojedini prozivod i na taj način da potpunu sliku o svim troškovima kredita.

Takođe, potrošač ima pravo da narct ugovora o kreditu koji podiže prouči van službenih prostorija u roku koji se kreće od osam do čak 30 dana. Problem je što se kredit na našem tržištu uzima uglavnom bez prevelikog upućivanja u tekst ispod kojeg se stavlja potpis i najčešće se ne posmatra kao investicija nego nužno zlo.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital