Zakon o arhivskoj djelatnosti

 

KANTON SARAJEVO

Skupština Kantona Sarajevo

 

Na osnovu člana 12. stav 1. tačka c) i člana 18. stav 1. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96,16/97,14/00,4/01, 28/04 i 6/13), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj dana 05.12.2016. godine, donijela je

 

ZAKON

O ARHIVSKOJ DJELATNOSTI

 

I - OPĆE ODREDBE

Član .

(Predmet Zakona)

Ovim zakonom uređuje se prikupljanje, evidentiranje, preuzimanje, zaštita, čuvanje, sređivanje, istraživanje i naučna obrada, uslovi i način korištenja arhivske i registraturne građe iz djelokruga organa vlasti i diugih institucija Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton), jedinica lokalne samouprave i uprave sa teritorija kantona, udruženja i drugih pravnih i fizičkih lica utvrđenih ovim zakonom, nadležnost i djelatnost arhiva kao i druga pitanja od značaja za obavljanje arhivske djelatnosti.

 

Član 2.

(Pojmovi i definicije)

Nazivi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedeće značenje:

a) arhivska djelatnost je djelatnost zaštite arhivske i registraturne grade koja obuhvata: prikupljanje i evidentiranje arhivske grade, preuzimanje, sređivanje, stručnu i naučnu obradu arhivske grade i sistematizovanje arhivskog fonda; izradu informativnih sredstava o arhivskoj građi; valorizaciju i kategorizaciju arhivske grade; korištenje, izlaganje i objavljivanje arhivske građe; stručni nadzor nad čuvanjem i održavanjem arhivske grade koja se nalazi izvan arhiva, a na području na kome arhiv obavlja svoju djelatnost i dr.;

b) arhiv je javna ili privatna ustanova za zaštitu, čuvanje, preuzimanje, sređivanje, obradu, objavljivanjeikorištenje arhivske građe;

c) arhivska grada je izvorni i reprodukovani (pisani, crtani, štampani, fotografisani, filmovani, fonografisani, digitalizovani, mikrofilmovani i bilo koji drugi audio-vizuelni ili na drugi način zabilježen) dokumentarni materijal od značaja za kulturu, nauku, otarazovanje i druge društvene potrebe, koji je nastao u radu stvaraoca i imaoca registraturne grade;

d) registraturna građa je izvorni i reprodukovani (pisani, crtani štampani, fotografisani, filmovani, fonografisani, digitalizovani, mikrofilmovani i bilo koji drugi audio-vizuelni ili na drugi način zabilježen) dokumentarni materijal, koji je nastao u radu stvaraoca dok se iz njega ne odabere arhivska građa;

e) elektronski dokumentje skup podataka sastavljen od slova, brojeva, simbola, grafičkih, zvučnih i video zapisa sadržanih u podnesku, pismenu, iješenju, ispravi ili bilo kom drugom aktu koji sačine pravna i fizička lica ili organi vlasti radi korištenja u pravnom prometu ili u upravnom, sudskom ili drugom postupku pred organima vlasti, ako je elektronski izrađen, digitalizovan, poslat, primljen, sačuvan ili arhiviran na elektronskom, magnetnom, optičkom ili drugom mediju;

f) informacioni sistem je tehničko-tehnološki sistem za upravljanje dokumentima usklađen sa standardom i preporukama specijalizovanih medunarodnih organizacija;

g) javna arhivska i registraturna građa nastaje djelovanjem i radom organa vlasti, institucija, ustanova i javnih preduzeća, privrednih društava koja su nastala iz ranijih javnih preduzeća dok su u državnoj svojini, udruženja i drugih pravnih i fizičkih lica koja obavljaju javnu službu ili imaju javna ovlaštenja (u daljem tekstu: stvaraoci javne arhivske i registratume građe);

Javna arhivska i registraturna građa predstavlja javnu svojinu i kao takva se ne može otuđiti;

h) privatna arhivska grada nastaje djelovanjem pravnih i fizičkih lica, a nije nastala u obavljanju javnih ovlaštenja ili obavljanju javne službe i u privatnom je vlasništvu, a ista je od značaja i za područje na kome djeluje i od interesa je za Kanton;

i) stvaralac arhivske i registraturne građe je pravno ili fizičko lice čijim delovanjem ona nastaje;

j) imalac arhivske i registraturne grade je nosilac prava na arhivskoj i registraturnoj građi (vlasnik odnosno posjednik) ili svako drugo (fizičko ili pravno) lice koje njome upravlja ili je drži po bilo kom osnovu;

k) arhivskifond je cjelokupna arhivska građa nastala djelovanjem i radom pravnih ili fizičkih lica i u načelu se ne može dijeliti;

1) kategorizacija arhivske grade je vrednovanje arhivske građe koja se čuva u javnim i privatnim arhivima ili se nalazi kod stvaralaca i imalaca arhivske građe;

m) dostupnost i korištenje predstavlja pravo uvida u informacije iz arhivske građe, uz poštovanje utvrdenih pravila i uslova, i odnosi se na sva fizička i pravna lica, bez ikakve diskriminacije;

n) zaštićeni ličnipodaci su podaci o ličnosti čijim bi se korištenjem ozbiljno ugrozila privatnost ili važan interes lica, posebno život, zdravlje i fizički integritet, a zaštićeni su na osnovu zakona, drugih propisa ili odluka nadležnih organa;

o) mikrofilmovanje je reprodukovanje arhivske grade na mikrofilmsku traku radi zaštite, zamjene, dopune i kompletiranja arhivskih fondova i zbirki;

p) digitalizacija je prenošenje arhivske građe iz drugih oblika u elektronski oblik radi lakšeg pretraživanja, korištenja i objavljivanja. Digitalizacija ne može da zamijeni mikrofilmovanje.

 

Član 3.

(Arhivska građa)

(1) Arhivska građa je dobro kultume baštine i kao takva je dio svjetske baštine i uživa posebnu zaštitu pod uslovima i na način utvrđen ovim zakonom i zakonom kojim se reguliše zaštita kultume baštine.

(2) Posebnu zaštitu uživa i registraturna građa iz koje se odabire arhivska građa pod uslovima i na način utvrden ovim zakonom.

(3) Arhivska građa dostupna je javnosti pod uslovima utvrđenim ovim zakonom i Pravilnikom o uslovima i načinu korištenja arhivske građe koji donosi ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministar).

(4) Registratuma i arhivska grada audio-vizuelnog karaktera, odnosno, svi materijali pokretnih slika zabilježeni bilo kojim sredstvom i na bilo kojem mediju, sa ili bez zvuka, sa sposobnošću stvaranja utiska kretanja, te kinematografska djela kao materijal pokretnih slika bilo koje dužine, posebno umjetnička kinematografska djela, crtani i dokumentarni filmovi namijenjeni za prikazivanje u kinima, a u skladu sa principima iz Evropske konvencije o zaštiti audiovizuelne baštine podhježu svim mjerama zaštite, očuvanja i dostupnosti u skladu sa odredbama iz ovog zakona.

(5) U smislu odredbi ovog zakona, Historijski arhiv Sarajevo (u daljem tekstu: Arhiv) je dužan da poduzima odgovarajuće mjere nad građom iz svoje nadležnosti koja ima karakter iz stava (4) ovog člana, ukoliko nad istom nije određen nadzor od strane Kinoteke Bosne i Hercegovine ih druge institucije specijalizirane za tu vrstu grade. U tom slučaju, Arhiv će samo preuzimati evidenciju o toj gradi, a za sve ostalo nadležna je specijalizirana institucija.

 

Član 4.

(Kategorizacija arhivske građe kao kultumog dobra)

Arhivska građa je kulturno dobro i kategoriše se kao:

a) kultumo dobro od izuzetnog značaja;

b) kultumo dobro od velikog značaja;

c) kultumo dobro.

 

Član 5.

(Arhivska građa od izuzetnog i vehkog značaja)

(1) Arhivska građa se kategoriše kao kultumo dobro od izuzetnog značaja ako ima jednu od sljedećih karakteristika:

a) svjedoči o izuzetno značajnim historijskim dogadajima i/ili ličnostima;

b) ima izuzetnu umjetničku ih estetsku vrijednost;

c) predstavlja jedinstven ih izuzetno rijedak ih posebno reprezentativan primjerak stvaralaštva svog vremena;

d) ima izuzetan značaj za naučni i/ih tehnički razvoj;

e) predstavlja značajno otkriće ih prvi primjerak svoje vrste;

f) jedinstvena je po svojoj očuvanosti ih cjelovitosti.

(2) Arhivska grada kategoriše se kao kultumo dobro od vehkog značaja ako ima jednu od sljedećih karakteristika:

a) svjedoči o veoma značajnim historijskim događajima i/ih ličnostima;

b) ima veliku umjetničku ih estetsku vrednost;

c) ima veliki značaj ih predstavlja posebno karakterističan primjer za odredeno područje ili razdoblje;

d) ima vehki značaj za naučni i/ih tehnički razvoj.

 

Član 6.

(Proglašavanje arhivske građe od izuzetnog i velikog značaja)

Arhivsku građu kao kulturno dobro od izuzetnog i velikog značaja proglašava Skupština Kantona Sarajevo na prijedlog Arhiva.

 

Član 7.

(Registar kategorisane arhivske građe)

(1) Arhivska građa upisuje se u registar kategorisane arhivske grade koju vodi Arhiv.

(2) Sadržinu i način vođenja registra iz stava (1) ovog člana propisuje ministar, na prijedlog Arhiva.

 

Član 8.

(Način utvrdivanja svojstva arhivske građe kao kulturnog dobra za kategorizaciju)

(1) Način utvrdivanja svojstva arhivske grade kao kultumog dobra za kategorizaciju arhivske građe kod javnih i privatnih arhiva i imalaca arhivske građe propisuje ministar, na prijedlog Arhiva.

(2) Stvaraoci arhivske grade se razvrstavaju u tri kategorije.

(3) Nakon objave kategorizacije u službenim glasilima arhivi su obavezni stvaraocima izdati iješenje o kategorizaciji.

 

Član 9.

(Arhivska djelatnost)

Arhivska djelatnost je djelatnost od posebnog interesa za Kanton.

 

Član 10.

(Nedjeljivost arhivskog fonda)

(1) Arhivska i registraturna građa nastala u radu stvaraoca čini cjelinu i ne može se dijeliti.

(2) Izuzetno, arhivska i registratuma građa može se spajati ih dijeliti u slučaju statusnih promjena stvaraoca i imaoca.

(3) Tijelo koje donosi odluku o podjeh i spajanju arhivske i registratume grade dužno je utvrditi stvaraoca i imaoca spojene ih odvojene registratume i arhivske građe, te o tome obavijestiti Arhiv u roku od 30 dana.

 

Član 11.

(Neotuđivost javne arhivske i registratume grade)

Neotuđivost javne arhivske i registraturne građe je osnovno načelo arhivske djelatnosti koje podrazumijeva zabranu prelaska javne arhivske i registraturne građe u privatno vlasništvo, odnosno zabranu prodaje, poklona i otkupa te građe u privatno vlasništvo.

 

Član 12.

(Pravo preče kupovine)

(1) Pravo preče kupovine je načelo ograničavanja prodaje arhivske i registratume grade u privatnom vlasništvu.

(2) Prodaja privatne arhivske građe je ograničena na slučajeve utvrdene članom 37. ovog zakona.

 

Član 13.

(Zaštita arhivske građe)

Arhivska i registratuma građa zaštićena je na način utvrden ovim zakonom bez obzira na obhk vlasništva ih posjeda, odnosno kod koga se nalazi i da h je registrovana ih evidentirana.

Univerzalnost i obavezna zaštita podrazumijeva obavezu svih stvaralaca i imalaca na podmčju Kantona da zaštite arhivsku i registratumu građu u skladu sa stavom (1) ovog člana.

 

II - JAVNA ARHIVSKAIREGISTRATURNA GRAĐA

Član 14.

(Javna arhivska i registratuma građa)

(1) Javna arhivska i registratuma grada nastaje djelovanjem i radom organa vlasti i drugih institucija, službi jedinica lokalne samouprave i uprave, javnih ustanova i javnih preduzeća, privrednih društava nastalih iz ranijih javnih preduzeća dok su u državnoj svojini, udruženja i drugih pravnih i fizičkih lica koja obavljaju javnu službu ili su im data javna ovlaštenja.

(2) Stvaraoci javne arhivske i registraturne grade dužni su o svom osnivanju, te o promjeni statusa i organizacije obavijestiti nadležni arhiv radi davanjamišljenja o postupanju sa građom.

(3) Nadležni arhiv utvrduje popis stvaraoca i imaoca javne arhivske i registraturne grade na području svoga djelovanja.

(4) Javna arhivska i registratuma građa je neotuđiva.

 

Član 15.

(Obaveze stvaraoca i imaoca)

(1) Stvaraoci i imaoci registraturne građe dužni su da čuvaju tu građu od oštećenja, uništenja i nestajanja, sve dok se iz nje ne odabere arhivska građa.

(2) Stvaraoci i imaoci arhivske i registratuine građe:

a) vode evidenciju, sređuju i čuvaju gradu u skladu sa ovim zakonom i svojim opštim aktom;

b) utvrduju listu kategorija registraturne grade sa rokovima čuvanja na koju daje saglasnost Arhiv;

c) vrše godišnje odabiranje arhivske grade;

d) planiraju i provode mjeie zaštite arhivske i registratuine građe;

e) osiguravaju dugotrajno čuvanje elektronske arhivske građe, njeno održavanje, migriranje odnosno prebacivanje na nove nosače u piopisanim foimatima sve do piedaje elektronske arhivske građe Arhivu, a po pravilu kada baze podataka postanu zatvorene, a elektronski dokumenti do kraja dovršeni;

f) vode arhivsku knjigu i njen prepis dostavljaju Arhivu;

g) omogućavaju Arhivu piovjeru čuvanja i sređenosti građe;

h) dostavljaju Arhivu potrebne podatke za evidenciju koju Arhiv vodi;

i) obezbjeđuju odgovarajuće prostorije, opiemu i kadar za čuvanje i zaštitu građe.

 

Član 16.

(Stručna osposobljenost zaposlenika stvaralaca arhivske i registraturne građe)

(1) Stvaraoci i imaoci arhivske i registraturne građe dužni su odrediti odgovorno lice za zaštitu arhivske i registraturne građe i radnika za rad sa arhivskom i registraturnom građom.

(2) Radnici iz stava (1) ovog člana moraju imati najmanje srednju stručnu spremu i položen stručni ispit za rad sa arhivskom i registratumom građom.

(3) Ministar, na prijedlog Arhiva, donosi Pravilnik o zaštiti i čuvanju arhivske i registraturne grade izvan arhiva i Pravilnik o stručnom usavršavanju i provjeri stručne osposobljenosti radnika za rad sa arhivskom i registraturnom građom kod stvaraoca i imaoca.

 

Član 17.

(Predaja javne arhivske i registraturne grade stvaraoca i imaoca koji je prestao sa radom)

(1) U slučaju da stvaralac i imalac arhivske i registraturne građe iz člana 14. stav (1) ovog zakona bude ukinut ili prestane sa radom, organ koji je donio akt o ukidanju, odnosno o prestanku rada dužan je da tu građu preda Arhivu u sređenom stanju.

(2) Predaja grade, u smislu stava (1) ovog člana vrši se u roku od 60 dana nakon ukidanja ili prestanka sa radom stvaraoca i imaoca građe.

 

Član 18.

(Odabiranje arhivske građe)

(1) Stvaraoci i imaoci registratume građe obavezni su da po isteku roka čuvanja odredene vrste građe, iz nje odaberu arhivsku građu, uz odobrenje Arhiva.

(2) Postupak odabiranja arhivske građe uieđen je odredbama Pravilnka o vrednovanju i odabiranju arhivske građe, koji donosi ministar na prijedlog Arhiva.

(3) Vođenje arhivske knjige, čuvanje arhivske i registraturne grade, odabiranje arhivske grade i primopiedaja arhivske građe između organa uprave i službi za upravu i nadležnog arhiva uredeni su Uredbom o organiziranju i načinu vršenja arhivskih poslova u organima uprave i službama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/03) i odredbama ovog zakona.

(4) Vođenje arhivske knjige, čuvanje arhivske i registratume grade, odabiranje arhivske građe i primopiedaja arhivske građe između drugih pravnih osoba i nadležnog arhiva uređeni su Uredbom o organiziranju i načinu vršenja arhivskih poslova u pravnim licima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03) i odredbama ovog zakona.

(5) Arhivska građa ne smije se uništiti ni u slučaju kada je mikiofilmovana ili reprodukovana na neki drugi način.

 

Član 19.

(Izdvajanje radi uništavanja)

(1) Stvaralac i imalac registraturne građe, nakon odabiranja arhivske građe, može preostalu registraturnu građu kojoj je istekao rok čuvanja, uništiti ili prodati privrednom društvu koje se bavi otkupom i prometom otpadnih materijala.

(2) Uništenje i prodaja registraturne grade, u smislu stava (1) ovog člana, kao i pieuzimanje tog materijala vrši se uz saglasnost Arhiva u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(3) Privredno društvo iz stava (1) ovog člana ne smije preuzeti registratumu građu radi uništenja ili preprodaje, bez lješenja Arhiva o datoj saglasnosti iz stava (2) ovog člana.

 

Član 20.

(Obaveza stvaraoca i imaoca nakon odabiranja arhivske grade)

(1) Stvaraoci i imaoci registraturne građe nakon odabiranja arhivske građe:

a) sređuju, čuvaju i održavaju arhivsku građu u bezbjednom stanju;

b) prijavljuju arhivsku građu Arhivu;

c) omogućavaju korištenje arhivske građe u smislu odredaba ovog zakona, prema uslovima koji su zajednički utvrđeni između stvaralaca i imalaca i Arhiva;

d) omogućavaju Arhivu pregled arhivske građe, preduzimanje mjera zaštite, stručnu obradu i kopiranje ove grade;

e) planiraju i provode mjere zaštite arhivske građe;

f) dostavljaju Arhivu potrebne podatke za evidenciju koju vodi arhiv.

(2) Arhivska grada evidentira se po jedinstvenoj metodologiji u skladu sa odredbama člana 18. st. (3) i (4) ovog zakona i jedinstvenim principima i standardima koji se primjenjuju u arhivskoj djelatnosti.

 

Član 21.

(Način prikupljanja)

Arhivska građa prikuplja se preuzimanjem, kupovinom, razmjenom, poklonom i zavještanjem.

 

Član 22.

(Rok predaje)

(1) Javna arhivska građa koja se nalazi kod stvaraoca i imaoca predaje se Arhivu, najkasnije po isteku 30 godina od njenog nastanka.

(2) Izuzetno, stvaralac i imalac arhivske građe iz stava (1) ovog člana i Arhiv, sporazumno mogu odrediti i drugi rok predaje.

(3) Obaveza piedaje iz stava (1) ovog člana odnosi se i na piedaju arhivske građe koja sadrži lične podatke, tajne podatke u skladu sa zakonom ili općim propisima o čuvanju tajnosti i koja je nastala u radu službi bezbjednosti sa kojih je skinut stepen povjerljivosti.

(4) Prilikom predaje arhivske građe iz stava (3) ovog člana obavezno se u popisu određuje rok dostupnosti za javnosL

 

Član 23.

(Uslovi predaje)

(1) Arhivska grada predaje se u originalu, sređena, označena, popisana, tehnički opremljena u organskim cjelinama, a u skladu sa odredbama propisa iz člana 18. st. (3) i (4) ovog Zakona i Pravilnika o uslovima i načinu primopredaje arhivske građe između imaoca i arhiva koji donosi ministar na prijedlog Arhiva.

(2) Arhiv može preuzeti građu i ako nisu zadovoljeni uslovi iz stava (1) ovog člana, ako je to nužno radi zaštite i spašavanja arhivske grade od oštećenja i uništenja.

 

Član 24.

(Troškovi predaje)

Troškove predaje odabrane arhivske građe snosi predavalac arhivske grade.

 

Član 25.

(Predaja posebne grade)

(1) Stvaraoci i imaoci arhivske i registratume građe u okvim poslova iz člana 15. ovog zakona dužni su da arhivsku i registratumu građu, koja je nastala u periodu od 06.04.1941. do 15.05.1945. godine i u periodu od 06.04.1992. godine do 22.12.1995. godine predaju Arhivu.

(2) Arhivska grada koja je u državnoj svojini, a nalazi se kod građansko-pravnog ih fizičkog lica, obavezno se predaje Arhivu.

 

Član 26.

(Pravo korištenja)

Pravo na korištenje javne arhivske grade koja se čuva u Arhivu imaju svi korisnici pod jednakim uslovima.

 

Član 27.

(Rokovi dostupnosti)

(1) Arhivska građa može se koristiti u službene ih kultume svrhe, za naučno istraživanje, potrebe publikovanja, nastave, za izložbe, za ostvarivanje ih zaštitu hčnih prava i dmge društvene potrebe.

(2) Javna arhivska grada, po pravilu, dostupna je za korištenje nakon isteka roka od 30 godina od dana nastanka.

(3) Javna arhivska građa dostupna je za korištenje i prije isteka roka od 30 godina od njenog nastanka, ako to odobri njen stvaralac.

(4) Javna arhivska i registratuma građa koja sadrži podatke koji se odnose na odbranu zemlje, nacionalnu bezbjednost, unutrašnje poslove i rad pohtičkih organizacija, kao i na privredne i druge interese države, čijim bi objavljivanjem mogla da nastupi šteta po državne interese i nacionalnu sigurnost, dostupna je za korištenje po isteku roka od 50 godina od dana nastanka, ako posebnim propisom nije dmgačije odredeno.

(5) Javna arhivska građa koja sadrži podatke o hčnosti (matične knjige, hčna i personalna dosijea, istorija bolesti i medicinska dokumentacija, poreska i Enansijska dokumentacija, sudska i dmgo), dostupna je za korištenje nakon isteka roka od 70 godina od dana nastanka, odnosno 100 godina od rođenja hca na koje se odnosi.

(6) Javna arhivska građa iz stava (1) ovog člana može se koristiti i prije isteka utvrdenog roka ukoliko za to da pristanak hce na koje se odnosi ih njegovi zakonski nasljednici, odnosno pravni zastupnik, poshje smrti hca ih hce koje ima zakonom zaštićeni interes.

(7) Prilikom predaje javne arhivske grade iz st. (3) i (4) ovog člana, zapisnikom o primopredaji utvrđuje se rok dostupnosti za njeno korištenje.

(8) Arhiv je dužan da korisnicima arhivske građe učini dostupnim uslove i način korišćenja te građe.

 

Član 28.

(Posebni uslovi korištenja)

(1) Ukoliko naučno-istraživačke potrebe zahtijevaju, korištenje arhivske građe prije isteka predviđenog roka, Arhiv može odobriti korištenje te građe, iako se nisu stekh uslovi iz člana 27. ovog zakona, na način i pod uslovom da obezbijedi zaštitu

javnih interesa, odnosno privatnosti, prava i interesa trećih hca, u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.

(2) Javnu arhivsku građu mogu koristiti bez ograničenja stvaraoci čijim je radom ta građa nastala, za svrhe zbog kojih je nastala, odnosno kojima je služila.

(3) Javna arhivska građa koja nije sređena, po pravilu se ne izdaje na korištenje. Izuzetno nesredena arhivska građa može se dati na korištenje za naučno-istraživačke svrhe na način propisan za korištenje javne arhivske građe.

 

Član 29.

(Davanje na korištenje)

(1) Na korištenje se, po pravilu, daju mikrofihnske ih digitalne kopije javne arhivske građe.

(2) Ukoliko se arhivska građa koristi u službene svrhe Arhiv po pravilu daje ovjerene kopije dokumenata.

(3) Izuzetno, na korištenje se mogu dati originalna dokumenta, ah na određeno vrijeme i pod uslovom da se na trošak državnog organa, kome su neophodni, urade zaštitne kopije.

(4) Izuzetno, na korištenje će se dati originalna javna arhivska građa iako postoje kopije te građe, ako to zahtijeva naučni metod rada.

(5) Javna arhivska građa može se koristiti i izvan arhiva radi izlaganja na izložbama, pod uslovom da je osigurana i uz obaveznu izradu zaštitne kopije o trošku priredivača izložbe.

(6) Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo) daje saglasnost za privremeno iznošenje u inostranstvo javne arhivske građe od značaja za Kanton radi izlaganja, ekspertize ih sprovođenja mjera tehničke zaštite, uz određivanje roka u kojem javna arhivska građa mora biti vraćena u zemlju.

(7) Prije iznošenja javne arhivske građe iz zemlje obavezno je obavljanje zaštitnog snimanja.

(8) O iznošenju arhivske građe, Arhiv obavještava Arhiv Bosne i Hercegovine.

 

Član 30.

(Razmjena arhivske građe)

(1) Arhivi mogu međusobno vršiti razmjenu arhivske građe u svrhu popunjavanja svojih fondova i zbirki.

(2) Razmjena originalne arhivske grade sa drugim kantonima, entitetom i inostranstvom može se vršiti samo uz odobrenje Ministarstva.

(3) O izvršenoj razmjeni arhivske građe obavještava se Arhiv Bosne i Hercegovine.

(4) Arhivska građa snimljena u arhivima na području Bosne i Hercegovine i u stranim arhivima, a odnosi se na područje Kantona, čuva se po pravilu u Arhivu.

 

Član 31.

(Odobrenje za korištenje)

(1) Korištenje javne arhivske grade i informativnih sredstava u Arhivu je besplatno.

(2) Za izradu kopija ih prepisa javne arhivske građe Arhivu uplaćuje se naknada utvrđena Uredbom iz člana 42. stav (2) ovog zakona.

(3) Za korištenje javne arhivske grade u reklamne svrhe, sticanja dobiti, za umnožavanje ih objavljivanje dokumenata, potrebna je posebna dozvola Arhiva, uz uplatu naknade utvrdene Uredbom iz člana 42. stav (2) ovog zakona.

(4) Odobrenje za korištenje javne arhivske grade daje Arhiv. Odobrenje se izdaje u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(5) Ukoliko Arhiv odbije zahtjev dužan je da o tome donese posebno iješenje. Zalba na lješenje podnosi se Ministarstvu u roku od petnaest dana od dana njegovog dostavljanja.

 

III - PRIVATNA ARHIVSKA GRAĐA

Član 32.

(Privatna arhivska građa)

(1) Privatnom arhivskom građom smatra se grada koja je nastala djelovanjem i radom pravnih i fizičkih hca koja ne obavljaju

javnu službu ili im nisu povjerena javna ovlaštenja, a u privatnom je vlasništvu i od značaja je za Kanton. (2) Na stvaraoce i imaoce privatne arhivske grade primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na stvaraoce i imaoce javne arhivske grade, osim ako odredbama ovog ili drugog zakona nije drugačije određeno.

 

Član 33.

(Evidencija privatne arhivske građe)

(1) Nadležni Arhiv vodi evidenciju privatne arhivske građe za koju utvrdi da je od značaja za Kanton.

(2) Evidencija sadrži podatke koji su potrebni za odgovarajuću ocjenu ili kategorizaciju građe:

naziv i sjedište, odnosno ime, piezime i prebivalište vlasnika, te ime, prezime i prebivalište odgovornog lica,

osnovni podaci o stvaraocu arhivske građe,

kratki opis sadržaja, vremenski raspon i količina građe.

 

Član 34.

(Obaveze imaoca privatne arhivske građe)

(1) Imalac privatne arhivske građe koji po bilo kom osnovu čuva arhivsku građu dužan je da:

a) obavijesti nadležni arhiv o posjedovanju arhivske građe;

b) preduzme potrebne mjere za bezbjedno čuvanje i zaštitu arhivske građe;

c) sredi arhivsku gradu i izradi popis te grade;

d) dopusti ovlaštenom Kcu nadležnog arhiva pregled arhivske građe i sprovodenje zaštitnog snimanja.

(2) Kada imalac privatne arhivske građe nije u mogućnosti da sredi građu i izradi popis, nadležni arhiv će to uraditi o trošku imaoca.

 

Član 35.

(Nalaganje mjera nesavjesnom imaocu privatne arhivske građe)

(1) Ako imalac privatne arhivske grade nestručno, nemarno i nesavjesno čuva arhivsku gradu, usljed čega postoji opasnost da ona bude uništena ili oštećena, nadležni arhiv pismeno će mu naložiti preduzimanje odredenih mjera za zaštitu, čuvanje i stručno održavanje arhivske građe.

(2) Ako imalac privatne arhivske građe u određenom roku ne pieduzme mjeie iz stava (1) ovog člana, Arhiv će o trošku imaoca privatne arhivske građe privremeno preuzeti arhivsku građu i zaštititi je od uništenja, dok se ne osiguraju potrebni uslovi.

 

Član 36.

(Dostupnost privatne arhivske grade predate arhivu)

(1) Na stvaraoca i imaoca privatne arhivske građe primjenjuju se odredbe ovog zakona o korištenju javne arhivske građe.

(2) Privatna arhivska građa koja predajom, darovanjem ili kupovinom postane posjed nadležnog arhiva pristupačna je za korištenje pod uslovima i na način koji vrijedi za javnu arhivsku građu, ako zapisnikom o primopredaji ili ugovorom nije drugačije određeno.

 

Član 37.

(Pravo preče kupovine privatne arhivske građe)

(1) Vlasnik privatne arhivske grade ima pravo da preda, daruje ili proda arhivsku građu nadležnom arhivu.

(2) Pravo pieče kupovine arhivske građe ima Arhiv.

(3) Vlasnik privatne arhivske građe koji namjerava tu građu da proda, dužan je da je ponudi Arhivu i da ga obavijesti o uslovima prodaje. Arhiv je dužan da u roku od 60 dana obavijesti vlasnika arhivske građe da li prihvata ponudu. Ako u ovom roku vlasnik arhivske građe ne bude obaviješten smatraće se da ponuda nije prihvaćena.

(4) Ako imalac ili vlasnik privatne arhivske grade postupi protivno odredbama iz stava (3) ovog člana, nadležni arhiv ima pravo da podnese tužbu nadležnom sudu i traži poništenje ugovora o kupoprodaji.

(5) Zaposlenici arhiva ne mogu za sebe niti za druga lica pribavljati arhivsku građu.

(6) Arhivsku građu u privatnom vlasništvu drugo pravno i fizičko lice ne može prodati, niti na drugi način ustupiti stranom državljaninu.

 

Član 38.

(Odobrenje za iznošenje iz zemlje privatne arhivske građe)

(1) Arhivska grada može se uz odobrenje Arhiva, priviemeno iznositi u inostranstvo u svrhu izlaganja, ekspertize i slično.

(2) Kada se radi o arhivskoj građi od posebnog značaja za Kanton, za njeno priviemeno iznošenje neophodno je odobienje Ministarstva.

(3) U odobienju iz stava (1) ovog člana odieđuju se uslovi čuvanja i rok u kome se arhivska grada mora vratiti u zemlju.

 

IV - ORGANIZACUA ARHIVSKE DJELATNOSTI

Član 39.

(Vrste Arhiva)

(1) Arhivi se mogu osnovati kao javni, specijalizirani i privatni.

(2) Arhivsku djelatnost na teritoriji Kantona Sarajevo obavlja Arhiv kao javna ustanova koju osniva Kanton.

(3) Za obavljanje arhivske djelatnosti, jedinice lokalne samo- uprave i uprave (Grad Sarajevo i općine sa područja Kantona) mogu osnovati svoje arhive.

(4) Odredene poslove arhivske djelatnosti mogu obavljati. speci- jalizirani ill privatni arhivi koje može osnovati pravno i fizičko lice.

 

Član 40.

(Uslovi za osnivanje Arhiva)

(1) Arhiv može biti osnovan i početi sa radom, odnosno obavljati arhivsku djelatnost kao javna ustanova ako su, poied opštih uslova za osnivanje ustanove, ispunjeni i posebni uslovi i to:

a) obezbjeđene prostorije i opiema za smještaj i obradu arhivske grade;

b) obezbijeđen potreban broj radnika za obavljanje stručnih poslova u arhivu;

c) osigurana novčana sredstva za osnivanje i početak rada arhiva;

d) obezbijeđeni tehničko-zaštitni uslovi za čuvanje arhivske građe.

(2) Uslove iz stava (1) ovog člana propisuje ministar po piethodno pribavljenom mišljenju Arhiva.

(3) Arhiv može početi sa radom odnosno obavljati arhivsku djelatnost kada Ministarstvo utvidi da su ispunjeni uslovi iz stava (1) ovog člana.

(4) Zahtjev za utvrdivanje postojanja uslova za početak rada arhiva podnosi osnivač na čijem će području biti sjedište arhiva.

 

Član 41.

(Matični poslovi Arhiva)

(1) Arhiv kao matični arhiv u Kantonu obavlja arhivsku djelatnost u odnosu na arhivsku i registratumu građu koja nastaje radom organa vlasti i kantonalnih organa uprave i kantonalmh uprav- nih ustanova, odnosno drugih kantonalnih institucija, grad- skog i općinskog vijeća, gradonačelnika i općinskih načelnika, gradskih i općinskih službi za upravu i drugih gradskih i općin- skih institucija, udruženja građana i drugih pravnih i fizičkih lica koja su organizovana na nivou Kantona, Grada i općine.

(2) U vršenju matičnih poslova iz člana 44. ovog zakona, Arhiv Kantona je obavezan da sarađuje sa Arhivom Bosne i Hercegovine i drugim arhivima na teritoriji Bosne i Hercegovine, a naročito da dostavlja potrebne podatke za vodenje evidencija po jedinstvenoj metodologiji, u skladu sa odredbama ovog zakona i jedinstvenim arhivističkim principima i standardima.

(3) Arhivi jedinica lokalne samouprave i uprave čuvaju, zaštićuju, obrađuju i koriste arhivsku i registratumu građu organa lokatae samouprave i uprave, ukoliko Odlukom Gradskog ili Općinskog vijeća ti. poslovi nisu povjereni Arhivu.

(4) Specijalizirani i privatni arhivi mogu prikupljati. i čuvati arhivsku i registratumu građu nastalu radom svojih osnivača i drugih pravnih i fizičkih lica i o tome dostaviti podatke Arhivu.

(5) Odredbe ovog zakona koje se odnose na obaveze javnih arhiva odnose se i na specijalizirane i privatne arhive.

 

Član 42.

(Nadležnost arhiva)

(1) Arhivi obavljaju sljedeće poslove:

a) vrše stručni nadzor nad čuvanjem i zaštitom arhivske i registraturne grade;

b) nalažu stvaraocu i imaocu arhivske i registraturne građe da u određenom roku preduzme mjere za otklanjanje utvrdenih nedostataka i oštećenja na arhivskoj i registraturnoj gradi;

c) vrše stručni nadzor nad odabiranjem arhivske građe iz registratume grade;

d) vode evidenciju o stvaraocima i imaocima arhivske i registraturne grade kao i o arhivskoj i registraturnoj gradi;

e) pružaju stručnu pomoć stvaraocima i imaocima arhivske i registratume grade;

f) vode knjige ulaznog inventara i druge evidencije o fondovima, zbirkama i bibhotečkim jedirdcama (knjižnog fonda) koje Arhiv posjeduje;

g) stručno sreduju i obraduju arhivsku građu fondova i zbirki koje posjeduju po jedinstvenim arhivističkim principima i standardima;

h) preduzimaju tehničke i tehnološke mjere zaštite arhivske građe sa naročitim akcentom na tehničko-tehnološku zaštitu (skeniranje i mikrofilmovanje, restauracija, konzervacija) arhivskih fondova i zbirki koji su proglašeni nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a za čiju zaštitu se obezbjeđuju siedstva iz budžeta države Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Kantona, Giada Sarajeva i općina sa podmčja Kantona;

i) vrše istraživanja u svrhu kompletiranja arhivske građe svojih fondova i zbirki kao i bibhotečkih jedinica (knjižnog fonda);

j) izrađuju naučno-infoimativna sredstva o arhivskoj građi; k) na zahtjev zainteresovanih pravnih i fizičkih hca izdaju uvjerenja, potvrde, ovjerene prepiše, fotokopije i druge zvanične isprave o činjenicama koje su sadržane u arhivskoj građi koju čuvaju u skladu sa zakonom kojim je uređen upravni postupak; 1) objavljuju arhivsku građu, izdaju publikacije i stručne

časopise o toj građi; m) organizuju predavanja, izložbe, simpozije i druge oblike kulturno obrazovne i naučno-istraživačke djelatnosti; n) vrše edukaciju i stručno osposobljavnje stručnog kadra kod stvaralaca i imalaca arhivske i registratume građe; o) vrše i dmge poslove utvrdene pravilima arhiva.

(2) Usluge i cijene usluga Arhiva regulišu se Uredbom o uslugama i cijenama usluga koje pruža Arhiv, a koju donosi Vlada na prijedlog Arhiva.

 

Član 43.

(Obavezna primjena medunarodnih konvencija, ugovora i normi)

(1) Međunarodne konvencije koje je donio UNESCO, i to:

a) Konvencija o zaštiti svjetske kultume i prirodne baštine (1972) i Svjetska (univerzalna) konvencija o autorskim pravima (1952,1971),

b) Konvencija o mjerama zabrane i sprečavanja nedopuštenog uvoza, izvoza i prenosa vlasništva kulturnih dobara (1970),

c) Konvencija za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba - Haška konvencija, I protokol (1954) i II protokol (1999),

d) Evropska konvencija o zaštiti audiovizuelne baštine (2001), kao i druge konvencije i međunarodni multilateralni i bilateralni ugovori kojima pristupi ih koje prihvati Bosna i Hercegovina nakon stupanja na snagu ovog zako- na, a koje regulišu pojedina pitanja arhivske djelatnosti su nadredeni ovom zakonu i njihove odredbe su obavezni primjenjivati svi subjekti u obavljanju arhivske djelatnosti.

(2) Međunarodne norme koje je donijela ICA:

a) Međunarodna norma za opis ustanova s arhivskim gradivom ISDIAH,

b) Međunarodna norma za opis funkcija ISDF,

c) Međunarodna norma arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i porodice ISAAR (CPF),

d) Opća međunarodna norma za opis arhivskog gradiva ISAD (G) su obavezujuće za sve arhive na teritoriji Kantona.

 

Član 44.

(Naučno-istraživački rad)

Arhivi se bave naučno-istraživačkim radom u skladu sa ovim zakonom i propisima o naučno-istraživačkoj djelatnosti.

 

Član 45.

(Matičnost arhiva)

(1) Arhiv obavlja matične poslove arhivske djelatnosti na teritoriji Kantona i to:

a) vodi evidenciju o arhivima koji su u njegovoj nadležnosti;

b) vrši stručni nadzor nad radom arhiva;

c) radi utvrđivanja značaja cjeline javne arhivske grade, planiranja i utvrđivanja prioriteta u sprovođenju mjera zaštite arhivske grade izvan arhiva, vrši kategorizaciju stvaralaca i imalaca, te kategorizaciju arhivskih fondova i zbirki;

d) vrši stručno obrazovanje, usavršavanje zaposlenika arhiv- ske službe i stručno osposobljavanje stvaralaca i imalaca arhivske i registratume grade;

e) prati i proučava stanje u arhivskoj djelatnosti, priprema informativno analitičke materijale i predlaže mjere za dalji razvoj i unapređenje djelatnosti;

f) bavi se naučno-istraživačkim radom iz oblasti arhivske djelatnosti i objavljuje rezultate tog rada;

g) učestvuje u kreiranju i razvoju elektronskih sistema za upravljanje dokumentima kod stvaralaca i imalaca registratume građe, u cilju postizanja integriteta sistema i zadovoljenja stmčnih normi i standarda u kojima se arhiviraju dokumenta nastala u njemu,

h) donose preporuke za stvaraoce elektronskih dokumenata, za preuzimanje elektronskih dokumenata u arhive, njihovu zaštitu, čuvanje i pristup;

i) organizuje i koordinira razmjenu iskustava i saradnju sa arhivima na teritoriji Bosne i Hercegovine i međunarodnu saradnju;

j) izraduje metodska uputstva i normative za stručne poslove u arhivima i kod stvaralaca i imalaca arhivske grade; k) mikrofilmuje i digitalizira arhivsku građu od posebnog značaja za Kanton radi njene zaštite.

(2) Poslovi arhivske djelatnosti od posebnog značaja za Kanton koje obavlja Arhiv su poslovi iz člana 42. stav (1) i iz stava (1) ovog člana.

 

Član 46.

(Prestanak rada arhiva)

(1) Osnivač može ukinuti arhiv ako ne izvršava poslove radi kojih je osnovan ih ako ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom.

(2) Kada Ministarstvo utvrdi da Arhiv ne ispunjava uslove za rad koji su propisani, odrediće rok u kojem je osnivač dužan otkloniti utvrđene nedostatke. Ukohko nedostaci ne budu otklonjeni u određenom roku, predložiće se osnivaču ukidanje arhiva.

(3) Akt o ukidanju arhiva donosi osnivač, uz prethodno pribavljeno mišljenje organa upravljanja arhiva.

(4) Organ koji donosi akt o ukidanju arhiva dužan je preduzeti sve potrebne mjere za zaštitu arhivske i registratume grade tog arhiva.

 

Član 47.

(Finansiranje rada arhiva)

(1)  Sredstva za rad arhiva osigurava njihov osnivač.

(2) Rad arhiva finansira se u skladu sa zakonom kojim se ureduje rad ustanova.

 

Član 48.

(Stručna zvanja)

(1) Na arhivskim poslovima u Arhivu i drugim arhivima osnovanim u skladu sa ovim zakonom, može raditi zaposlenik koji ima odgovarajuči stepen i vrstu školske spreme, stručni arhivistički ispit i radni staž utvrden PraviMkom Arhiva kojim se uređuje unutrašnja organizacija Arhiva u skladu sa radnim zakonodavstvom.

(2) Stručne poslove u arhivima obavljaju zaposlenici u zvanjima: arhivski manipulant, arhivski tehničar, viši arhivski tehničar, mladi arhivist, arhivist, viši arhivist i arhivski savjetnik, kao i odgovarajući zaposlenici u konzervatorskoj i restauratorskoj struci, reprografiji i mikrografiji, te zaštiti audiovizuelne i filmske arhivske grade.

(3) Vlada propisuje uslove i način sticanja stručnih zvanja iz stava (2) ovog člana, na prijedlog direktora Arhiva.

 

V-NADZOR

Član 49.

(Upravni, stručni nadzor i nadzor nad provodenjem ovog zakona)

(1) Upravni i stručni nadzor nad radom Arhiva vrši Ministarstvo.

(2) Stručni nadzor nad radom arhivajedinica lokalne samouprave i uprave viši Arhiv.

(3) Nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih za njegovo provodenje vrši Ministarstvo.

 

VI - KAZNENE ODREDBE

Član 50.

(Novčane kazne za prekršaj imalaca i stvaralaca arhivske građe)

(1) Novčanom kaznom od 1.500 do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj imalac i stvaralac ako:

a) otuđi arhivsku i registraturnu gradu u vlasništvu Kantona pravnom i fizičkom licu (član 14. stav (4));

b) ne vodi evidenciju, ne sređuje, ne čuva i ne održava arhivsku i registraturnu gradu u bezbjednom stanju (član 15. stav (2) alineja a)),

c) ne utvrdi listu kategorija registratume grade sa rokovima čuvanja i ne pribavi saglasnost nadležnog arhiva (član 15. stav (2) alineja b)),

d) ne vrši godišnje odabiranje arhivske građe (član 15. stav (2) alineja c)),

e) ne planira i ne provodi mjere zaštite arhivske i registraturne građe (član 15. stav (2) alineja d)),

f) ne osigurava dugotrajno čuvanje elektronske arhivske grade, njeno održavanje, migriranje odnosno prebacivanje na nove nosače u propisanim foimatima sve do piedaje elektronske arhivske građe Arhivu, a po pravilu kada baze podataka postanu zatvoiene, a elektronski dokumenti do kraja dovršeni (član 15. stav (2) alineja e)),

g) ne omogući nadležnom arhivu piegled arhivske građe i preduzimanje mjera zaštite arhivske građe kao i stručnu obraduikopiranjeovegrade(član 15. stav(2)alinejag)),

h) ne dostavi nadležnom arhivu potrebne podatke za evidencije koje arhiv vodi (član 15. stav (2) alineja h)),

i) kao stečajni, odnosno likvidacioni upravnik ne izvrši predaju odabrane, siedene i popisane javne arhivske građe u skladu s dogovorom s nadležnim arhivom, a najkasnije u roku od 60 dana od dana ukidanja odnosno prestanka s radom pravnog lica (član 17. st. (1) i (2)),

j) u utvrdenom roku ne preda nadležnom arhivu arhivsku i registraturnu gradu koja je nastala u periodu od 06. aprila 1941. godine do 15. maja 1945. godine i u periodu od 06.04.1992. godine do 22.12.1995. godine (član 25. stav (!))

(2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice stvaraoca i imaoca građe novčanom kaznom od 500 do 1.500 KM.

(3) Za piekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i fizičko lice novčanom kaznom od 300 do 1.000 KM.

 

Član 51.

(Novčane kazne za prekršaj drugih pravnih lica)

(1) Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM kaznit će se za piekršaj drugo pravno lice ako:

a) ne prijavi nadležnom arhivu arhivsku građu i ne dostavi mu potiebne podatke za evidenciju (član 34. stav (1) alineja a)),

b) ne ponudi Arhivu Kantona arhivsku građu koju namjerava da proda (član 37. stav (3)),

c) proda arhivsku građu u privatnoj svojini stranom državljaninu (član 37. stav (6)),

d) ukoliko imalac, odnosno vlasnik privatne arhivske građe iznese ili izveze u inostranstvo arhivsku građu bez odobrenja (član 38. stav (2)).

(2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u drugom pravnom licu novčanom kaznom od 500 do 1.500 KM.

(3) Za prekišaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i fizičko lice novčanom kaznom od 200 do 700 KM.

 

Član 52.

(Novčane kazne za prekršaj arhiva)

(1) Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM, kaznit će se za prekršaj Arhiv, odnosno arhivi ako:

a) ne učini dostupnim korisnicima arhivske građe uslove i način korišćenja te grade (član 27. stav (8)),

b) bez piethodne saglasnosti Ministarstva iznese u inostranstvo arhivsku građu od posebnog interesa za Kanton Sarajevo (član 29. stav (6)),

c) vrši razmjenu originalne arhivske građe sa drugim kantonima, entitetom i inostranstvom bez odobrenja Ministarstva (član 30. stav (2)),

d) otpočne rad odnosno obavlja arhivsku djelatnost, a da Ministarstvo nije utvrdilo da su ispunjeni uslovi za početak rada arhiva, odnosno za vršenje arhivske djelatnosti (član 40. stav (3)).

(2) Za piekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u arhivima, odnosno u Arhivu Kantona novčanom kaznom od 500 do 1.500 KM.

 

VII - PRELAZNEIZAVRŠNE ODREDBE

Član 53.

(Rok za donošenje podzakonskih propisa)

(1) Ministar će donijeti provedbene propise i to:

a) Pravilnik o uslovima i načinu korištenja arhivske građe (član 3. stav (3)),

b) Pravilnik o sadržini i načinu vođenja registra kategorisane arhivske grade (član 7. stav (2)),

c) Pravilnik o zaštiti i čuvanju arhivske i registraturne grade izvan arhiva (član 16. stav (3)),

d) Pravilnik o stručnom usavršavanju i provjeri stručne osposobljenosti radnika za rad sa arhivskom i registratumom građom kod stvaraoca i imaoca (član 16. stav (3)),

e) Pravilnik o vrednovanju i odabiranju arhivske grade (član 18. stav (2))

f) Pravilnik o uslovima i načinu primopredaje arhivske građe između imaoca i arhiva (član 23. stav (1)), u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(2) Vlada će donijeti:

a) Uredbu o uslugama i cijenama usluga koju pruža Arhiv (član 42. stav (2)),

b) Uredbu o stručnim zvanjima, uslovima i načinu sticanja stručnih zvanja u arhivskoj djelatnosti (član 48. stav (3)), a na prijedlog Arhiva u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

 (3) Do donošenja propisa iz čl. 16. stav (3), 40. stav (2) i 48. stav (3) ovog zakona primjenjivaće se:

a) Pravilnik o uslovima za osnivanje i početak rada arhiva ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 19/00) i

b) Uredba o stručnim zvanjima, uslovima i načinu sticanja stručnih zvanja u arhivskoj djelatnosti ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 17/01).

(4) Do donošenja propisa iz stava (1) ovog člana odgovarajuće će se primjenjivati:

a) Uredba o organiziranju i načinu vršenja arhivskih poslova u organima uprave i službama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/03) i

b) Uredba o organiziranju i načinu vršenja arhivskih poslova u pravnim hcima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03).

 

Član 54.

(Rok zadržavanja arhivske građe privatizovanih pravnih lica)

(1) Privatna i dmga preduzeća i ustanove, nastale privatizacijom, koja su do privatizacije bila društveno, odnosno državno vlas- ništvo, mogu arhivsku građu koja je preuzeta privatizacijom, a potrebno im je u obavljanju njihove osnovne djelatnosti, zadržati najduže deset godina nakon isteka kalendarske godine u kojoj je izvršena privatizacija.

(2) Pravna lica iz stava (1) ovog člana dužna su navedenu gradu osigurati od uništenja i oštećenja, te su ga po isteku pred- viđenog roka dužna u sređenom stanju i popisano predati nadležnom arhivu.

(3) Ukoliko arhiv nije u mogućnosti preuzeti građu, pravno lice ga je dužno i dalje čuvati u sređenom stanju.

(4) Na dijelove građe koji su i nakon isteka roka iz stava (1) ovog člana potrebni za obavljanje djelatnosti, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga zakona o predaji javne arhivske građe. Građu izuzetu od predaje, vlasnik je dužan popisati i popis predati nadležnom arhivu.

(5) Vlasnik pravnog hca iz stava (1) ovog člana i nadležni arhiv sklapaju ugovor o predaji građe. U ugovom se može ograničiti pravo korištenja predane građe, ako postoji opravdan razlog za sumnju da bi njegovim korištenjem vlasniku bila nanesena šteta.

 

Član 55.

(Rok za predaju arhivske i registratume građe)

Stvaraoci i imaoci arhivske i registratume grade dužni su da arhivsku i registraturnu građu iz člana 25. ovog zakona predaju nadležnom arhivu, u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona.

 

Član 56.

(Rok za usaglašavanje općih akata Arhiva)

Arhiv je dužan da uskladi svoja opća akta sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

 

Član 57.

(Prestanak sa važenjem prethodnog zakona)

Stupanjem na snagu ovog zakona na području Kantona prestaje sa primjenom Zakon o arhivskoj djelatnosti ("Službene Novine Kantona Sarajevo", br. 2/00 i 3/05).

 

Član 58.

(Stupanje na snagu ovog zakona)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

 

Broj 01-02-34431/16      

05. decembra 2016. godine

 

Predsjedateljica

Skupštine Kantona Sarajevo Sarajevo

Prof. Ana Babić, s. r.