Damir Uzunović: Hemonova knjiga je sarajevsko djelo koje čita cijeli svijet

24.09.2013. 12:55 / Izvor: Dnevni list
Damir Uzunović: Hemonova knjiga je sarajevsko djelo koje čita cijeli svijet

Što je potrebno izdavaču iz BiH da objavi jednu ovakvu knjigu na našem jeziku, je li PDV na knjige zaista 'smrtonosan' kada je u pitanju bh. izdavaštvo i koliko se knjige u našoj zemlji kupuju, govori Damir Uzunović.

Vijest da se knjiga Aleksandra Hemona (1964.) “Knjiga mojih života” objavljuje na našem jeziku izazvala je veliko zanimanje. Ne čudi, jer riječ je o jednom od najboljih pisaca generacije: rat ga je zatekao u Americi, danas živi i radi u Chicagu, i piše na engleskom kao na svom materinjem jeziku. Njegove knjige prevode se (i prodaju) diljem svijeta.

Njegovu 'knjigu života', Hemonovu prvu knjigu koja nije fikcija, objavila je izdavačka kuća Buybook iz Sarajeva. Što je potrebno izdavaču iz BiH da objavi jednu ovakvu knjigu na našem jeziku, je li PDV na knjige zaista 'smrtonosan' kada je u pitanju bh. izdavaštvo i koliko se knjige u našoj zemlji kupuju, za Dnevni list govori Damir Uzunović, direktor i urednik knjižare i izdavačke kuće Buybook, publicist i pisac.

Što je sve potrebno jednom izdavaču iz BiH da dobije prava za objavljivanje knjige na našem jeziku pisca kakav je Hemon? Jesu li dugo trajali pregovori za objavljivanje knjige i je li se Buybook morao 'boriti' s ostalim bh. izdavačima (ili izdavačima u regiji) da dobije prava za ovu knjigu?
- Kod izbora izdavača za teritorij, zemlju, regiju ili jezik presudan je rejting tog izdavača, broj i kvaliteta objavljenih djela, profil biblioteka i edicija, redakcija u kojoj su stalno zaposleni urednici i lektori, promptnost ili brzina reagiranja na naslov koji je tek izišao ili će uskoro izići na svjetskom tržištu knjiga, naravno, sve uz dobru novčanu ponudu, takozvani avans, i na kraju, što je i najvažnije: naklonost autora, o čemu ustvari sve ovisi. Za Aleksandra Hemona smo kod njegove agencije već izborni izdavač, odnosno izdavač za kojeg se podrazumijeva da će objaviti sve njegove knjige ili će kod dobivanja prava za objavljivanje imati prednost. Borba među izdavačima događa se kod isključivo visokokomercijalnih naslova i nedavno smo bili uključeni u takvu jednu licitaciju za knjigu 'Zelot' Reza Aslania. Uspjeli smo odnijeti pobjedu nad jednim poznatim hrvatskim izdavačem koji je aplicirao i za teritorij BiH i ta knjiga o kojoj ovih dana svi pričaju pojavit će se početkom jedanaestog mjeseca u našem izdanju.

Zašto je Buybooku bilo važno objaviti “Knjigu mojih života”?
- 'Knjiga mojih života' je sarajevska knjiga koju čita cijeli svijet. Nakon što je ove godine, u ožujku, izišla iz tiska, objavljena je i na portugalskom, španjolskom, njemačkom. Mnogi će reći: Hemonovo najbolje i najzrelije djelo, ili kako bi sam autor rekao, 'Istinite priče'. Privilegija je objaviti ovakvoga pisca sa znanjem da će se u trenutku njegovog dolaska mobilizirati brojne medijske ekipe da poprate taj dolazak i da će jedna posebna - rekao bih alternativna - publika od nekoliko stotina čitatelja i Hemonovih fanova odjednom izbiti iz svih mogućih ćoškova grada i napuniti i mnogo veće prostorije za promocije knjiga nego što je to 14. ovog mjeseca bilo u Ateljeu figure, gdje je novinar i književnik Ahmed Burić vodio javni razgovor s Aleksandrom Hemonom.

Ne sumnjamo da će Hemonova knjiga biti hit. Hit je bila i knjiga 'Ja sam Zlatan' Zlatana Ibrahimovića, o kojoj se dosta pisalo, kao i knjiga Darija Džamonje. No, jeste li zadovoljni i prodajom? Znači li ime velikog autora, kakav je Hemon, i dobru prodaju?
- Aleksandar Hemon je bosanskohercegovački pisac koji je najdalje dobacio i njegov primjer, da propišeš na tuđem jeziku kao da je njegov materinji, teško će itko ponoviti. On ima čitatelje na cijelom planetu i to ga preporučuje da svaka njegova knjiga po izlasku vrlo brzo postaje hit knjiga. Odlična prodaja jednog naslova u BiH podrazumijeva prodaju od blizu 2000 knjiga, što ćemo s 'Knjigom mojih života' sasvim sigurno premašiti.

Činjenica je da se sve određuje tržištem: da je za izdavačku kuću važna prodaja. No, u zemlji u kojoj se, objektivno, ne troši mnogo za knjige, kvaliteta čini ime jedne izdavačke kuće. Kako Buybook balansira između prodaje/opstanka i kvalitete, bez obzira na prodaju?
- Treba znati da su izdavači iz BiH bili među najjačim izdavačima u bivšoj Jugoslaviji. Nakon rata nestali su bestraga. Tu rupu ili jedan nesaglediv prazan prostor, u zemlji u kojoj skoro i da ne postoje kadrovi za takav posao, popunjava šačica privatnika koji vole ovaj posao. Samo zbog te uporne ljubavi, entuzijasta zaljubljenih u svoj posao i dalje postoji bh. izdavaštvo. PDV je ubojica bh. izdavaštva i od 4000 naslova koji su bili objavljeni u godini (2006. godine) prije uvođenja PDV-a, došlo se do broja od oko 500 naslova godišnje. Prema tom podatku smo ispod i Albanije, dakle na samom dnu bez ikakve mogućnosti za oporavak. To je sramotni učinak bezosjećajne i pljačkaške vlasti koja iza sebe ostavlja pustoš.  

Ima li nade da se u BiH ukine PDV na knjige? Je li on izdavačima zaista najveći teret?
- Nema nade, govore nam to već osmu godinu, a pogubni rad PDV-a najlakše ću vam objasniti kada vam kažem da je naša izdavačka marža često manja od tih ubistvenih 17%. Cijenu ne možemo povećati jer knjige se sve manje kupuju, a nisku cijenu generiraju izdanja iz Srbije koja neometano preplavljuju ukupno bh. tržište, na koje se opet ne plaća nikakav porez niti se prijavljuje ikakav promet. Mjesta prodaje takvih knjiga su uglavnom sajmovi kojih tijekom godine u BiH ima blizu stotinu. BiH je država koja nema zakon o državnoj pomoći. Izdavaštvo bi tamo moralo biti na vrhu liste: Je li netko vidio kravu kojoj ne daju sijeno, a da ona svakog dana daje mlijeko? Ta krava je bh. izdavaštvo.

U Mostaru ste imali knjižaru i zatvorili je.
- U Mostaru smo imali tri pokušaja i ta avantura trajala je sedam-osam godina. Pokušavali smo sve, istočna, zapadna strana, ali mi više nismo mogli ulagati privatni novac kako bi te knjižare ostajale u životu. Mostar je moja tiha tuga, moj trajni neuspjeh i tu nema pomoći, ali bez obzira na sve, čini mi se da ću s ushićenjem dočekati prve vjesnike da se u Mostaru odjednom živi bolje i da su ljudi najednom sretniji i ponovno se odlučiti otvoriti knjižaru Buybook. Tamo se o njoj još uvijek priča.

Proda li se išta na sajmovima knjiga? Jesu li ti sajmovi više izložbeni ili prodajni (zagrebački, beogradski, sarajevski i sajam u Frankfurtu)?
- Sajmovi su nužno zlo jer čitateljska publika sve manje ulazi u knjižare i knjige kupuju usput, na sajmovima i na ulicama, gdje god da se digne šator s knjigama. Kada se zna da je to jedina publika koja kupuje knjige, onda činimo sve da im se prilagodimo i da im doslovno knjigom prepriječimo put. Bilo bi daleko lakše da postoje državni otkupi kao u svim normalnim zemljama i da knjige od nas kupuju državne, entitetske, županijske, općinske, školske, ili bilo kakve knjižare, koje su sve od reda uredno na proračunu, primaju kakve-takve plaće, ali ne čuvaju i ne spašavaju bh. književno blago jer ga od nas i ne kupuju. Zaista, koji je onda smisao njihovog postojanja?

Koji su Buybookovi projekti u planu?
- Za koji dan izlazi novi roman nobelovca Maria Vargasa Llose 'Diskretni heroj' koji je u svijetu izišao prije deset dana. Zatim nova knjiga Paola Coelha; priče Bukowskog; roman turskog Jevrejina, Maria Levia; priče Junota Diaza; roman mlade iranske književnice Sahar Delijani; putopis po Americi Nizozemca Girta Maka; najnoviji roman Elif Shafak – 'Čast'; drugi dio memoara Vicka Krstulovića; veoma zapaženi roman 'Krhotine', prvijenac našeg Ismeta Prcića koji piše na engleskom i živi u Americi; roman poznatog makedonskog pisca mlađe generacije Goceta Smilevskog; svjetski važna knjiga 'Zelot' autora Reza Aslania; pa roman jednog sjajnog njemačkog pisca Rugea; biografija Danila Kiša od Marca Thompsona; novi roman Zadie Smith; treći nastavak Harryja Pottera, itd.

Photo: Zvjezdan Zivkovic
 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza