Otvorenje nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke 15. januara

Nova zgrada Gazi Husrev-begove biblioteke (GHB) u Sarajevu 15. januara svečano otvara vrata tragaocima za znanjem, ljepotom, kulturom i umjetnošću.

Tim povodom jučer je upriličena konferencija za medije na kojoj su direktor ove ustanove dr. Mustafa Jahić, dr. Ahmed Alibašić, predsjednik Upravnog odbora Biblioteke, Šahsena Đulović, saradnica za odnose s javnošću, i Ekrem Tucaković iz Ureda za odnose s javnošću Islamske zajednice u BiH, govorili o programu svečanosti otvaranja i samoj GHB.

Jahić je izvijestio novinare da će novu zgradu Biblioteke na upotrebi javnosti predati reisu-l-ulema IZBiH Husein ef. Kavazović i ministar vakufa Države Katar Gajs bin Mubarek el-Kuvari, koji će svečano otkriti spomen-ploču na glavnom ulazu u ovu biblioteku.

"Ovo je prva zgrada koja je namjenski građena da bude biblioteka, ovo je ujedno i najstarija ustanova na prostorima zapadne Evrope i Balkana. Sve do danas, Biblioteka je kontinuirano služila i služit će svojoj misiji da je koriste studenti, profesori, građani, istraživači", kazao je Jahić.

Vrijednost ovog izuzetnog objekta je 13 miliona KM, koje je donirala Država Katar.

Program svečanosti, kako je kazao dr. Alibašić, počinje u 10 sati, a sastoji iz tri dijela, otkrivanje spomen-ploče, obraćanje visokih zvanica u velikoj sali, splet ilahija koje će izvesti horovi GHM i Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo, obilazak Biblioteke. Cijela ceremonija otvaranja, kako je kazao dr. Alibašić, bit će prenošena uživo na tri televizije izvan BiH, te na BHT-u i TVSA, dok će signal biti dostupan svima zainteresiranim medijskim kućama. Očekuje se da otvorenju prisustvuju najviši predstavnici Islamske zajednice, visoka delegacija Države Katar predvođena ministrom vakufa, istaknuti predstavnici državnog, društvenog i kulturnog života iz Bosne i Hercegovine, te predstavnici biblioteka i naučnih institucija iz regiona i svijeta.

Govoreći o tehničkim detaljima kao što su upošljavanje novih radnika i održavanje ovog velikog objekta, Jahić je kazao da je već primljeno 12 novih uposlenika prema zahtjevima poslova koje Biblioteka ima, a u ovom trenutku cjelokupni budžet Biblioteke pokriva Rijaset IZBiH uz nadu da će se u doglednoj budućnosti iznaći i drugi načini finansiranja.

Činjenica da je Gazi Husrev-begova biblioteka najstarija javna biblioteka u Bosni i Hercegovini koja radi kontinuirano od osnutka 1537. godine i da se u njoj čuva najveći fond rukopisa na orijentalnim jezicima u jugoističnoj Evropi dovoljno govori o naučnoj i kulturnoj važnosti ove biblioteke ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego za cijeli region i šire.

Fond GHB-a trenutno broji oko 100.000 kodeksa rukopisa, štampanih knjiga, časopisa i dokumenata na arapskom, turskom, perzijskom, bosanskom i drugim evropskim jezicima.

Od toga više od 10.500 bibliotečkih jedinica čine kodeksi rukopisa s oko 20.000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterine, matematike, astronomije i drugih nauka. Rukopisi potječu iz raznih krajeva islamskog svijeta, osobito iz velikih i značajnih kulturno-naučnih centara kao što su Istanbul, Mekka, Medina, Kairo, Bagdad, a začajan broj ovih rukopisa potječe iz bosanskih gradova i sela gdje su mnogi Bošnjaci muslimani pisali originalna djela ili prepisivali knjige drugih autora iz svih tada poznatih naučnih disciplina.

S obzirom  na to da Gazi Husrev-begova biblioteka nije u svojoj dugoj povijesti nikada imala namjenski izgrađenu zgradu za čuvanje i korištenje njenog knjižnog blaga, 2003. godine počeli su radovi na izgradnji adekvatne i savremeno opremljene zgrade Biblioteke zahvaljujući donaciji Države Katar i njenog emira šejha Hamada bih Khalifa Al Thanija, te Kantona Sarajevo.

(FENA, Federalna.ba)