Umjetnost produžuje život, ali i povećava njegovu kvalitetu

23.06.2017. 10:49 / Izvor: 24sata.info
Umjetnost produžuje život, ali i povećava njegovu kvalitetu

Mnogi umjetnici i glazbenici i u zlatnoj dobi izgledaju mlađe od vršnjaka.

Mnogi umjetnici i glazbenici i u zlatnoj dobi izgledaju mlađe od vršnjaka, a uglavnom su i fizički zdraviji te mentalno vitalniji. Iako to često ima veze s osobnošću, zdravstvene i druge dobrobiti bavljenja umjetnošću potvrđuju i znanstvena istraživanja.

Primjerice, pjevanje pojačava osjećaj bolje kvalitete života i umanjuje depresiju, ples poboljšava motoričke i kognitivne sposobnosti, ali i čuva od razvoja demencije, dok vizualne umjetnosti poput slikanja poboljšavaju mentalno zdravlje i pomažu nam u širenju društvenih kontakata.

Stručni tim portala createquity.com analizirao je niz tekstova i istraživanja vezanih uz umjetnost i razvoj društva te su došli do zanimljivih zaključaka. Primjerice, jedna istraživanje je proučavalo 212 Britanaca u dobi iznad 60 koji su sudjelovali u tjednim probama pjevanja.

U roku od tri mjeseca kod svih je zabilježena manja anksioznost i depresija u odnosu na vršnjake koji se nisu bavili pjevanjem ili sličnom aktivnošću.

Ovakvi pozitivni učinci odnosili su se i na one koji su zapjevali prvi put. Kako se ističe, uz činjenicu da je rad na sebi i razvoju glasa imao važan utjecaj na razvoj samopouzdanja, jednako je važno i to što se ljudi kroz takve aktivnosti socijaliziraju. Tako su posebno dobri rezultati zabilježeni kod udovica i udovaca, koji su već samim druženjem poboljšali svoje psihofizičko stanje.

I sviranje instrumenta pomoći će kod motoričkih sposobnosti i mentalnog zdravlja, međutim, istraživanja pokazuju kako najviše koristi od sviranja u starijoj dobi imaju oni koji su svirali od mladosti. No to vas ne bi trebalo obeshrabriti da upišete neki početnički tečaj klavira ili gitare.

Slične pozitivne rezultate dalo je i istraživanje o utjecaju slikanja na psihofizičko zdravlje u starijoj dobi. Pedesetak ispitanika starijih od 50 koji su sudjelovali u 12 sati slikanja tijekom mjesec dana odreda su prijavili kako im se popravilo samopouzdanje te smanjila anksioznost.

A već prije 20-ak godina se znalo za dobrobiti umjetnosti na fukcioniranje mozga u starijoj dobi. Tako je britanska studija iz 2003. koja je trajala 21 godinu i obuhvatila 469 osoba starijih od 75 pokazala kako redovito bavljenje glazbom, sviranje ili pjevanje, čitanje, rješavanje križaljki ili igranje društvenih igara može smanjiti rizik od razvoja neke vrste demencije i do 60 posto. Od fizičkih aktivnosti, ističu autori, jedino je ples imao toliko dobar utjecaj na mozak.

Terapija

U našim domovima umirovljenika, kao i u umirovljeničkim zajednicama, sati slikanja, zbor ili radionice rukotvorina već odavno pružaju svojim korisnicima mogućnost da se izraze, sami stvore novu vrijednost i nauče nešto novo.

U zapadnim zemljama ova se vrsta terapije primjenjuje i kod pacijenata oboljelih od demencije. Pokazalo se kako, posebice glazbene aktivnosti, kod njih smanjuju negativne posljedice bolesti.

Upalite radio

Već i slušanje glazbe pomaže kod poboljšanja kognitivnih sposobnosti. Američka terapeutkinja Aneesha Parrone radila je sa starijim osobama s kognitivnim problemima te je ustanovila kako već je 20 minuta slušanja glazbe pomagalo pacijentima da se bolje koncentriraju na terapiju te bolje pamte zadatke.

Kako ističe, glazba je poticala njezine pacijente da se emocionalno bolje osjećaju, što je odmah potaknulo i poboljšane umne reakcije.

Rukotvorine

Ono što od davnina znaju naši stari, sad se potvrđuje i u znanstvenim istraživanjima. Okupljanje uz ručni rad - heklanje, kukičanje, pletenje - pomaže u smanjivanju depresije, ali i čuva mozak od razvoja demencije.

Američke studije pokazuju kako osnovni ručni rad pomaže i kod već oboljelih od nekog oblika demencije. Uz jednostavne naputke i vježbe pokazalo se da su pacijenti smireniji, bolje se izražavaju i iskazuju više samopouzdanja.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza