Aco Momčilović ovogodišnji predavač na DRIVE konferenciji

Aco Momčilović, direktor ljudskih potencijala kompanije Rimac Automobili, predsjednik Udruge MBA, inicijator uvođenja poslovnih igara svjetske klase i programa integracije zaposlenika, predavač na Institutu za menadžment, je ovogodišnji predavač na DRIVE konferenciji -

Već šest godina kompanija Kolektiv – Posao.ba organizira DRIVE konferenciju koja je zahvaljujući prisustvu preko 1300 lokalnih i regionalnih stručnjaka različitih nivoa znanja i iskustva, te preko 70 vodećih svjetskih govornika postala najveća regionalna konferencija o liderstvu i talent menadžmentu. Ovogodišnje izdanje DRIVE konferencije će se održati 10. novembra u kongresnom centru Hotela Terme.

DRIVE 2016 se posjetiteljima predstavlja pod novim motom motom "Engage Your People" – "Involvirajte Svoje Ljude" i najavljuje gostovanje svjetskih i regionalnih stručnjaka kao što su Kai Deininger, Milad Čerkić, Svetlana Mirković-Borčić, Aco Momčilović, Caspar Berry i drugi. Ukoliko već niste, rezervirajte svoje mjesto na ovom odličnom događaju - http://www.drive.ba/prijavi-se/.

Jedan od ovogodišnjih govornika je Aco Momčilović, jedan od vodećih regionalnih HR stručnjaka i direktor ljudskih potencijala kompanije Rimac Automobili. Kompanija Rimac Automobili je osnovana 2009. godine s ciljem stvaranja sljedeće generacije sportskih automobila, pogonskih i baterijskih sistema. Danas je u svijetu prepoznata kao proizvođač̌ vrhunskih pogonskih komponenti i najinovativnijih sportskih automobila s elektro-pogonom.

Momčilović godinama radi u oblasti ljudskih resursa i za vrijeme svoje bogate poslovne karijere četiri godine je proveo na mjestu HR specijaliste za  L’Oreal Adria, zatim više od dvije godine na poziciji HR menadžera u kompaniji Billa Hrvatska, a skoro dvije godine vodi odjel ljudskih potencijala u Rimac Automobilima. Pored toga, Aco Momčilović je gostujući predavač na različitim fakultetima na temu Korporativne kulture, Selekcije ljudi, Selekcije u timove, Pregovaranja, Povezanosti PR-a i HR-a. Na Institutu za Menadžment predaje modul o strategiji Ljudskih resursa i predsjednik je Udruge MBA, udruge koja unapređuje kvalitetu MBA studija u Hrvatskoj i potiče obrazovanje.

U nastavku vam prenosimo članak koji je Aco Momčilović napisao na temu jednakog sudjelovanje žena i muškaraca u ekonomiji. Članak objašnjava kako je moguće da zahvaljujući jednakom učešću žena i muškaraca u ekonomiji ista profitira čak 28 milijardi dolara u deset godina.

"Spomenuo sam neke od podataka i istraživanja koja dosta jako sugeriraju da je uspješno zapošljavanje žena na raznim mjestima u kompanijama korisno po mnogim kriterijima. Te kompanije imaju bolju efikasnost, veće prihode, bolju radnu etiku i poznavanje tržišta, i jednostavno su kvalitetnije vođene. Ako stvari gledamo na razini pojedinih kompanija, jasno je da bi se mnoge trebale aktivno potruditi i razmisliti na koje sve načine smanjiti postojeći disbalans između muške i ženske radne snage.

Naravno, mogu postojati i one kompanije koje će reći u svome samozadovoljstvu da nema potrebe raditi na takvim temama jer su zadovoljne svojim sadašnjim poslovanjem i načinima rada. Svaki privatnik ima za sebe pravo odlučiti koga i kako zapošljavati i misliti da se ti tiče samo njih. No je li to zaista baš tako?

Ove žene su sposobne i kvalificirane odmah preuzeti upravljačke pozicije u kompanijama

Svaka kompanija djeluje u širem makroekonomskom kontekstu i u principu reagira na globalne trendove rasta ili pada tržišta. Pitanje više razine je kakav bi utjecaj na globalnoj razini moglo imati poboljšano zapošljavanje žena i efikasnije korištenje njihovih talenata. Na tu temu tvrtka McKinsey je krajem 2015. također napravila opsežno istraživanje iz kojega ću navesti neke podatke.

U jednoj rečenici, ukoliko bi bilo postignuto sudjelovanje žena u ekonomiji identično onome koje imaju muškarci, najbolji scenarij govori da bi samo taj faktor utjecao na stvaranje dodatnih 28 biliona dolara svjetskog BDP-a u razdoblju od 2014. do 2025. godine. To je porast od 26% u usporedbi sa dosadašnjim stanjem. Ako želite lakše predočiti taj podatak, radi se o količini novaca koja je jednaka zbroju današnjih ekonomija SAD-a i Kine.

U istraživanju je korišten indeks rodne jednakosti (Gender Parity Score) koji se sastoji od raznih faktora povezanih sa jednakošću na poslu, stvaranjem ekonomskih prilika, pravnom zaštitom i mogućnošću političkog utjecaja te fizičkom zaštitom i autonomijom. Najbolje rezultate na tome indeksu postižu Sjeverna Amerika i Oceanija, a najniže Južna Azija.

Identificirane su i neke „zone utjecaja“ koje bi, da ih se na pravi način stimulira utjecale na to da se gotovo 75% žena pomakne značajno bliže prema rodnoj jednakosti. Te zone su – blokirani ekonomski potencijal, vrijeme provedeno u neplaćenom radu, manja zakonska prava, nedovoljna politička zastupljenost i nasilje prema ženama. Sukladno tome prepoznato je i šest tipova intervencija koje bi pomogle da se premosti trenutna razlika: financijski poticaji i potpore, ulaganje u tehnologiju i infrastrukturu, izgradnja sposobnosti, zagovaranje i oblikovanje  stavova te različiti zakoni i propisi.

Potencijal koji postoji je ogroman, ali dobro je osvijestiti i neke detalje i precizne pokazatelje trenutnog stanja:

• Žene unatoč tome što naravno čine polovicu svjetske radne snage, generiraju samo 37% svjetskog BDP-a
• Globalno, 75% neplaćenog posla odrade žene
• Više od milijun djevojčica godišnje nije rođeno zbog spolno selektivnog abortusa
• Globalno 36 milijuna djevojčica se uda u dobi od 15 do 19 godina što ograničava stupanj do kojeg se mogu obrazovati i sudjelovati u radnoj snazi
• Na razini svijeta, gotovo 30%, ili 723 milijuna žena su bile žrtve nasilja (i to od strane partnera)
• Kroz višu participaciju žena moglo bi se stvoriti do 240 milijuna novih radnika/ca

Jasna je povezanost jednakosti u poslu i rodne jednakosti, i to se vidi na skupinama zemalja koje imaju nizak i jedan i drugi indeks, ili visok i jedan i drugi indeks. Postoje i zemlje gdje je jednakost u poslu viša od rodne jednakosti (Etiopija, Nigerija, Tajland).

To što su žene češće perfekcionisti danas bi poslodavci trebali vidjeti kao veliku komparativnu prednost.

S obzirom koliko je to kompleksan problem, i pristupi za rješavanje će biti raznovrsni. Očito je da će se morati mijenjati neki duboko ukorijenjeni stavovi i uvjerenja koji utječu na status žena u društvu. Postoje snažne poveznice između rodne (ne)jednakosti i stavova koji ograničavaju potencijale žena. Jedan primjer toga, su podaci raznih anketa i istraživanja koji su pokazali da u područjima s manjom jednakosti žene same vjeruju da su – svađa s mužem, odbijanje seksa, loša priprema hrane, ili izlazak van bez obavještavanja muža – opravdani razlozi za obiteljsko nasilje.

Dakle, situacija je jasna, trenutno stanje na globalnoj razini, za žene nije niti blizu željene razine. Pomaci u raznim segmentima imaju ogroman potencijal da pozitivno utječu na ekonomske prilike. Postoji sve veći broj inicijativa koje odgovaraju na neke segmente spomenutih problema, i na svjetskoj razini ali i u Hrvatskoj. Možda kao tema neke od idućih kolumni, usporedba lokalnih događanja, inicijativa i udruga koje se bave ženama u poslovnom svijetu, i trenutnoj situaciji u Hrvatskoj."