BiH uvodi pasoše za bilje

EU želi smanjiti utjecaj poljoprivrede na okoliš. U tom smislu cilj im je smanjenje upotrebe pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji. Zbog toga svaka država članica mora izraditi smjernice za pružanje tehničkih informacija poljoprivrednicima koje bi mogle pomoći u postizanju cilja smanjenja upotrebe pesticida.

Budući da je i naša zemlja na putu ka EU, mora raditi na prilagodbi pravilima EU-a. Kako saznajemo, formirana je radna grupa stručnjaka iz EU i BiH koja je razvila ovu vrstu smjernica za neke od najvažnijih usjeva (kao npr. jabuka, vinova loza, krompir i paradajz). 

Naime, od 2016. godine i bh. poljoprivrednici trebaju početi primjenjivati ovu praksu (tzv. integralnu zaštitu bilja). Pripremaju se također pravila i procedure za upotrebu pesticida kao i kontrolu prskalica.

"Uskoro će započeti ove kontrole kako bi se provjerilo da li se pesticidi koriste na adekvatan način, kao i da li prskalice rade ispravno. Kontrola ostataka u tlu i na biljkama omogućit će da se provjeri da li poljoprivrednici primjenjuju ove prakse niskog utjecaja'', kaže za Akta.ba Eligio Malusa, savjetnik na EU twinning Projektu EU-FITO-BiH, u sklopu kojeg se odvijaju ove aktivnosti. 

U tom smislu, pripremaju i priručnike i vrše obuke za laboratorijsko osoblje kako bi ono proširilo svoje znanje u domenu otkrivanja ostataka u različitim matricama (tlu, vodi i na biljkama), kao i obuke za inspektore o pravilnoj metodologiji uzorkovanja, što je osnova za dobre analitičke rezultate.

Rade također i na informiranju poljoprivrednika i trgovaca o važnosti upotrebe certificiranih biljaka i sjemena, kao i o rizicima vezanim za nove fitosanitarne prijetnje.

"Naprimjer, šumska stabla mogu oštetiti insekti poput kineske strizibube i zvjezdanog neba, ali oni mogu zaraziti i drveće na zelenim površinama u urbanim zonama, izazivajući njihovo nestajanje. Drugi rizici potječu od bakterije Xylelle fastidiose, koja bi mogla uništiti novoosnovanu proizvodnju i razvoj maslina u Hercegovini", navodi on. 

Također, organiziraju sastanke i radionice s uzgajivačima o novom sustavu biljnih pasoša, koji će se uspostaviti i u BiH.

"Biljni pasoš je poseban fitosanitarni dokument (može biti i etiketa na biljkama) kojim se potvrđuje da su bilje ili biljni proizvodi proizvedeni na mjestima proizvodnje pod nadzorom fitosanitarnih inspektora i da se redovno pregledaju s ciljem potvrđivanja odsustva karantenskih štetnih organizama. Biljni pasoš služi za sljedivost biljaka i biljnih proizvoda u prometu kako bi se omogućilo upravljanje mogućim fitosanitarnim rizicima i samim tim očuvalo zdravlje bilja", naveo je on. 

Sve ove aktivnosti bi trebale povećati mogućnosti proizvođača da poboljšaju kvalitet svoje proizvodnje i izvoz, što bi moglo rezultirati u većem ekonomskom povratu, a i u boljoj zaštiti okolišnih blaga u BiH.