Bivši šef Konzuma otkrio što će se događati s Agrokorom

"Agrokor ovako više ne može", rekao je tportalu Dragan Munjiza, dugogodišnji predsjednik Uprave Konzuma. Carstvo Ivice Todorića u idućim tjednima morat će uvjeriti banke, države, dobavljače i zaposlenike da može poslovati bolje. U njega će morati doći neovisni stručnjaci koji će pokušati spriječiti njegovu propast i kaos koji bi iz toga nastao. Smatra da pomoć Vlade nije dovoljna – Agrokor se mora spašavati sam

"Uprava i Nadzorni odbor Agrokora će tražiti način da uvjere zaposlenike, dobavljače, države gdje posluju i posebno financijere da mogu bolje poslovati. Svi oni traže bolju budućnost, a ono što se Agrokoru događa u zadnje dvije, tri godine događa se svim kompanijama", rekao je tportalu Munjiza.

Po njegovim riječima, i najveće svjetske kompanije padnu u probleme. 'I Steve Jobs je dobio otkaz u Appleu pa ga je preporodio kada se vratio. Ono što je u ovom trenutku najvažnije jest da Agrokor sve uvjeri da će moći vratiti svoje dugove i pozitivno poslovati', dodao je.

Na pitanje hoće li Agrokor u tome uspjeti bez državne pomoći, Munjiza nastavlja: "Državna pomoć je nedostatna jer Agrokor ne posluje samo u Hrvatskoj. Trebalo bi više država pomagati. Američka vlada je spasila banke, to rade i Talijani, Angela Merkel je tražila partnere za brodogradilište. Puno je oblika državne pomoći, Vlada ne treba bezuvjetno dati novac."

Bitno je, kaže, da Vlada stane iza Agrokora, a da oni uvjere financijere da će bolje poslovati. 'To znači rezanje troškova, rezanje projekata, snižavanje prava radnika. Odličan primjer je Ferrero. Njihova tvornica je bila poplavljena pa su radnici šest mjeseci radili besplatno jer su imali povjerenje u vlasnika. Ima raznih vrsta pomoći, ako vjerujete u Upravu i vlasnika', ilustrira Munjiza.

No što ako Agrokor i Ivica Todorić u tome ne uspiju? "Najveći svjetski financijeri znaju situaciju u tvrtki i njih zanima što se će događati u maloprodaji i proizvodnji u regiji. Zanima ih gdje su izvori dodane vrijednosti i mogu li se oduprijeti jednom Lidlu koji godišnje radi 94 milijarde dolara prometa. To se može, ali Agrokor više ne može ovako. Financijeri će htjeti više kontrole, možda u Mercator vrate Zorana Jankovića, možda se mora vratiti pet, šest stručnjaka."

Na kraju Munjiza zaključuje kako je Ivica Todorić u cijeloj priči nebitan:

"Naša regija poistovjećuje firmu s vlasnikom. Puno je važnije da dođu stručnjaci koji će biti samostalni. Obitelj Todorić je na tome radila 25 godina, zato bi bilo dobro da imaju nekakvo učešće, ali je bitno da se radi na drugi način, da dođu ljudi koji mogu podnijeti teret. Ti ljudi ne moraju biti Hrvati, ne moraju biti iz regije."

Problemi za Agrokor počeli su početkom godine kada su kreditne agencije Moody's i Standard&Poor's snizile njegov kreditni rejting. Vrlo brzo pale su i cijene Agrokorovih obveznica, a kao sve vjerojatniji scenarij počeo se spominjati bankrot najveće domaće tvrtke.

Ubrzo su krenule razne glasine, od kojih su najviše uporišta imale one da Todorić prodaje Jamnicu Coca-Coli kako bi tim novcem vratio dio duga bankama. U prvom se redu misli na ruski Sberbank koji je Todoriću posudio nešto više od 1,3 milijarde eura.

Sumnje da Rusi pritišću Todorića otklonio je ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov. On je pred novinarima nastupio u kićenoj diplomatskoj uniformi i zavaljen u fotelju rekao kako od Agrokora očekuju da izvrši svoje obveze prema Sberbanku te kako se novi kredit ne razmatra.

Uslijedio je niz novih spekulacija i glasina o problemima u Todorićevu carstvu. Na red je došla i Vlada koja se u tajnosti sastala s Todorićem i njegovim šefom financija Ivanom Crncem kako bi razgovarali o mogućoj državnoj pomoći i spasu Agrokora. Vlada u ovim trenucima drži načelni stav koji se da sažeti u izjavu 'Todoriću ne treba pomagati'.

Državni vrh, premijer Andrej Plenković, šef Sabora Božo Petrov i ministar financija Zdravko Marić zasad se drže stava da Todoriću doista ne treba pomagati, no i da treba razmišljati o spašavanju dobavljača. Država će, drugim riječima, pomoći Agrokoru kako bi zaštitila brojne male, srednje i velike tvrtke, a sve kako bi spriječila izbijanje nove, sasvim sigurno duboke recesije. U nezahvalnoj situaciji vrlo brzo će se naći Zdravko Marić koji je prije preuzimanja državne kase radio u Agrokoru kao izvršni direktor za strategiju i tržište kapitala. On je još u veljači rekao kako će se izuzeti iz svih odluka koje se odnose na njegova bivšeg poslodavca.

Zasad postoji nekoliko scenarija i raspleta o kojima se može nagađati. Prvi je opći kaos u kojem će banke (Sberbank) pozvati Todorića na naplatu dugova. U tom slučaju posve je nejasno što se može događati – vjerojatno će se naplatiti oni koji imaju najviše duga i oni koji će biti najvještiji u njegovoj naplati. Mali dobavljači tu neće imati što tražiti, a upitno je kako bi se naplatila i država koja od Agrokora potražuje PDV, doprinose i ostala davanja.

Nešto je manje kaotičan scenarij predstečajna nagodba ili stečaj. Proglasi li se stečaj, nadležni sud će dodijeliti stečajnog upravitelja koji će prodavati imovinu tvrtke kako bi se naplatili svi prijavljeni dugovi. Iskustva s hrvatskim pravosuđem govore da bi se takav slučaj mogao raspetljavati barem nekoliko godina, što neki od dužnika neće preživjeti. Za male i srednje tvrtke koje ovise o Agrokoru najbolje bi bilo da koncern nastavi kako-tako poslovati.

Nastavak poslovanja može osigurati država. Promjenom nekoliko zakona država bi vrlo brzo mogla nacionalizirati Agrokor. Potom bi se zadužila, vjerojatno obveznicom i vratila dugove, barem u nekoj mjeri. Kao što je tportal već ranije pisao, nije pitanje treba li država pomoći Agrokoru, već bi li to uopće mogla.

Hrvatska ima katastrofalnu povijest upravljanja državnim tvrtkama i imovinom. Godinama se samo popisivala državna imovina, a firme u kojima je drmala država vrlo su često korištene kao bankomati za financiranje ambicija lokalnih moćnika. Stoga je u ovom času vrlo teško zamišljati da će država preuzeti Agrokor, stabilizirati njegovo poslovanja i nakon par godina prodati ga na burzi kao što su to Amerikanci napravili s najvećim bankama.

Što god da se dogodi, država će se možda morati izložiti Agrokoru, dobavljačima ili bankama kako bi ugasila požar koji je Todorić zapalio. Potrebno je učiniti sve kako bi se izbjegao kaotičan scenariji u kojem će najveći naplatiti, a mali dobavljači i vjerovnici ostati kratkih rukava. Ne treba zaboraviti da je Agrokor oko 15 posto hrvatskog gospodarstva i da samo u Hrvatskoj zapošljava oko 40.000 radnika. Ostane li 40.000 radnika preko noći bez posla, Hrvatsku čeka kriza pokraj koje bi recesija koja je trajala od 2007. do 2015. izgledala kao dječja igra. Osim radnika, tu su i dobavljači, brojne hrvatske male, srednje i velike tvrtke čije poslovanje i zaposlenici ovisi o Todorićevu carstvu.

"Opstanka Agrokora više nema. Ili će nastati kaos ili će država ujahati s novcem i nacionalizirati Agrokor", rekao nam je na kraju priče pouzdan i upućen izvor.