CCI: Pad produktivnosti doživjela i SKupština i Vlada HNŽ-a

Skupština Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) je po produktivnosti na pretposljednjem, a po učinkovitosti, na posljednjem mjestu u odnosu na sve ostale zakonodavne institucije u zemlji.

Značajan pad produktivnosti u prvoj polovini 2017. godine doživjela je i županijska Vlada kako u sferi realizacije zakona tako i donesenih mjera.

Rezultati monitoringa rada Vlade i Skupštine HNŽ-a za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine 2017. godine, koji je proveo Centar civilnih inicijativa (CCI) i koji su obznanjeni na današnjoj konferenciji za novinare u Mostaru, govore naime da je Skupština HNŽ-a za pola godine realizirala, u potpunosti, tek 19 mjera.

Manje od toga realizirala je tek Skupština Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ), njih 17, ali je ona ovaj rezultat ostvarila na manjem broju sjednica.

S druge strane, skupštine Tuzlanske, Unsko-sanske i Bosansko-podrinjske županije su u istom razdoblju realizirale od 70 do 90 mjera, a Skupština kantona Sarajevo čak 109. 

I po broju usvojenih zakona, Skupština HNŽ-a je na samom dnu. Za 6 mjeseci finalno je realizirala tek 3 zakona. Manje od nje jedino ima Skupština Hercegbosanske županije.

Međutim, napominju u CCI-ju, po broju usvojenih strategija u promatranom razdoblju Skupština HNŽ-a je iznad ostalih, odnosno, da su uz Skupštinu USK-a jedini koji su u promatranom razdoblju razmatrali i usvojili neku strategiju.

Napominju i to da se radi o Strategiji razvoja na kojoj je dugo rađeno, koja je dugo čekana i da je HNŽ, praktično, posljednja županija koja je usvojila ovu izuzetno važnu strategiju. 

Nadalje, istaknuto je kako je HNŽ do nedavno bio prepoznatljiva i kao jedina županija koja nema Zakon o zaštiti obitelji s djecom, odnosno da su usvajanje ovog zakona građani HNŽ-a čekali još od 1999. godine.

Također, u Županiji još uvijek nisu izvršene ustavne primjene kojima bi se implementirale presude Ustavnoga suda F BiH i Ustav županije usuglasio s Ustavom FBiH. 

Iako je Poslovnikom o radu Skupštine, kao nižim podzakonskim aktom, zagarantirano pravo srpskog naroda na konstitutivnost u ovoj županiji (kroz definiranu mogućnost formiranja tri kluba naroda) ključni zakonski akt Županije još uvijek nije usuglašen sa Ustavom Federacije i države. Naime, na snazi je još uvijek Ustav HNŽ-a iz 1996. godine, po kojemu su samo Hrvati i Bošnjaci konstitutivni narodi, a službeni jezici su hrvatski i bosanski jezik, stoji u CCI-jevom objašnjenju rezultata monitoringa rada županijske Vlade i Skupštine.

U kontekstu loših rezultata Skupštine u prvoj polovini 2017. godine, u CCI-ju su ocijenili kako na izvjestan način odgovornost za to snosi zapravo Vlada kao priređivač najvećeg broja mjera koje dolaze na dnevni red Skupštine.   

Vlada je naime u prvoj polovini 2017. godine doživjela značajan pad produktivnosti u odnosu na prethodno razdobolje. S 430 mjera razmotrenih u drugoj polovini 2016. palo se na 369, stoji u rezultatima monitoringa. Slabije rezultate od Vlade HNŽ-a, u promatranom razdoblju, imale su jedino vlade Posavske, ZH i HB županije. S druge strane Vlada Kantona Sarajevo, u istom je razdoblju, razmotrila tri puta više mjera, podsjećaju u CCI-ju.

Pad u odnosu na prethodno razdoblje je značajan i u sferi realizacije zakona. Od 14 zakona utvrđenih u drugom polugodištu 2016. došlo se na svega 6 u prvom polugodištu 2017.

Također, obje institucije imaju problem s transparentnošću na osnovnoj razini, odnosno s dostupnošću podataka o njihovom radu.

Kod Skupštine se suočavamo s nedostupnošću informacija sa sjednica skupštinskih radnih tijela, a kod Vlade s kršenjem Poslovnika i neusvajanjem zapisnika koliko ih je utvrdila u čitavoj prvoj polovini godine, objašnjavaju u CCI-ju.

Javna potrošnja i dalje guta najveći dio proračuna pa je najviše sredstava, Proračunom za 2017. godinu, za oblast "Plaće i naknade troškova zaposlenih" – planirano cca 111 milijuna maraka, što je 57 posto od ukupnog proračuna.

Proračunom za 2017. planirano je skromno smanjenje iznosa za bruto plaće i naknade troškova zaposlenih od cca 2 milijuna maraka.

"Prvi put su planirani poticaji u gospodarstvu, poljoprivredi, zanatstvu i turizmu, a posebno se ističe poticaj od 300.000 maraka  za Zračnu luku Mostar, koja bi trebala biti u funkciji ne samo razvoja turizma nego i okosnica razvoja gospodarstva u ovom području. Međutim, izdvajanja su vrlo skromna", ocijenjeno je u CCI-ju.

 Za sve ove grane planirani su poticaji u visini od oko 2 milijuna maraka - dakle u visini smanjenja iznosa za plaće, zaključuje se. 

Nadalje, CCI napominje kako Vlada HNŽ-a i dalje krši Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH.

"Uz Vladu ZDK, Vlada HNŽ-a jedina je županijska vlada koja u svome sastavu, nema niti jednu žensku osobu, čime je prekršen Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH, koji precizno propisuje da je najmanja zastupljenost svakog spola 40 posto i da sesve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje, ovim zakonom, zahtjeva", dodaju u CCI-ju.

Iz ove nevladine organizacije ističu potrebu povećanja učinkovitosti i Vlade i Skupštine HNŽ-a, u drugoj polovini 2017. i ostatku njihovog mandata, pogotovu u realizaciji zakona.

Ukazali su također  na potrebu organiziranja tematskih sjednica o mjerama za dugoročno rješavanje najznačajnijih problema s kojima se suočavaju građani Županije.

Uz ostalo,  ističu i potrebu povećanja socijalne osjetljivosti, unutar institucija te usklađivanja primanja i privilegija političara sa općom situacijom u društvu, kao i pune transparentnosti u tom kontekstu.