Damir Dizdarević: Logosoft ide u korak sa globalnim trendovima

18.07.2017. 11:41 / Izvor: Akta.ba
Damir Dizdarević: Logosoft ide u korak sa globalnim trendovima

Logosoft kompanija koja na tržištu BiH posluje već 21 godinu, u IT svijetu jedna je od najpriznatijih i najjačih kompanija u BiH.

Živimo u vremenu revolucije kada su u pitanju informacione tehnologije. Većina globalnih organizacija našla se pred izazovom kako se nositi s novim trendovima koji mijenjaju današnju radnu snagu, pa i način na koji se IT usluge isporučuju uopšte. S obzirom da je Logosoft kompanija koja na tržištu BiH posluje već 21 godinu i koja je u IT svijetu jedna od najpriznatijih i najjačih kompanija u BiH, koju kroz cijeli razvojni ciklus prate trendove na IT tržištu, o globalnim trendovima u svijetu IT-a, uticaju istih na BiH, trendovima u Logosoftu, te ekspanziji Logosofta na regionalnom tržištu razgovarali smo sa zamjenikom direktora i Izvršnim direktorom za prodaju, usluge i marketing u kompaniji Logosoft d.o.o., Damirom Dizdarevićem.

TRENDOVI

Za početak, možete li nam reći koji su to aktuelni globalni trendovi u svijetu IT-a?

-Kada je IT u pitanju, mi već nekoliko godina živimo u jednom prilično revolucionarnom dobu čija je generalna odrednica transformacija načina na koji se IT usluge isporučuju uopšte. Prije samo 5-6 godina, što je u IT svijetu prilično dugačak period, IT se doživljavao na mnogo drugačiji način nego što je to slučaj danas. Pri pomenu IT-a, mi smo do prije 5-6 godina uglavnom podrazumijevali računare, laptope, servere i čitavu softversku infrastrukturu koja je radila na tim uređajima. Danas kada govorimo o IT-u mislimo na isporuku servisa koje IT generiše, popularno nazvanim Cloud, a ne toliko na samu opremu, infrastrukturu, hardware i same licence. To je jedan proces koji je počeo još dosta davno, međutim na svjetskom i lokalnom tržištu u zadnje dvije godine je uzeo puni zamah i ima ogroman rast. To praktično znači da su pojedinci, ali i kompanije na prvom mjestu, shvatili da je korištenje IT servisa iz claud-a mnogo funkcionalnije, jeftinije i mnogo praktičnije nego lociranja tih servisa lokalno. Pored drugih globalnih trendova, jedan od glavnih IT trendova je i „konzumerizacija IT-a“ koja je približila informacione tehnologije svima, ne samo u poslovnom smislu, nego i običnim korisnicima IT-a od 7 do 77 godina. Konzumerizacija IT-a je interesantan proces kako sa socijalnog, tako i sa tehnološkog aspekta i njegove efekte možemo vidjeti bukvalno na svakom koraku. Na žalost, ne samo pozitivne nego i negativne ali to je ipak tema za sebe.

Kako se ova globalna kretanja o kojima ste govorili prate u BiH? Koji su identifikovani problemi i rješenja za lokalno tržište?

- Za razliku od ostalih stvari u kojima Bosna i Hercegovina na žalost dosta kasni u razvoju za zemljama Evrope i regiona, u IT smislu mi nismo mnogo u zaostatku. Svjetski globalni trendovi su se prenijeli i na Bosnu i Hercegovinu, korisnici ih prepoznaju i adresiraju svoje potrebe u saradnji lokalnim IT kompanijama koje prate globalna kretanja. Ključni problemi lokalnog tržišta IT-a su najčešće budžetskog tipa, mada nekada i nedostaje dovoljno svijesti posebno kada je sigurnost u pitanju, što danas rezultira vrlo nezgodnim sigurnosnim incidentima. Kad je budžetska problematika u pitanju, posebno se to vidi u segmentu malih i srednjih kompanija koje žele da obavljaju svoju primarnu djelatnost, ali vrlo često nemaju dovoljno kapitala da mogu da investiraju u lokalnu IT infrastrukturu. To je problem koji smo mi, kao kompanija koja radi sa mnogo korisnika, identificirali kao najčešći. Jednostavno, kompanijama trebaju IT servisi, ali vrlo često nemaju novca da ih obezbijede lokalno. Isporuka servisa iz clouda je upravo način na koji su ti problemi vrlo lijepo riješeni, jer se svima omogućava da za relativno mali iznos novca koji plaćaju mjesečno, dobiju sve IT servise koje ne mogu obezbijediti lokalno, u svom aranžmanu.

Kako se Logosoft prilagodio novim IT trendovima i reagovao na zaokret u poslovnoj IT filozofiji?

- Obzirom da je Logosoft kompanija koja na tržištu BiH posluje već 21 godinu, možemo sa sigurnošću da kažemo da smo u IT svijetu jedna od najpriznatijih i najjačih kompanija u BiH. Kroz cijeli razvojni ciklus naše kompanije uvijek smo pratili trendove na IT tržištu te na ovaj način odgovarali na potrebe i zahtjeve naših korisnika. Prije nekoliko godina smo započeli transformaciju servisa koje pružamo našim korisnicima upravo na taj način. Kao rezultat toga, kreirana je LoGO! BIZ platforma koja predstavlja sinergiju informacijsko-komunikacijskih usluge, kao i niz drugih poslovnih rješenja na jednom mjestu, kod jednog pružaoca usluga. Specifičnost Logosofta je u tome što u jednoj kompaniji objedinjuje i telekomunikacijske i IT servise širokog spektra, što je vrlo rijedak primjer u široj regiji. Logosoft je prije nekoliko mjeseci otvorio i savremeni Data Centar, čija je primarna namjena omogućiti korisnicima isporuku IT servisa preko Logosoft infrastrukture, na način kao što plaćaju struju, vodu ili bilo koji drugi resurs. Mogu sa sigurnošću da kažem da smo u potpunosti dosljedno ispratili sve globalne trendove i trudimo se da idemo u korak sa njima. To ubjeđenje nije samo lično, nego je i potvrđeno brojnim certifikatima koje smo dobili od svjetskih IT vendora kakvi su Microsoft i Cisco.

 

Već 10 godina imate status Microsoft MVP stručnjaka, a od prije par mjeseci i status Microsoft Regional Director. Koliko su naši stručnjaci educirani da prate svjetske trendove?

- Statusi koje ste pomenuli u svom pitanju su rezultat isključivo rada i učenja te rezultat nije izostao. Zato mogu potpuno kredibilno da kažem da možete biti prepoznati na svjetskom nivou iako živite i radite u BiH, bar kad je IT sektor u pitanju.
Naši stručnjaci su, što se znanja tiče, dio globalnih trendova, ali zbog dosta neuređenog sistema i pristupa od strane države prema IT tržištu generalno, stručnjaci su u lošijoj poziciji, jer nema jasno definisane strukture ili državnog sistema koji bi upravljao IT tržištem, a pogotovo IT kadrovima. Industrijski certifikati u IT oblasti, koji su danas jedan od globalno priznatih kriterija za zaposlenje u IT sektoru, u državnom sistemu vrednovanja su potpuno nevidljivi i neprepoznati. To je dobrim dijelom i razlog zašto stručnjaci na žalost odlaze van BiH, jer znanja koja steknu i verifikuju na globalnom nivou često ne mogu valorizirati u svojoj zemlji. Za stručnjake i one koji to žele postati u IT-u posla zaista ima mnogo. Ja često kažem da je kod nas u Logosoftu stalno otvoren konkurs za pametne ljude i one koji žele da uče i da se bave IT-jem. Učenje je rekao bih ključno, ali za to treba i volja i vrijeme. Mladi danas vrlo često nemaju to dvoje zajedno. Jedna od ljepota IT-a je da je to grana industrije koja nije ovisna o lokaciji, vi danas možete uspješno da se bavite IT tehnologijama bez obzira gdje se u svijetu nalazite. Naravno, ljudi traže što ugodnije okruženje, što bolje uslove za rad, a na žalost ti uslovi u BiH dosta često nisu kao u zemljama Zapadne Evrope, što rezultira migracijom stručnjaka. Mi u Logosoftu uspijevamo da zadržimo svoje uposlenike, te na ovaj način dajemo primjer da ako želite da učite možete da radite i u BiH, i da budete prilično zadovoljni, bar kad je posao u pitanju.

EKSPANZIJA LOGOSOFTA

Da je vaše znanje cijenjeno, a kvalitet naših poslovnih rješenja prepoznat na svim poljima najbolje pokazuje ekspanzija Logosofta na tržište regiona. Koliko je strateško partnerstvo sa m:tel grupacijom i Telekomom Srbije generator uspjehu i novoj komparativnoj poziciji Logosofta? Koliko je Logosoft konkurentan IT kompanijama u regionu?

- Mi smo nedavno dobili potvrdu da smo itekako konkurentni kompanijama u regionu, samim tim što smo dobili i realizovali par vrlo bitnih projekata izvan BiH. To je i nama bila jedna jako lijepa potvrda da možemo u potpunosti da konkurišemo regionu i po znanju i po kompetencijama. Mogu da kažem da su kompetencije i certifikati Logosofta kao kompanije, ali i međunarodno priznati certifikati uposlenika Logosofta garant za sve projekte bez obzira da li se oni radili u BiH ili bilo gdje drugo. Ulazak u grupu Telekoma Srbija nam je dalo dodatni zamah i neke sasvim nove potencijale. Vjerujem da Logosoft itekako može da doprinese cijeloj grupaciji upravo zbog toga što donosi vrijednosti i znanja koja danas itekako trebaju telekom industriji. Svjedoci smo da se i telekomi, upravo zbog tranzicije koja se dešava u IT-u takođe transformišu u ICT kompanije, pa je stoga prisustvo kompanije kakva je Logosoft unutar telekom grupe itekako vrijedno.

Koji su vaši savjeti i smjernice za organizaciju lokalnog IT tržišta i sistemskog pristupa ovoj privrednoj grani? Da li je organizacija tijela na državnom ili entitetskom nivou koje bi vodilo računa o regulaciji IT tržišta zapravo pravi korak?

- Tu nažalost nema jednostavnog rješenja, a imajući u vidu čitav politički kontekst naše zemlje to je još komplikovanije. Pristup ovim problemima može biti isključivo sistemski. Ono što je jedan od ključnih problema ne samo IT industrije, nego industrije u BIH generalno, je vrlo slabo komunikacija sa obrazovnim sektorom. Zbog toga imamo jedan nesklad i disproporciju između strukture kadrova koji izlaze na tržište i stvarnih potreba industrije. Taj problem se u IT svijetu najviše vidi, jer gotovo da nema obrazovne institucije koja može proizvesti kompletnog IT stručnjaka koji može započeti da radi odmah po završetku obrazovnog porcesa. Taj proces naknadnog učenja uvijek zahtjeva određeno vrijeme prilagođavanja koje zavisi od pojedinca, ali ako ne generišete dovoljno znanja u procesu formalnog obrazovanja, onda je taj problem tim vidljiviji. Mi iz Logosofta i M:tela, kao kompanije, težimo da uspostavimo direktnu saradnju privrede i obrazovnih institucija. Da smo ozbiljni u tome najbolji su pokazatelji saradnja koje ostvarujemo sa obrazovnim institucijama, a posebno sa fakultetima koji imaju IT u svojim obrazovnim programima. Na ovaj način želimo identifikovati perspektivne osobe još tokom studija i ponuditi im radno mjesto u struci u BiH, tako da ne razmišljaju već na trećoj ili četvrtoj godini studija o napuštanju Bosne i Hercegovine.

Dodatno, sistemski pristup od strane države bilo bi definisanje agencije ili ministarstva koje bi se bavilo IT tehnologijama ili agencije za informacijsko društvo koja bi mogla da jasno definiše tržište i da jasno segmentira IT kompanije i ono čime se bave, te da ih vidi kao dio državne strategije za razvoj. Veoma je važno prepoznati i evidentirati pojedince koji se bave IT-jem, kroz outsourcing, te ih pokušati uklopiti u sistem. Mi danas imamo jako puno ljudi koji se iz vlastitih domova profesionalno bave IT tehnologijama za strane kompanije, a koji su za sistem potpuno nevidljivi, čak se u dobrom dijelu slučajeva vode i kao nezaposleni, a daleko od toga da su nezaposleni. Ja sam kroz jednu NGO inicijativu koju smo pokrenuli kao MS Skills Center projekat imao priliku to praktično da vidim. Htjeli smo da nezaposlenima, sa biroa, ponudimo mogućnost besplatne edukacije iz aktuelnih IT oblasti kako bi svoje znanje dopunili ili se prekvalifikovali. Prilikom kontaktiranja "nezaposlenih" došli smo do nevjerovatnih podataka – većina njih nije mogla da ide na edukacije, zato što rade.
IT freelanceri treba da plaćaju porez na dohodak za aktivnosti kojima se bave, jer samo na taj način možemo uobličiti ovaj sistem, napraviti lojalnu konkurenciju i dovesti haotično stanje u red. Potreban je zaista jedan sistemski pristup na više nivoa da bi sve funkcionisalo na način na koji svima odgovara.

E. Ko.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti