Diferencirana stopa PDV-a donijela bi više štete nego koristi

Uvesti diferenciranu stopu PDV-a u BiH - ili ne? Ta dilema traje godinama, ali je malo vjerovatno da će biti i realizirana. Ovih izmjena nema ni u novom Prijedlogu Zakona o PDV-u, koji je spreman za proceduru, a i ekonomski stručnjaci vjeruju da bi to kod nas donijelo više štete nego koristi.

Dugo se o uvođenju diferencirane stope PDV-a priča u BiH. Isto toliko nema ni ozbiljnih analiza koje bi pokazale šta bi to značilo za građane, a šta za državu. Izvjesno je jedino da će, ukoliko dođe do uvođenja niže stope za osnovne životne namirnice, a zbog neminovno manjih prihoda u budžetima, doći i do dizanja osnovne stope PDV-a. Pitanje je za koliko?

"Doći ćemo do zaključka da bi većina proizvoda iz potrošačke korpe ustvari poskupjela. Standardna bi stopa sa 17% porasla, dok bi manji dio koji čini osnovne životne namirnice nešto pojeftinio", kaže Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.

Konačni efekt uvođenja diferencirane stope PDV-a na standard građana je precijenjen, smatra struka.

"S diferenciranjem stope PDV-a se daje mogućnost, ali se ne može garantovati da će se i u kojoj mjeri cijene zaista i smanjiti. To ne bi donijelo neke posebne korisiti stanovništvu, niti bi imalo neke efekte po budžet", smatra Muamer Halilbašić, direktor Ekonomskog instituta Sarajevo.

Halilbašić ističe i da oba modela imaju svoje prednosti i mane, ali i da je diferencirana stopa podložnija manipulacijama i teže je kontorlisati. Uz tvrdnju da je sve komplikovan i skup proces jedan je to od razloga i zašto UIO nije za promijenu. Iz SDP-a, koji je svojevremeno inicirao priču o diferenciranoj stopi PDV-a, i dalje vjeruju da bi to bilo dobro rješenje.

"Nisam siguran da će iko moći pod računom na kome piše hljeb prodati jahtu. Ne smatram to prejakim argumentom, posebno imajući u vidu iskustva drugih država", navodi Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u Parlamentu BiH.

Inače, raniji pokušaji da se izmijeni stopa PDV-a nisu dobili podršku Upravnog odbora UIO BiH, koji čine državni i entitetski ministri finansija, te njihovi eksperti.

„Sve analize koje su prethodile izjašnjavanju članova UO o tom pitanju pokazale su da uvođenje diferencirane stope PDV-a ne bi bilo dobro rješenje.“

U zemljama okruženja osim osnovne postoji međustopa i snižena stopa. U Hrvatskoj je, primijera radi, osnovna stopa 25%, a nulta na osnovne životne namirnice, lijekove, ortopedska pomagala i knjige. Slično je i u Crnoj Gori, Sloveniji Makedoniji i drugim zemljama. Do promjena će naša zemlja koja, osim Danske, ima jedinstvenu stopu PDV-a, dakle, teško, jer uz poltički koncenzus, kojeg nema, vrijedi spomenuti i obećanje bh. vlasti MMF-u da PDV od 17% nećemo mijenjati.