Domaće kompanije najčešće poslove sklapaju putem pregovaračkog postupka

26.07.2016. 13:50 / Izvor: Akta.ba
Domaće kompanije najčešće poslove sklapaju putem pregovaračkog postupka
OTVORI GALERIJU

I dalje evidentna zloupotreba zakonskih izuzetaka kako bi se izbjegle otvorene nabavke i pogodovalo pojedinim ponuđačima.

U prilogu godišnjem izvještaja o zaključenim ugovorima u postupcima javnih nabavki za 2015. godinu Agencija za javne nabavke BiH je uradila i pregled 20 dodjeljenih ugovora prema najvećoj vrijednosti domaćim ponuđačima, među kojima prednjači RMU "Banovići" d.d. potom slijede MH "Elektroprivreda RS", "Integral inženjering" a.d. Laktaši, Nova Banka AD Banja Luka, EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari d.o.o. Stanari, JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo...

Od navedenih prvih deset domaćih kompanija, njih osam je ugovor sklopilo putem pregovaračkog postupka, dok su dvije to uradile putem otvorenog postupka.

Što se tiče stranih kompanija dominira Becker - Warkop SP. z.o.o. koji je zaključio posao od 18.069.913,37 KM, potom slijede Premar Services AG, Energomontaža a.d. Beograd, Energocontrol Zagreb, Končar-KET  d.d...

Analizirajući podatke iz prijedloga Godišnjeg izvještaja Agencije za javne nabavke Program menadžer Transparency International Bosna i Hercegovina, Ivana Korajlić za poslovni portal Akta.ba kaže kako se na prvu kada se pogleda pregled dodijeljenih ugovora sa najvećom vrijednošću, vidi se da je od deset najvrednijih ugovora, osam sklopljeno pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja o nabavci, a samo dva su sklopljena otvorenim postupkom, što je praksa na koju je i TI BiH prethodno ukazivao – zloupotreba zakonskih izuzetaka kako bi se izbjegle otvorene nabavke i pogodovalo pojedinim ponuđačima koristeći najmanje transparentne procedure.

"Zanimljivo je da u ukupnom broju provedenih postupaka pregovaračkog ima manje u odnosu na otvoreni, ali kada je riječ o ugovorima višemilionske vrjednosti, gdje je najviše novca u opticaju, tada se ugovorni organi opredjeljuju baš za manje transparnetne procedure. Zanimljivo je recimo da to nije slučaj sa ugovorima zaključenim sa stranim ponuđacima, tu je za ugovore najveće vrijednosti u prednosti otvoreni postupak", kaže Korajlić.

 Analizirajući izvještaj kaže kako je zanimljiv i značajan pad potrošnje u javnim nabavkama, što je prije posljedica sveprisutne budžetske krize i nedostatka sredstava na raspolaganju nego planskih ušteda.

Navodi kako se Agencija u izvještaju ne bavi pojedinačnim nepravilnostima, jer i nema mandat da iste utvrđuje.

"Veoma malo je riječi o aktivnostima Ureda za razmatranje žalbi, koje je potrebno tražiti u posebnom izvještaju Ureda, koji opet, djeluje samo na osnovu žalbi učesnika u procesu nabavki. Tu dolazimo i do te uloge civilnog društva koja je u djelovanju na osnovu pojedinačnih nepravilnosti ograničena -  i kada uočite nepravilnosti, pogrešnu primjenu ili kršenje Zakona, s obzirom na to da niste ponuđač, ne možete uložiti žalbu, a Agenciji kada dostavite informacije, ona ima mandat samo da provede monitoring tog slučaja", navodi Korajlić, pojašnjavajući  kako mediji i civilno društvo doprinose da barem građani dobiju informacije i svrsishodnosti, opravdanosti pojedinih nabavki ili o zloupotrebama, jer opet Agenciji samim zakonom nije data ta uloga, niti je predviđena analiza svrsishodnosti. 

"Osim toga, u posljednje vrijeme imamo inicijative civilnog društva sa konkretnim prijedlozima za unapređenje zakonskog okvira, a mediji i civilno društvo često preuzimaju ulogu institucija, pa tako čine dostupnim baze podataka nabavki i ugovora, do kojih je veoma često građanima nemoguće doći", zaključuje Korajlić.

Inače, analiza koja je predstavljena u Izvještaju ima za cilj povećati nivo transparentnosti, korisnosti sistema javnih nabavki za javnost.

E. Ko.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti