Džindić: Raste broj snadbjevača energijom

Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić govori o tržištu električne energije, uspjehu namjenske industrije, istraživanju nafte, zakonu o energetskoj efikasnosti...

Energetski potencijal BiH je ogroman, ali stalno čujemo kako nije dovoljno iskorišten. Na koji način ga još možemo iskoristiti?

Tačno, energetski potencijal je ogroman i koristi se, a po svim pokazateljima iz energetskog bilansa možemo konstatovati da se u Federaciji BiH domaćom proizvodnjom u potpunosti mogu zadovoljiti potrebe domaćeg konzuma, ako izuzmemo energente koje uvozimo (gas i nafta). Konstatacije da energetski potencijal nije dovoljno iskorišten i kako ga možemo dodatno iskoristiti su također tačne, a odgovor pronalazimo u Programu javnih investicija u Federaciji BiH kojim Vlada FBiH identiflkuje/planira realizovati energetske projekte od javnog interesazaFBiH.

Prošla je godina od liberalizacije tržišta električne energije, ali čini se da je malo toga uradeno na tom polju. Kako biste Vi ocijenili ono što je postignuto do sada i šta možemo očekivati u narednom periodu?

Tržište električne energije je profunkcionisalo u 2016. Pored javnih elektroprivrednih preduzeća, koja obavljaju ulogu javnih snabdjevača svako na svom geografekom području, na tržištu električne energije 19 pravnih subjekata posjeduje FERK- ovu dozvolu za snabdijevanje električnom energijom. S obzirom na činjenicu da se kupci električne energije iz Federacije BiH imaju pravo snabdijevati od snabdjevača iz cijele BiH, važno je istaknuti da je u BiH ukupno 27 pravnih subjekata koji posjeduju dozvole zasnabdijevanje električnom energijom izdate od DERK-a, RERS-a i FERK-a.Od 19 snabdjevača koji posjeduju FERK-ovu dozvolu, 10 njih je aktivno koristi, uglavnom za trgovinu električnom energijom, dok su se tri snabdjevača u 2016. pored trgovine počela baviti i snabdijevanjem kupaca električnom energijom.

USPJEH NAMJENSKE

Kupci iz kategorije domaćinstva još nisu atraktivna kategorija kupaca za tržišne snabdjevače, s obzirom na činjenicu da je cijena univerzalne usluge za kupce iz ove kategorije niža od tržišne cijene zbog prisutnog unakrsnog subvencioniranja. Do kraja 2016. ukupno je 56 kupaca promijenilo snabdjevača, od čega je 31 kupac na 10 kV i 25 iz kategorije kupaca ostala potrošnja na 0,4kV. Očekujese da će se ubudućnosti ovaj trend povećanja broja učesnika na tržištu nastaviti kako na strani snabdjevača, tako i na strani kupaca električne energije.

Jedna od aktivnosti koju ste najavljivali za 2017. je istraživanje nafte. Na koje aktivnosti ste konkretno mislili i šta to možemo očekivati da se desi ove godine?

Dom naroda Parlamenta FBiH je na prošloj sjednici usvojio Prijedlog izmjena i dopuna zakona o istraživanju i eksploataciji nafte i plina u FBiH i njegovom objavom steći će se zakonski uslovi za nastavak realizacije projekta istraživanja i eksploatacije nafte i plina u FBiH. U toku ove godine radit će se na pripremi tenderske dokumentacije za raspisivanje javnog međunarodnog poziva za izbor konsultantske kuće koja će pomoći Vladi FBiH u pripremi tendera i modula ugovora za raspisivanje međunarodnog javnog poziva za izbor naftne kompanije za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i plina.

Cilj je ove godine okončati javnu nabavku i izabrati konsultantsku kuću koja ima dobro iskustvo u ovoj djelatnosti, kako bi pomogla da se izabere sposobna i jaka naftna kompanija koja će uložiti znatna finansijska sredstva u istraživanje i konačno dokazati postojanje ekonomski interesantaih rezervi nafte i plina na prostoru Dinarida. Od najvećeg značaja je sklopiti stabilan ugovor o koncesiji sa naftnom kompanijom koji neće imati negativan uticaj na okoliš, a koji će biti od značaj a za FBiH, kako u ubiranju prihoda odkoncesije, tako i u jačanju privrede u FBiH.

Za namjensku industriju 2016. bila je izuzetno uspješna, ostvaren je najbolji rezultat od rata. Može li to biti najava oporavka i nekih preduzeća, kao što su Pretis, Vitezit...?

Da, na osnovu preliminame analize dostavljenih podataka za 2016. može se reći da je ovo najuspješnija godina u poslovanju namjenske industrije FBiH. Prvi put planirani prihodi su u potpunosti realizovani i ukupan prihod bit će uvećan za 9,3 posto u odnosu na planirani. Posebno ohrabruje činjenicada su do sada potpisani ugovori sa inostranim partnerima veći od ostvarenih prihoda u 2016. i planirani prihod za 2017. je veći od 300.000.000 KM.

Ako uporedimo rezultate poslovanja za 2016. sa rezultatima iz 2015, vidljivo je povećanje za oko 24 posto, što ih čini najboljim poslijeratnim rezultatima poslovanja namjenske industrije FBiH. Naravno, namjenska industrija FBiH je opterećenau svom poslovanju još uvijek nizom problema, a oni su uglavnom sadržani u zaostalim dugovanjima iz ranijeg perioda po osnovama dugovanja za PIO/MIO, zdravstvenog osiguranja, poreza, dugovanja po presuđenim tužbama radnika za neisplaćene plate itd. Za neke od privrednih društava namjenske industrije FBiH može se reći da su ova pitanja u potpunosti riješena (Ginex d.d. Goražde, Igman d.d. Konjic), dok za druge firme je u toku provođenje postupka konsolidacije, te se u narednom periodu očekuje da i ostale firme prevaziđu probleme navedenih dugovanja.

MODERNIZACIJA RUDNIKA

Što se tiče pitanja koje se konkretno odnosi naprivredna društva Pretis d.d. Vogošća i PS Vitezit d.o.o. Vitez, može se reći da Vlada FBiH i nadležno ministarstvo poduzimaju sve mjere na prevazilaženju pitanja dugovanja ovih firmi, a ozbiljna garancija da će se najveći dio problema u ovim firmama riješiti su potpisani ugovori za 2017.čijom će se realizacijom ostvariti značajan prihod, a čime će se riješiti dobar dio problema nastalih u ranijem periodu.

Mnogo je firmi u Federaciji sa nagomilanim problemima, koje od njih su prioritet u narednom periodu?

Činjenica je da su problemi u svim industrijskim granama nagomilani, što je posljedica tehnološkog viška radnika i obaveza firmi prema državi i dobavljačima. Kroz realizaciju strateških ciljeva koji su usvojeni u dokumentu Razvoj industrijske politike u FBiH,uspostavljenje trajni revolving fond kod Union banke d.d. Sarajevo, koji omogućava stvaranje povoljnijeg poslovnog i investicijskog okruženja, kao i poboljšanje okvirnih uslova za poslovanje u Federaciji BiH. Trajni revolving fond je prvenstveno namijenjen privrednim društvima koj a imaju za cilj povećanje broja zaposlenih kroz provodenje aktivnosti ulaganja u modernizaciju i nabavku opreme, izgradnjunovihproizvodnihobjekata i modernizaciju tehnoloških procesa.

Loše stanje u rudarstvu godinama se ne mijenja. Jesu li planirane neke aktivnosti po pitanju poboljšanja uslova u kojima rudari rade?

Rudnici u Federaciji BiH su u 2016. proizveli 6.534.846 tona uglja, što je više za 496.347 tona ili 8,22 posto u odnosu na proizvodnju u 2015. U toku 2016. rudnici su proizveli 26.693.583 kubna metra otkrivke na površinskim kopovima. Tokom protekle godine broj radnika u rudnicima kretaoseoko 11.260.U2017.u rudnicima je planirano proizvesti 7.683.200 t uglja, 34.885.262 kubna metra otkrivke na površinskim kopovima i izraditi 30.205 metara jamskih prostorija. U toku 2015. godine ukupna investiciona ulaganja u rudnike uglja iznosila su 60.798.088,76 KM što je 59,55 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Investiciona ulaganja u rudnicima Koncerna EPBiH iznosila su 45.507.222,76 KM, što je 52,11 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Koliko gubimo zbog kašnjenja sa usvajanjem zakona o energijskoj efikasnosti, možemo li očekivati da on uskoro, konačno, bude usvojen?

Ono što je obaveza države BiH je donošenje nacionalnog akcionog plana za energijsku efikasnost, za čiju bazu je obavezno izraditi entitetske akcione planove. Donošenjem zakona bi se stvorila pravna osnova za donošenje akcionog plana Federacije kojim će se definisati obaveze na svim nivoima vlasti u FBiH. Što je najvažnije, ako se zakon ne usvoji i ne izradi nacionalni akcioni plan, BiH ostaje uskraćena da potpuno iskoristi prednosti primjene mjera energijske efikasnosti koje bi značajno doprinijele privrednom rastu i rastu standarda građana BiH.