Efekti dosadašnjih mjera iz Reformske agende vidljivi u nekoliko oblasti

Neovisni monitoring provedbe i efektivnosti Reformske agende za Bosnu i Hercegovinu koju su radili Centri civilnih incijativa pokazali su u kojim oblastima se do sada osjetili efekti provođenja reformi i u kojem obimu.

Što se tiče napretka on je, recimo, prisutan u smanjenju trenda nezaposlenosti.

''U posljednje dvije godine zaustavljen je negativni trend na tržištu rada, a stopa nezaposlenosti je umanjena za 2-3%. Izraženo u apsolutnim brojevima, od donošenja Agende, registriranih zaposelnih je više za oko 15.000, a nezaposlenih je manje za oko 22.000. Ipak, ovo su minorna poboljšanja, zbog čega javnost očekuje mnogo bolje rezultate na ovoj, po mišljenju većine 'običnih građana', ključnoj oblasti Reformske agende'', navodi se u analizi.

Prema podacima Federalnog Zavoda za zapošljavanje i Zavoda za statistiku, od donošenja Agende, u FBiH ima oko 18.000 manje nezaposlenih i oko 13.000 više zaposlenih.

Što se tiče socijalne politike i mirovinskog sustava navodi se da je on u oba entiteta trajno destabiliziran i neodrživ bez proračunskih dotacija. Tijekom posljednjih pet godina, odnos broja umirovljenika i broja zaposlenih uglavnom stagnira.

"Od početka provedbe Agende, u RS omjer stagnira na iznosu 1,10:1, a u FBiH, iako povoljniji, omjer se pogoršao za 0,01 indeksni poen i iznosi 0,88:1. Blizu dvije prosječne plaće ili četiri prosječne mirovine potrebne su za jednu potrošačku korpu", navodi se u analizi.

Dodaje se da je porezni dug, primarno javnih poduzeća, ugrožava mirovinski i i zdravstveni sistem, te proizvodi deficit.

Ukupan dug po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa samo u FBiH iznosi 2,2 milijarde KM. Udjel prvih 20 najvećih dužnika iznosi preko milijardu KM ili 48% ukupnog duga, od čega na javna poduzeća i institucije otpada 903 milijuna ili 86%. Podaci za RS nisu dostupni, jer je Poreska uprava RS u više navrata izbjegla iste dostaviti, navode iz CCI-ja.

Navode da je stagancija ekonomske aktivnosti dokaziva uvidom u rast prosječne plaće, prosječne mirovine  i potrošačke korpe.

Naime, tijekom pet godina neto plaće su porasle za manje od 3% (oba entiteta), dok je cijena potrošačke korpe rasla za oko 1% na godišnjem nivou sve do 2015. godine, od kada trend regresira.

''Od donošenja Agende, vrijednost potrošačke korpe umanjena je za 2,37% ili 37KM, dok prosječna plaća i mirovine nisu rasle'', navodi se u analizi.

Vidljiv je samo pad potrošakih cijena, što je posljedica deflacije. BiH se već četvrtu godinu nalazi u zoni deflacije, što se može povezati i sa izostankom značajnijeg ekonomskog rasta te prilagođavanjem tržišta padu ekonomske aktivnosti.

Što se tiče poslovne klime i konkurentnosti  navodi se da je vrijednost industrijske proizvodnje imala je uglavnom trend rasta od donošenja Agende do sredine 2016. godne, nakon čega je slijedio kraći pad u FBiH od 2,4%, te 1,7% u RS, te na kraju stabilizacija i novi rast od 7,3% u FBiH i 1,6% u RS za period lipanj – studeni 2016.

Navodi se također da siva ekonomija u BiH predstavlja značajan dio cjelokupne ekonomske aktivnosti. Najnovije relevantne procjene govore o vrijednosti od 25% BDP-a, što iznosi oko 7 milijardi KM. Tako da navode da mjere iz Reformske agende još uvijek nisu dale vidljive rezultate u umanjivanju ovog ekonomskog poremećaja.

Iz Delegacije EU u BiH su prethodno naveli da je riječ o četverogodišnjem programu te da se rezultati refomi ne mogu vidjeti odmah nego će se osjetiti dugoročno.

ZABILJEŽEN PAD JAVNOG DUGA ZA 2 POSTO

U drugom kvatalu 2016. zabilježen pad ukupnog javnog duga u BiH za 2%, mada je dug od preko 40% još uvijek alarmantan i ukazuje na potrebu vrlo ozbiljnog pristupa reformama. Ukupni javni dug zadnjih pet godina imao je tendenciju rasta, pri čemu je 2015. dostignut povijesni maksimum od 43% BDP-a. Pokazatelji za 2016. godinu pokazuju da se udjel javnog duga u BDP-u Republike Srpske pri kraju 2016. približava Maastricht pragu od 60% BDP-a, dok je u Federaciji BiH ispod 40%.

Ovdje je vidljiv balast kojim javni dug RS-a ustvari značajno podiže ukupni javni dug BiH. Primarno zbog izostanka druge tranše kredita od MMF-a, a zbog neispunjenih uslova iz Pisma namjera, nastavljen je vrlo progresivan trend zaduživanja kod komercijalnih banaka i tijekom 2016.

Vrijednost duga vlada u BiH komercijalnim bankama, po osnovu kreditiranja i vrijednosnih papira, popela se na preko dvije milijarde KM. Zaduženost po stanovniku kontinuirano raste, a trenutno prosječno iznosi 3.370KM. Tijekom pet  godina zaduženost po stanovniku uvećana je za 642 KM ili oko 24%, pri čemu je zaduženost per capita u Republici Srpskoj viša za 80% u odnosu na drugi entitet.

"Zaduženost će na kraju 2016. biti uvećana zbog novih kreditnih zaduženja kod MMF-a i emisija obveznica/trezorskih zapisa, koje su realizirane nakon juna 2016. međutim ovi podaci još uvijek nisu javno dostupni, što je jedan od niza primjera neažurne i neefikasne javne statistike u BiH. Enorman je teret servisiranja duga u entitetskim proračunima, posebno u Federaciji BiH i to s trendom rasta, umjesto snižavanja. Udjel od 65% vrijednosti otplate duga u proračunskim prihodima FBiH i 42% u proračunskim prihodima RS za 2017., praktično je zarobio proračune i minimizirao šanse za stvarnu stabilizaciju javnih financija. Ovi proračunski balasti neminovno vode ka zaključku da se entitetski proračuni, a time i entiteti i država, nalaze u dužničkoj krizi, jer se novi krediti uzimaju kako bi se servisirali stari", navodi se u analizi. 

Nakon niza godina sa proračunskim deficitom od preko 2%, na kraju 2015. zabilježen je suficit od 0,6% (isključivo u FBiH), što je konačno rijetka dobra vijest za konsolidaciju javnih financija. Za 2016. nijedan službeni podatak o konsolidiranom proračunskom deficitu/suficitu nije objavljen, što je jedan od niza primjera neažurne i neefikasne javne statistike u BiH.

VIDLJIVA DOMINACIJA MJERA U OBLASTIMA JAVNIH FINANCIJA I POSLOVNE KLIME

Neovisni monitoring provedbe i efektivnosti Reformske agende do sada je pokazao da je proces usvajanja Reformske agende i donošenja akcionih planova na nivou BiH i entiteta, bio je krajnje netransparentan.

"Čak ni zakonodavna vlast nije imala uticaja na njihovo donošenje, a interesne grupe, stručna  javnost, civilno društvo i građani općenito bili su objekti jednosmjernog plasiranja informacija o sadržaju Reformske agende i akcionih planova", navodi se u analizi koju je radio CCI.

Navodi se da je Akcioni plan Vijeća ministara i Vlade RS dva mjeseca nakon donošenja nije bio dostupan javnosti, što je derogiralo povjerenje javnosti u dobre i iskrene namjere vlasti. Tek u prosincu/decembru 2015. ovi akcioni planovi postali su trenutno i javno dostupni.

Što se tiče realizacije mjera iz akcionog plana od ukupnog broja od 172 mjere iz sva tri akciona plana, usvojeno je njih 79, odnosno 46%, u proceduri je 59 mjera (34%), dok 34 mjere ili 20% nije razmatrano.

Vidljivo je značajno usporavanje realizacije mjera iz Reformske agende u drugoj polovini 2016. godine. Na nivou institucija BiH, od ukupno 33 mjere, usvojeno je 17 mjera (52%), u proceduri je 12 mjera (36%), dok 4 mjere ili 12% nije ni razmatrano.

Vlada Federacije u svom revidiranom i dopunjenom Akcionom planu ima ukupno 61 mjeru, od čega je usvojeno 22 mjere (36%), u proceduri je 16 mjera (26%), a nije usvojeno 23 mjere (38%). Vlada RS u svom Akcionom planu ima ukupno 78 mjera, od čega je usvojeno 40 mjera (51%), u proceduri je 31 mjera (40%), dok nije usvojeno 7 mjera (9%). Statistički gledano, institucije BiH, primarno Vijeće ministara, ima najbolju realizaciju vlastitog Akcionog plana, ali i najmanji broj mjera.

Akcioni plan Vlade RS, s obzirom na ukupan broj mjera u planu i broj usvojenih mjerarealiziran je u najvećem obimu. Akcioni plan na nivou FBiH realiziran je u najmanjem obimu.

Najvažnije mjere (primarno zakoni) prečesto su usvajane po hitnom postupku i bez javne rasprave, suprotno odredbama parlamentarnih poslovnika i javnom interesu.  U Federaciji BiH, 5 od 8 (ili 63%) donesenih zakona doneseni su po hitnom postupku, u Republici Srpskoj od 18 donesenih zakona, 9 su usvojeni po hitnom postupku, ili 50%, dok na nivou BiH nije zabilježeno donošenje zakona iz Reformske agende po hitnom postupku., navodi se u izvještaju.

U analizi CCI-ja navode da je uvidom u realizaciiju mjera po oblastima Agende na nivou entiteta, vidljiva je dominacija mjera u oblastima Javnih financija i Poslovne klime. U Federaciji BiH, u ove dvije oblasti realizirano je ukupno mjera ili (72%) svih realiziranih mjera, dok je u RS realizirano 28 mjera ili (70%). Ovo nedvosmisleno ukazuje na neformalnu prioretizaciju ove dvije oblasti Reformske agende u odnosu na sve ostale.

Vladavina prava i dobro upravljanje, te Reforma javne uprave do sada su bile oblasti s najmanjim brojem realiziranih mjera. Četvrtina mjera iz akcionih planova je nemjerljiva, nije ih moguće relevantno pratiti i analizirati njihov učinak, jer su formulacije općenite i najčešće predstavljaju proces, a ne mjerljivi ishod, a nisu ni ogrančene rokom.  Akcioni planovi na nivou BiH i entiteta predvidjeli su tako 26% mjera za čiju je implementaciju vremenski rok 'kontinuiran'.

D.K.