Hercegovački sir u plejadi kvalitetnih
Hercegovački sir spada u plejadu kvalitetnih sireva, ukazujući da je prednost ovog područja dobra miogućnost njegovog plasmana.
Područje Hercegovine poznato je po kvalitetnom siru, zbog čega je neophono mapiranje ovog područja radi prezentovanja kapaciteta i mjesta gdje se on proizvodi, rekao je danas u Trebinju dekan Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu Zlatan Sarić.
On je istakao da hercegovački sir spada u plejadu kvalitetnih sireva, ukazujući da je prednost ovog područja dobra miogućnost njegovog plasmana.
Na edukativnoj radionici za proizvođače sira sa područja Hercegovine, eminentni profesor iz ove oblasti govorio je o siru "škripavcu" sa aspekta legislative i situacije po tom pitanju u BiH, o prednostima udruživanja proizvođača kao uslova da bi se sir brendirao.
S obzirom da mu je sir uža specijalnost, Sarić je govorio o tehnologiji proizvodnje, te ukazao na neophodnost modernizovanja pogona, kao i o higijenskim mjerama koje treba popraviti radi postizanja boljeg kvaliteta.
Nevesinjac Miroslav Glogovac kaže da se proizvodnjom sira iz mijeha bavi 15-tak godina, napominjući da plasman zavisi od snalažljivosti.
On kaže da su ranije u Nevesinju osnovali udruženje "Hercegovački sir iz mijeha", da je sve pripremljeno za zaštitu ovog proizvoda kao tradicionalnog, ali da je 2012. godine taj posao obustavljen jer zakonska regulativa nije riješena, a za zaštitui trebaju i određena novčana sredstva.
Glogovac napominje da se proizvodnjom sira počeo baviti zahvaljujući italijanskoj nevladinoj organizaciji "Oxfam", koja je u to vrijeme na ovom prostoru radila na pitanjima održivog turizma u ruralnom području i zaštiti i očuvanju autentičnih proizvoda iz Hercegovine - vina, sira i meda.
Direktor Agrarnog fonda grada Trebinja Veselin Dutina kaže da su na predavanju proizvođači sira mogli da čuju neka nova iskustva i šta bi trebalo da učine da poboljšaju kvalitet proizvoda, da bi ga bolje prezentovali i plasirali na tržite.
"Nemamo još nijedno udruženje proizvođača sira, postoje indicije da se to učini i da se od sira napravi brend. Naši proizvođači prave kvalitetne proizvode koji se dosta dobro i prodaju, ali bez udruživanja neće biti moguće stvaranje brenda, niti će kvalitetno moći da nastupe na tržištu", kaže Dutina.
Kada je riječ o registraciji proizvođača sira, Dutina kaže da ne postoje precizni podaci jer oni imaju obavezu da registruju poljoprivredno gazdinstvo i nisu dužni da se opredijele kojom poljoprivrednom proizvodnjom će da se bave.
On kaže da na području Trebinja ima oko 400 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava - komercijalnih, nekomercijalnih i poljoprivrednih društava.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
