Imamo svega, a ipak prekomjerno uvozimo

08.01.2017. 10:00 / Izvor: Oslobođenje
Imamo svega, a ipak prekomjerno uvozimo

Bosna i Hercegovina jedna je od bogatijih zemalja vodama. Ipak smo u jedanaest mjeseci protekle godine uvezli 121.869.462 KM vrijednosti vode.

Bosna i Hercegovina jedna je od bogatijih zemalja vodama. Zemlja je ovo i koja ima mnogo domaće kvalitetne flaširane vode, sa brojnim priznanjima za kvalitet, ali i dalje svake godine imamo sve veći uvoz. Tako je, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u jedanaest mjeseci protekle godine uvezeno 121.869.462 KM vrijednosti vode, dok je iz naše zemlje otišlo tek 33.349.816 KM, što je skoro četiri puta manje od vrijednosti uvezene vode.

"Problem je ovo koji država treba da riješi, jer je ona ta koja nije dovoljno zaštitila domaću proizvodnju. Znamo da je sada na snazi dosta međunarodnih konvencija koje žele da otvore tržište, ali svaka država valjda treba da nađe načina da se zaštiti, a naša to ne radi. Tako naši proizvodi koji idu, naprimjer, u Srbiju ili Hrvatsku na granici znaju stajati i do 20 dana, dok mi omogućavamo i bez neke posebne kontrole i sanitetske, ili bilo koje druge, inspekcije da proizvodi iz drugih zemalja bez problema ulaze u BiH. Dakle, problem je prvo do zakona, jer inspekcijska kontrola pripada entitetima, dok granice pripadaju državi i onda tu imamo jedan disbalans odgovornosti i ne znamo ko ustvari kontroliše ulaz robe i zbog toga i imamo situaciju da je ogroman uvoz u odnosu na izvoz", kazao nam je Haris Muslić, predsjednik Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i voda Vanjskotrgovinske komore BiH.

Domaći proizvođači odavno, kazao je nedavno predsjednik VTK-a Bruno Bojić, apeluju na bh. vlasti da zaštite domaću proizvodnju i da ispitaju kvalitet uvozne vode, jer je bilo slučajeva da se proizvodi vrlo sumnjivog kvaliteta plasiraju na tržište BiH, te traže da se uklone barijere u izvozu vode iz BiH koje postoje u zemljama regiona.

Međutim, nije samo ni do vlasti. Činjenica je, kako je kazao i sam Muslić, da i građani BiH sami biraju da kupuju uvoznu vodu, pa se tako u Republici Srpskoj najbolje prodaje voda iz Srbije, a u Hercegovini voda iz Hrvatske.

"Mi imamo zaista kvalitetne domaće vode i brendove, a odgovor na pitanje zašto i pored toga uvozimo ogromne količine vode jeste što su ti uvezeni proizvodi često jeftiniji od naših. Znači, nemamo konkurentnost, a nameti su ogromni", kazao je Muslić, te podsjetio kako je postojala ideja da se uvedu akcize i za vodu, što je, smatra, besmisleno, ali su domaći proizvođači za sada uspjeli da se izbore protiv toga.

U našu zemlju se prekomjerno ne uvozi samo voda već i mnogi drugi proizvodi, između ostalih, i pivo, čime se domaći proizvođači stavljaju u neravnopravan položaj u odnosu na uvoznike.

PROBLEM JE I NELOJALNA KONKURENCIJA

"Kao neko opšte pravilo u Evropi, uvoz piva je obično ispod 10 posto ukupne potrošnje i u veoma rijetkim slučajevima prelazi 20 posto, dok u BiH uvoz čini i do 70 posto potrošnje. Osim toga, ono što je izuzetno neobično jeste i činjenica da znatan udio u uvezenom pivu čine piva srednjih ili niskih cijena, dok u većini ostalih zemalja uvezena piva su piva viših cijena, iz kategorije premium piva. Dodatno, u BiH se suočavamo sa nelojalnom konkurencijom koja uvozi po nižim cijenama od prosječne proizvodne cijene domaćih proizvođača piva. Naprimjer, kompanija koja ima proizvodnju u nekoj od susjednih zemalja prodaje proizvode svojoj podružnici ili uvozniku u BiH po cijeni koja je daleko ispod krajnje prodajne cijene tog proizvoda", kazao nam je izvršni direktor prodaje Sarajevske pivare Zlatko Ramić.

Ukoliko bi institucije vlasti u BiH spriječile prekomjerni uvoz piva, dodao je Ramić, omogućili bi domaćim pivarama da jačaju na domaćem tržištu. Domaćim pivarima, potcrtao je, ne treba pomoć, treba im podrška vlasti da se u punoj mjeri provedu postojeće zakonske odredbe, da se insistira da uvozna piva budu predmetom istih pravila kao i domaće pivare.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti