Indirektne štete od suše u poljoprivredi RS-a više od 500 miliona KM

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske Vladimir Usorac ukazao je u izjavi Feni da su indirektne štete od suše u poljoprivredi u RS-u više od 500 miliona KM. 

Usorac upozorava da je, zbog visokih temeparatura, ovo "katastrofalna" godina i još jedna u nizu loših godina za ratare, bilo da su sušne ili poplavne. 

Podsjeća da je 2010. bila poplavna, zatim su uslijedile tri sušne godine, lani je bila velika poplava, a ovu će ponovo obilježiti visoke temperature. 

"To znači da šest godina u kontinuitetu poljoprivreda trpi nepovoljne vremenske prilike, što umanjuje njen razvoj, jer se bavimo posljedicama nevremena, a ne razvojem", naglašava Usorac. 

On kaže da se to odnosi na ministarstva koja pokušavaju da saniraju štete, a ne da se pokrenu razvojni programi uz što veću proizvodnju. 

Posljedice visokih temperatura ove godine manifestovale su se i na proizvodnju mlijeka, koja je po farmama bila smanjena od 10 do 20 posto, a na nekim imanjima bilo je i uginuća stoke. 

Uvjerava da ni eventualno proglašenje elementrane nepogode u RS usljed suše ne bi pomoglo poljoprivrednim proizvođačima, jer Vlada RS-a nema novac kojim bi u tom slučaju dodatno intervenisala. 

To što je Vlada RS-a procijenila štete na oko 200 miliona KM je, kaže, direktna šteta na usjevima, ali je mnogo veća indirektna šteta, i prelazi 500 miliona KM, što je četvrtina budžeta RS-a, pa se poljoprivredi proizvođači, kako kaže, ne zanose da budžet "koji se krši kreditima, može namiriti štetu". 

Ističe da bi bilo dobro da su resorno ministarstvo i Vlada RS-a napravili program kojim bi ratare oslobodili naknada za zakup i koncesije, budući da nema ni prinosa. 

Smatra i da je u BiH, između ostalog, trebao već odavno da se uvede "plavi dizel", što bi puno značilo poljoprivrednicima. 

Ipak, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS u izjavi Feni uvjerava da će ratari pokušati da prevaziđu i ovu situaciju te se nada da će bar naredna godina biti povoljnija kako bi se koliko-toliko oporavili. 

Usorac naglašava da bi i najavljeni izvoz mlijeka iz BiH u Evropsku uniju trebao dati mogućnost u tom pravcu.