Industrija i zaposlenost rastu, plate stagniraju

Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u prvom polugodištu ove godine veća je za 4,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a identičan procenat rasta ostvaren je i kada je zaposlenost u pitanju. U području vađenja rude i kamena proizvodnja je povećana za 6,6 odsto, prerađivačka industrija bilježi rast od 5,9 odsto, a proizvodnja u području električne energije, gasa, pare i klimatizacije neznatno je smanjena za 0,8 odsto.

U okviru prerađivačke industrije, koja u ukupnoj industriji učestvuje sa gotovo 60 odsto, 15 oblasti bilježi rast proizvodnje, dok je u devet oblasti proizvodnja smanjena. Najveći rast, i to od 45 odsto, bilježi se proizvodnji hemikalija i hemijskih proizvoda, zatim proizvodnji baznih metala sa 25 odsto te proizvodnji električne opreme od 24,8 odsto.

Najveći pad zabilježen je u proizvodnji duvanskih proizvoda, proizvodnji farmaceutskih proizvoda i preparata te u proizvodnji saobraćajnih sredstava. Kada je zaposlenost u pitanju, u 18 oblasti je došlo do povećanja broja zaposlenih, a u šest oblasti broj zaposlenih je smanjen. RS je u ovom polugodištu po pitanju industrijske proizvodnje očigledno bila bolji dio BiH jer je na državnom nivou za šest mjeseci zabilježen rast od tek 2,1 odsto, a što je prilično skromno.

Međutim, rast industrijske proizvodnje nije praćen rastom plata. Prosječna neto plata u junu ove godine iznosila je 828 KM i u odnosu na neto platu u maju iste godine realno je manja za 0,7 odsto.

U poređenju sa prosječnom neto platom u junu 2016. godine, prosječna neto plata u junu tekuće godine je manja za 2,4 odsto. Obrad Belenzada, predsjednik Konfedercije sindikata RS, komentarišući ove podatke, kaže kako je svaki rast dobar pa makar i u malim procentima, ali da generalno prerađivačka industrija nije u najboljoj situaciji, jer je prate brojni problemi.

"Njoj se mora posvetiti posebna pažnja i država u tom dijelu mora imati više aktivnosti i jače se uključiti i pronaći sistemska rješenja. Po mom mišljenju, mora se smanjiti javna potrošnja, a zatim i porezi i doprinosi. Plate su previše opterećene. Jedini u svijetu imamo jeftinu radnu snagu, a skup rad. U tom dijelu se mora tražiti izlaz za ovu privrednu situaciju. Država ne želi da se odrekne svog dijela, mada mislim da ona tu ne bi ništa gubila", kazao je Belenzada.

Dodaje kako se moraju obezbijediti i sprovođenje zakona i spriječiti česte izmjene koje ne idu u prilog privredi te donijeti sistemska rješenja koja bi bila dugoročna. Sve to, kako je zaključio, utiče na plate koje su stagnirale i ne rastu.