Milionski tenderi u BiH često propadaju

Od početka godine javne institucije svih nivoa vlasti u BiH poništile su više od 1.180 tendera, a veoma su rijetke situacije da milionske nabavke budu završene iz prvog pokušaja. Stručnjaci koji godinama prate postupak javnih nabavki upozoravaju da je situacija sve gora i gora i da je ključno pitanje koliko se tih tendera koji se ponište ponovo raspiše.

Sumnjaju da se tenderi u velikom broju slučajeva poništavaju namjerno, odnosno da se raspisuju sa greškom, a sve s ciljem da se ugovor s trenutnim dobavljačem produži.

"Nisu rijetki slučajevi gdje se tenderi poništavaju i ugovori zatim obnavljaju po cijenama starim više od pet godina, koje su daleko veće od današnjih. To se uglavnom odnosi na gorivo, ali i na još neke nabavke", rekao je Igor Vukajlović, iz Udruženja građana "Tender".

Kod tendera milionske vrijednosti situacija je nešto drugačija, jer pored onoga za kojeg se po pravilu štima dokumentacija, ima još zainteresovanih, koji se žale, a Komisija za razmatranje žalbi poništava postupak.

"Kada su velike nabavke, obično se jedan ponuđač protežira i najčešće taj ponuđač sam piše tehničku specifikaciju, koju kasnije ugovorni organ eventualno uobliči i tako objavi. Problem je kada ima i drugih zainteresovanih ponuđača i onda se oni žale i to je vrlo lako oboriti, jer se radi o favorizovanju jednog ponuđača", rekao je Vukajlović.

Primjera za rušenje tendera milionske vrijednosti u BiH ima na svim nivoima vlasti, od lokalnih zajednica, preko kantona do nivoa države.

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH, Fond zdravstvenog osiguranja RS, JP "Autoceste FBiH" itd., samo su neki od ugovornih organa kojima su posljednjih mjeseci poništeni tenderi milionske vrijednosti.

U Udruženju građana "Justicia", koje je prošle godine radilo monitoring javnih nabavki, kažu da je u prva četiri mjeseca poništeno 609 javnih nabavki, a da do novembra iste godine 323 organa nisu objavila novi tender iako su po Zakonu o javnim nabavkama to morali uraditi u roku od nekoliko dana.

"Analizom revizorskih izvještaja, došli smo do zaključka da se nakon poništenja postupka javne nabavke ta nabavka dijeli na više nabavki ili se sklapa ugovor s prethodnim dobavljačima", rekao je Damir Šabanić, koordinator u ovom udruženju.

Navodi i neke primjere u kojima je očigledno zaobilaženje i kršenje Zakona o javnim nabavkama BiH, kao što je, recimo, slučaj nabavke namještaja, gdje je Služba za zajedničke poslove organa i tijela u Federaciji BiH zaključila tri direktna sporazuma s istim dobavljačem vrijednosti 16.585 KM, iako je po zakonu trebalo da primijene konkurentski postupak.

Inače, gotovo da nema revizorskog izvještaja u BiH u kojem se pažnja ne skreće na kršenje Zakona o javnim nabavkama BiH i, kako ističu stručnajci, očigledno je da vlast ne želi da uredi to pitanje. "Mi godinama predlažemo izmjene tog zakona kako bi se uveo red u javne nabavke, međutim ništa. Sada čujem pravi se neka radna grupa koja treba da radi na izmjenama zakona, ali sudeći po Strategiji razvoja javnih nabavki, to će biti samo kozmetičke izmjene", rekao je Vukajlović.