Mirko Šarović: Vjerujem da uskoro možemo u WTO

19.01.2017. 08:42 / Izvor: InfoKom
Mirko Šarović: Vjerujem da uskoro možemo u WTO

Pred nama je uzbudljiva 2017. godina koja će pokazati da li se samo na riječima želimo približiti EU ili imamo i sposobnost za tako nešto.

"Pred nama je uzbudljiva 2017. godina koja će pokazati da li se samo na riječima želimo približiti EU ili imamo i sposobnost za tako nešto", rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović u intervju za Infokom. Sa ministrom Šarovićem razgovarali smo i o poslovnoj 2016. godini, aktuelnim aktivnostima i planovima MSTEO BiH.

Kako biste ocijenili poslovnu 2016.godinu? U kojim oblastima i sektorima su napravljeni značajni pomaci? Koje su bile najveće prepreke u ostvarivanju boljih rezultata?

“Ova 2016. godina bila je uspješna ako mjerimo napredak zemlje ka Evropskoj uniji, čak bih se usudio reći najuspješnija u posljednjih desetak pa i više godina. Ekonomija bilježi blagi rast i oporavak. I mi u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH ispunili smo najveći dio svojih ciljeva iz prioriteta za ovu godinu. Smanjen je trgovinski deficit i pokrivenost uvoza izvozom već je na 58%, sa stalnim trendom rasta. Spremamo zemlju za izvoz novih proizvoda u EU kao što su pileće meso i jaja, riješili smo pitanje zabrane izvoza u Rusiju, učvrstili svoje pozicije u trgovini sa Turskom, ukinuli sankcije Energetske zajednice... Naravno, neki od prioriteta čekaju svoju realizaciju u 2017. godini.’’

Prihvaćena je aplikacija Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Da li ste optimista kada je u pitanju ispunjenje obaveza koje nosi kandidatski status?

Pred nama je uzbudljiva 2017. Godina koja će pokazati da li se samo na riječima želimo približiti EU ili imamo i sposobnost za tako nešto. Optimista sam, naravno, samo mnogi će se „otrijezniti“ kad shvate kakav je ozbiljan posao pred nama.’’

Ključni kriterijum za pristupanje EU je sposobnost preduzeća da izdrže konkurentske pritiske na unutrašnjem tržištu EU i postojanje tržišne ekonomije u državi. Kako rasteretitim privredu u BiH i ojačati njenu konkurentsku poziciju?

“Najveći potencijal za rasterećenje privrede je u entitetskim i nižim nivoima vlasti. Ali, konkurentnim se može postati ne samo smanjenjem obaveze preduzeća već i dostizanjem evropskog kvaliteta i standarda, razvojem infrastrukture, preuzimanjem EU vrijednosti u poslovanju, modernizacijom proizvodnje, inovativnošću, kvalitetnim školovanjem...”

Koje aktivnosti su preostale za ispunjavanje uslova za dobivanje dozvola za izvoz mesa peradi i konzumnih jaja iz BiH u EU? Kada će procedure biti završene, odnosno kada bi mogao početi izvoz?

“Preostalo je da EU inspekcija iz Dablina dođe u kontrolu našeg sistema i prijavljenih kompanija za izvoz. Poziv smo već uputili i vjerujemo da smo spremni za novi iskorak u dostizanju EU standarda. Na termine dolaska inspekcije ne možemo mnogo uticati, ali za očekivati je da u Bosnu i Hercegovinu dođu početkom naredne godine.’’

Nakon obavljenih priprema i višegodišnjih pregovora, BiH je u završnoj fazi procesa pristupanju WTO-u. Sobzirom na ekonomski interes domaće privrede, posebno sa aspekta otvaranja novih tržišta i privlačenja stranih partnera u BiH, koje su preostale obaveze i kada se može očekivati pristupanje WTO-u?

“Nismo priveli kraju bilateralne pregovore sa Rusijom, Ukrajinom i Brazilom. Optimista sam kada su u pitanju pregovori sa Brazilom jer razlike u pozicijama nisu velike. Sa druge dvije zemlje pregovori idu teško. Pred samim smo ciljem i zato nema kolebanja. Vjerujem da uskoro možemo u WTO.’’

U 2016. godini predvodili ste nekoliko značajnih državno-privrednih delegacija (Egipat, Iran, Jordan...). Koliko ste zadovoljni održanim sastancima i kada se mogu očekivati prvi rezultati tih posjeta (unapređenje platnog prometa, viznih olakšica, potpisivanje revidiranog sporazuma o preferencijalnoj trgovini između BiH i Irana...)?

“Izmjene Sporazuma o preferencijalnoj trgovini sa Iranom su u toku, uključujući i postupak donošenja institucionalnih odluka. Ostala pitanja su u nadležnosti bankarskog sektora, odnosno Centralne banke BiH, i Ministarstva inostranih poslova BiH kojem je prenijet stav privrede o potrebi lakšeg dobijanja vize za poslovne ljude.’’

Krajem 2016. godine potpisan je srednjoročni program o saradnji trilateralnog trgovinskog komiteta Srbije, Turske i BiH, u periodu od 2016. Do 2018. godine, koji predviđa unapređenje privredne i ekonomske saradnje tri zemlje. Koji su rezultati dosadašnjih aktivnosti i koji su planovi za naredni period?

“Sa Turskom imamo povoljan trend ekonomske i druge saradnje, u nekoliko sektora, što naš deficit sa ovom zemljom polako „topi“ i uravnotežava. Trilateralni susreti i planovi služe da partnerske odnose unapređujemo. Podsticaj toj saradnji očekujemo od zajedničkog trgovačko-turističkog predstavništva BiH i Srbije u Istanbulu. Naši planovi u narednim godinama orijentisani su, pored ostalog, i na obezbjeđenje više investicionog ulaganja iz Turske koja nisu na željenom nivou.’’

Nekoliko prioritetnih aktivnosti MSTEO BiH u 2016. godini ste spomenuli. Koje su još prioritetne aktivnosti zacrtane u planu za ovu godinu?

“Najmanje jedna trećina odgovora na EU upitnik odnosi se na MSTEO BiH, što će zaokupiti ključne resurse Ministarstva u narednoj godini. Želimo i da više učinimo na zakonodavstvu u energetskom sektoru, te na infrastrukturi kvaliteta. Naš fokus biće usmjeren i na rusko tržište, posebno izvoz hrane životinjskog porijekla. Nećemo zapostaviti saradnju sa Kinom, posebno u infrastrukturnim projektima, te saradnju sa našim susjedima u više regionalnih projekata.’’

U prošloj godini je MSTEO BiH dao podršku promotivnim aktivnostima bh. privrede u inostranstvu. Da li će se ova podrška nastaviti i u 2017. godini?

“Planiramo da zajedno sa Spoljnotrgovinskom komorom BiH i našim privrednicima budemo prisutni na nekoliko najznačajnijih sajmova u svijetu, što ćemo i finansijski podržati. Podržaćemo domaće sajmove, poput „Mostarskog sajma“ na kojem bi, u skladu sa nedavnim dogovorom na samitu u Rigi, trebali učestvovati veliki kineski kupci i distributeri vina i hrane.’’

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti