MMF institucijama BiH: Povećavate javnu potrošnju na uštrb investicija

26.07.2017. 08:20 / Izvor: Nezavisne novine
MMF institucijama BiH: Povećavate javnu potrošnju na uštrb investicija

U pismu je navedeno pet oblasti koje se odnose na potrošnju u javnim institucijama, a koje su za MMF sporne.

Globalni fiskalni okvir BiH za period 2018-2020, koji je trenutno na razmatranju u Savjetu ministara BiH, krši sporazum koji je BiH potpisala sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), jer predviđa povećanje javne potrošnje na uštrb investicija, saznaju "Nezavisne".

Ovo proističe iz pisma koje je Nadim Ilahi, šef Misije MMF-a za BiH, u ponedjeljak uputio Vjekoslavu Bevandi, ministru finansija i trezora BiH, te Denisu Zvizdiću, predsjedavajućem Savjeta ministara BiH, entitetskim premijerima, kao i ministrima zaduženim za finansije na sva tri nivoa vlasti. U pismu ih je oštro upozorio da globalni fiskalni okvir u dijelu koji se odnosi na srednjoročni okvir za potrošnju institucija BiH nije u skladu sa produženim aranžmanom sa MMF-om.

Pojednostavljeno rečeno, iz pisma se vidi da institucije BiH ne žele da sprovedu reforme u oblasti smanjenja zaposlenih u javnom sektoru i visine njihovih plata, kao i u pogledu smanjenja potrošnje na robu i usluge, iako su se na to obavezali, ne samo prema MMF-u nego i prema EU kroz Reformsku agendu, ali i Svjetskoj banci, koja pomaže institucijama u BiH pri naporima za reformu javnog sektora. Ilahi je upozorio da je smanjivanje broja zaposlenih u institucijama BiH i entitetskim vladama planirano s ciljem otvaranja prostora za jačanje rasta, uz istovremeno održavanje srednjoročne fiskalne stabilnosti, te je podvukao da je to jedan od ključnih ciljeva produženog aranžmana.

"Tekući prijedlog globalnog fiskalnog okvira i povećanje plata za policijske službenike su jasno suprotni programskom cilju i stvoriće dodatne prepreke za završavanje prvog pregleda u okviru programa MMF-a i rezultirati dodatnim odlaganjima", naglasio je Ilahi. 

U pismu je navedeno pet oblasti koje se odnose na potrošnju u javnim institucijama, a koje su za MMF sporne. Prva od pet oblasti odnosi se na upozorenje da BiH ne prekrši obavezu da smanji zaposlenost u javnom sektoru i da zamrzne nominalne plate počevši od 2018. godine. U drugoj se upozorava da se kasni sa izradom operativnog plana za smanjenje plata od 2018. do 2020. godine te da je to potrebno završiti "što je prije moguće".

"Svjetska banka je otkrila da se prosječne plate i promjene plata u toku karijere radnika u velikoj mjeri razlikuju u različitim grupama zanimanja", navedeno je u pismu.

Napomenuto je da se plate mogu povećavati za pojedinačne grupe, poput policijskih službenika, samo ako se drugim grupama za isti iznos plate smanje.

"Struktura plata trebalo bi da bude sistematski racionalizovana, umjesto da se pojedinačne grupe, kao što su policijski službenici, izdvajaju za povećanje plata. Ukupni okvir za platni fond treba da se poštuje", naveo je Ilahi.

Dalje, Ilahi upozorava da je u globalnom okviru previše novca iz indirektnih prihoda, odnosno od PDV-a i carina, predviđeno za nabavku robe i usluga. Plan da se za tu stavku izdvoji čak 180 miliona maraka na godišnjem nivou, u odnosu na 155 miliona iz 2016, Ilahi je nazvao "pretjeranim".

"Osoblje MMF-a ne vidi razlog za povećanje udjela institucija BiH u prihodima od indirektnog finansiranja u toku srednjoročnog perioda", naveo je Ilahi. Takođe, on je upozorio nadležne da deficit ne smije preći 60 miliona maraka na godišnjem nivou, uz napomenu da bi izvršenje budžeta realno moglo da donese i suficit. I konačno, u petoj oblasti se ističe da sve uštede koje budu ostvarene smanjenjem javne potrošnje treba da budu usmjerene na investicije, koje će dovesti do povećanja ekonomskog rasta za cijelu zemlju. Ni Ministarstvo finansija i trezora BiH, kao ni Zvizdićev kabinet, juče nisu mogli da nam ustupe tekst globalnog okvira, kako bismo se detaljno mogli uvjeriti u kojim oblastima su prekršene obaveze.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti