Otpad nije smeće, nego energent

Alternativna goriva su svugdje oko nas i to je nešto što koristimo ili smo koristili i više nam ne treba, ali treba nekom drugo. Stoga, sav otpad se može iskoristiti kroz reciklante, energente ili neke druge načine i ne smije biti ostavljen budućim generacijama,  kazao je za Akta.ba ambasador za alternativna goriva Tomislav Grizelj.

Navodi kao su alternativna goriva vrlo prihvatljiva i cijenom samo trebamo promijeniti smisao života i shvatiti da je to nešto što vrijedi jer otpad nije smeće, to je energent.

"Ako nećemo štititi prirodu, zdravlje ili ćemo biti bolesni ili ćemo se zaraziti", kazao je Grizelj, koji je jučer u okviru "Energe" u Sarajevu govoreći na temu Alternativna goriva, alternativni energenti – izazov budućnosti istaknuo kako se samo u Zeničko-dobojskom kantonu dnevno proizvede više od 200 tona animalnog otpada, od kojeg se mogu stvoriti nove vrijednosti, međutim to nam sve propada i ostaje na deponijama.

Neiskorišteni su TDF otpad od autoguma, biomasa, procijedni mulj, mulj iz drvene, papirne, tekstilno-kožarske industrije, animalni otpad-konfiskat, stajnjak, izmet koka sa i bez porstireke, medicinski, anatomsko-patološki otpad, infektivni i opasni otpad, te humani otpad.

"Otpad koji imamo od klaoničkog do bolničkog može da se iskoristi i može biti izuzetno kvalitetan energent, a sve u cilju da se zaštiti priroda i okoliš i prije svega zaštiti čovjekovo zdravlje", kaže Grizelj.

Smatra kako se ozbiljno mora krenuti sa edukacijom od vrtića do fakultetski obrazovanih ljudi kako bi bili osviješteni.

"S druge strane moramo otpad promatrati kao energent, a sve u ozračju ekonomske isplativosti, održivosti i zaštiti zdravlja ljudi i životinja", navodi Grizelj.

Na pitanje da li u BiH ima dobrih primjera, kaže kao nemamo nešto što bi moglo biti reprezentativno. "Imamo nekoliko hidroelektrana koje su napravljene i rade, međutim to neko neuređeno zakonsko rješenje oko naknade, premija, koncesija, nadležnosti općina, kantona... osparavaju da bi se nešto više napravilo", kaže Grizelj, izdvajajući kao svijetli primjer toplana u Livnu koja već deset godina radi na bimasu.

Rješavanje zagađenja zraka u Sarajevu pronalazi u smanjenju cijene zemnog plina, međutim gubici koji su napravljeni u BH-Gasu, Sarajevogasu, Biraču neće dozvoliti da se to uskoro desi.

"Realna cijena gasa bi trebala biti 0,50 KM i čak niže i to je bit kako bi u gradu Sarajevu mogli promijeniti svu sliku. Utopija  je priča o grijanju grada Sarajeva iz Kaknja, tu energiju treba usmjeriti gdje je ugroženije u BiH, odnosno u Zenicu, Ilijaš  gdje bi bilo i ekonomski i ekološki opravdano da se ta energija plasira", zaključio je Grizelj.

E. Ko.