Ponovno aktualizirano pitanje istraživanja nafte u FBiH

Prema zaključcima s prvog sastanka Savjetodavnoga stručnog tijela za istraživanje i eksploataciju nafte i plina održanog koncem prošle godine u Sarajevu, to stručno tijelo je jednoglasno donijelo preporuku prema kojoj se zadužuje Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije pripremiti i uputiti Vladi FBiH na razmatranje i usvajanje odluku o raspisivanju međunarodnog javnog poziva za izražavanje interesa za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u FBiH.

Također se Ministarstvo zadužuje u suradnji s Federalnim zavodom za geologiju pripremiti tekst javnog poziva s obveznim kriterijima za izbor i prijavu na javni poziv. Naime, raspisivanje javnog poziva jedna je od smjernica za pokretanje procedure za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i plina.

Mali stupanj istraženosti

Na području BiH pronađeni su nafta i plin u prirodi, što je i bio razlog da su istraživanja nafte počela prije 120 godina. Većina ih je vezana uz terene sjeverne Bosne, posebice planine Majevice i Hercegovine. Prema zaključcima svih dosadašnjih istraživača, perspektiva što se tiče nafte i plina zaista postoji, a mišljenje je temeljeno na relativno malom stupnju istraženosti. Zasnovano je najvećim dijelom na površinskoj geologiji, malom broju bušotina i laboratorijskih analiza. Zbog visokih cijena naftnih istraživanja i velikog rizika koji ih prati, FBiH nije u mogućnosti izdvojiti sredstva za istraživanje nafte i plina. Zbog toga je opredjeljenje FBiH, u skladu sa zakonskom regulativom, pokrenuti postupak dodjele koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i plina.

Istraživanja su, uz prekide, trajala sve do 1992. Tijekom 1989. i 1990. intenzivirana su i na području Dinarida gdje su radili stručnjaci američke tvrtke Amoco Petroleum Company. U tom razdoblju stručnjaci engleske tvrtke ECL (Exploration Consultants Limited) uradili su studiju "Procjena regionalnih istraživanja sjeverne Bosne". U studiji je, uz ostalo, dana ocjena potencijalnosti istražnoga prostora, izvršena rajonizacija po perspektivnosti te donesen orijentacijski proračun rezervi od oko 200 milijuna barela za izdvojena perspektivna područja.

Raniji pokušaji bez rezultata

Podsjećanja radi, po završetku rata tadašnji federalni premijer Edhem Bičakčić se prilikom posjeta SAD-u 1998. sastao i s predstavnicima kompanije Amoco pokušavajući dogovoriti nastavak istfaživanja, ali bez konkretnih rezultata. U međuvremenu, britanski naftni gigant BP preuzeo je Amoco pa je tako u paketu dobio i rezultate predratnih istraživanja nafte u BiH. Drugi pokušaj uslijedio je 2008. kada je, po nalogu Vlade FBiH, Energoinvest objavio međunarodni javni poziv kompanijama zainteresiranim za istraživanje nafte u FBiH. Zanimanje nije bilo preveliko jer se na javni poziv prijavilo samo pet kompanija, hrvatska INA, mađarski MOL, američki Transglobal Petroleum, kanadski Longwiew Capital Partners i nizozemski Delta Hydrocarbons, a ni jedna od velikih svjetskih naftnih kompanija nije se prijavila.

Sve je stalo na tom javnom pozivu jer se otkrilo da su koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte u skladu s važećim zakonima u nadležnosti županija, a ne Federacije BiH.