al

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Poslovni sektor bi mogao imati višestruke koristi od EU integracija

03.11.2016. 14:36 / Izvor: Akta.ba

Koristi za poslovni sektor od euroatlantskih integracija mogu biti višestruke, no potrebno je da kompanije same postanu svjesne toga i da te mogućnosti počnu iskorištavati.

Istaknuto je ovo danas na konferenciji pod nazivom ''Euroatlantske integracije-koristi za poslovni sektor'' koja predstavlja završetak jednogodišnjeg projekta ''Izazovi na euroatlantskom putu BiH'' u sklopu kojeg je Akta.ba portal objavljivao priče vezane za izazove u procesu euroatlantskih integracija.

Asad Karišik, šef sektora za poslovni razvoj u Sarajevskoj regionalnoj razvojnoj agenciji (SERDA), koja je povukla značajna sredstva iz EU fondova, smatra da proces europskih integracija za poslovni sektor ne počinje potpisivanjem nekog akta od strane neke institucije.

''Proces europskih integracija za neku kompaniju iz BiH krenuo je od onog trenutka kada one krenu usvajati EU standarde. Naša kompanija kada je već izložena europskoj konkurenciji mora brzo usvajati europske standarde iako to institucije nisu uradile. Dobra stvar je ako imate ideje i inovativne pojekte ne trebaju vam bh. institucije. Imate fondove EU na koje možete aplicirati'', naveo je on. 

Ključno za neku instituciju ili kompaniju da bi dobila sredstva iz EU-a je da ima motivaciju za projekte, razvijene kapacitete da bi to implementirala, te da uđe u taj proces bez straha, napominje Karišik.

Fuada Zuko, direktorica kompanije MF plus, koja ima dugogodišnje iskustvo u izradi i implementaciji EU projekata, navodi da je bitno razbiti predrasude kod kompanija da su fondovi EU dostupni samo onim podobnima. ''Oni su dostupni svima i potrebno je samo da se uključite i da aplicirate'', ističe ona. Navodi da već postoje otvoreni pozivi na koje je moguće da se uključe i kompanije iz BiH.

Navodi da je upravo otvoren program prekogranične suradnje sa Crnom Gorom. Tu su i program Adrion, Dunavski program... Ističe da je BiH, budući da nema na državnoj razini donesene strategije poljoprivrednog sektora, izgubila nekoliko stotina milijuna eura zbog toga.

Martin Gaber, bivši savjetnik kompanija za  programe Cosme, Horizon 2020 u Industrijskoj komori Donje Bavarske, kaže da 85 posto svih novih radnih mjesta u EU kreiraju male i srednje kompanije te im iz tog razloga EU daje veliki značaj. 

Govoreći o COSME programu kojem je BiH  već pristupila, navodi da od ukupnih sredstava ovog programa oko 60 posto odlazi na direktno ili indirekno na financiranje kompanija. Drugi dio oko 40 posto, između ostalog, ide za Europsku poduzetničku mreža kroz koju je kompanijama osigurano traženje partnera na tržištu EU-a.

BROJNE MOGUĆNOSTI KROZ COSME PROGRAM

O benefitima koje kompanije mogu osjetiti od ovog programa navodi primjer njemačke kompanije Baier, koja proizvodi i instaliraju fasadne elemente, i koja je kroz Europsku poduzetničku mrežu uspjela naći partnersku kompaniju u Poljskoj i tamo proširiti svoje poslovanje.

Jedna od najbitnijih stvari prema njemu je i uspostavljanje regionalne suradnje. To je moguće kroz program INTERREG, koji je dostupan i BiH, a kojeg su dobro iskoristile njemačke kompanije.

Kaže da su kroz njega Trgovinska komora Bavarske i Češke zajednički radili projekt vezan za energetsku efikasnost u sklopu kojeg su pokušali raditi na prilagodbi propisa u ovoj oblasti sa obje strane granice. ''Kada su oni počeli sa svojom suradnjom u oblasti energetske efikasnosti tada to nije bila tako važna tema, a danas vidimo da je sitaucija  sasvim drugačija'', navodi on.

Adnan Ćerimagić, analitičar Europske inicijative za stabilnost, naveo je da je proces približavanja EU instrument za poboljšanje BiH. ''Koliko dobro i kvalitetno će biti iskorišten ovisi od kvalitete pristupa i metodologije Europske komisije, ali i od nas samih'', istaknuo je on. 

Govoreći o koristi euroatlantskih integracija naveo je primjer Rumunije koja je prije ulaska u EU imala prosjek BDP-a 30 posto prosjeka EU, a nakon što je završila proces pridruživanja on je iznosio 49 posto.  Dodaje da BiH ima 29 posto prosjeka BDP i najlošiji od svih zemalja koje su u procesu pridruživanja.

Ističe da su radili istraživanje u Temišvaru koji je veličine Sarajeva, a koji je imao lošu putnu mrežu i visoku stopu nezaposlenosti. "Danas taj grad ima dva posto nezaposlenih i više kompanija koje rade kao dio lanca proizvodnje za veće kompanije. Ako u BiH ne znamo da napravimo veliku kompaniji onda naše mala i srednja poduzeća treba da uvezujemo u veći sustav proizvodnje koji kreće  negdje na Zapadu. Da bi se to dogodilo potrebno je da imidž države ne bude vezan za prosvjede ili političare koji su podijeljeni'', naveo je on. 

Podsjetimo, konferencija predstavlja završnu aktivnost projekta ''Izazovi na euroatlantskom putu BiH '', financiranog kroz Democracy Commission Small Grants Program Veleposlanstva SAD-a u BiH.

ULAZAK U NATO BI OTVORIO VRATA POSLOVIMA DOMAĆOJ NAMJENSKOJ INDUSTRIJI: PRISTUP TRŽIŠTU OD 700 MILIJARDI DOLARA

Što se tiče atlantskih integracija, odnosno pridruživanju NATO-u, BiH nije na tom putu daleko odmakla. Haris Sejdić, direktor firme Koteks, koji već nekoliko godina ima ugovore sa NATO-om, kaže da sam proces ulaska u suradnju sa NATO-om nije niti brz niti lak, te da su potrebna stalna ulaganja, ali se na kraju isplatio. ''Isplati se jer se potpisuju višegodišnji ugovori i da nema nikakvih problema sa naplatom. Osim toga stekli smo i određena iskustva u radu sa njima", navodi on.

Ako BiH uđe u tu priču, smatra da, korist ne bi imala samo namjenska industrija, po kojoj je BiH, nego i raznih civilnih poslova jer postoji mogućnost  opskrbe ispostava članica NATO Alijanse u okviru njihovih raznih misija u svijetu.

Koteks je prvo poduzeće u BiH koje je izvršilo doregistraciju za proizvodnju u ovoj oblasti. Uložili smo sredstva u razvoj, izvršili edukaciju ljudi, nabavili opremu da bi i dodatna tri nova proizvoda. Ovih dana čekaju rezultate tendera koji bi im mogao osigurati novi četverogodišnji ugovor sa NATO Savezom.  

 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti