Prerađuju se papir, plastika, boce, medicinski otpad - staklo ne

26.12.2016. 08:40 / Izvor: Federalna.ba
Prerađuju se papir, plastika, boce, medicinski otpad - staklo ne

Problem smeća uvijek je aktuelan i nikad dosta priče o njemu, a posebno nakon praznika i javnih okupljanja.

Problem smeća uvijek je aktuelan i nikad dosta priče o njemu, a posebno nakon praznika i javnih okupljanja, poput Nove godine. Najviše pričaju građani. Oni su prvi u lancu proizvodnje otpada, posebno onog koji se može reciklirati. Političari, pak, o ovoj temi govore jedino ako građani izraze bunt, kao što je bio poslednji slučaj sa deponijom Smiljevići, na kojoj završi sav otpad proizveden u Kantonu Sarajevo.

U zemljama Evropske unije reciklaža se provodi posljednjih tridesetak godina. U BiH je to novi pristup. Oko 40 posto privrednih subjekata u FBiH odvaja otpad i u tome im pomažu firme za reciklažu, kojih u Kantonu Sarajevo ima oko 40. Odvajaju i recikliraju sve - od papira, preko plastike i boca, pa do medicinskog otpada. Staklo se odlaže na deponije, jer nema ko u BiH da ga prerađuje.

Kako kaže Sead Alić, šef finansija u firmi Aida-Commerce, sve zavisi od godišnjeg doba, ali na mjesečnom nivou prikupe 1.000 tona raznog vrsta otpada.

U BiH je za jedanaest mjeseci ove godine uvezeno više od 16 miliona tona vreća i vrećica, balona, boca, čepova, poklopaca - vrijednih oko 40 miliona maraka. Jedan dio sigurno je završio na kantonalnoj deponiji u Smiljevićima u blizini Sarajeva. Ona se već duže vrijeme reanimira. Reciklažom i proširenjem produžava joj se rok trajanja. Deponijom rukovodi preduzeće Rad, koje godišnje reciklira čak 350 tona kartona.

"Od 2006. godine na lokalitetu sanitarne deponije Smiljevići nalazi se sortirnica u kojem se vrši razvrstavanje materijala i on se balira i skladišti", objašnjava Mirza Ramić, glasnogovornik KJKP Rad.

U resornom federalnom ministarstvu tvrde da menadžment Rada da može bolje.

"Menadžment se trudi, ali moraju prijeći na tržišni način poslovanja - da prodaju ono što recikliraju i apliciraju za sredstva", ističe Edita Đapo, ministrica okoliša i turizma FBiH.

U Sloveniji imaju kontejnere na kartice, a u Hrvatskoj umjesto reciklažnog otpada dobijete kune, dok je u BiH tradicionalni način prikupljanja otpada. Pojedina naselja u Sarajevu imaju sreće, pa su dobili 'zelene otoke' - to su kontejeneri u bojama u kojima se posebno prikuplja papir, plastika i staklo te drugi otpad. No, taj pristup ne funkcioniše - u praksi građani i dalje sav otpad bacaju u stare kontejnere.

Ako je ovakva situacija u glavnom gradu BiH, koji ima oko 500 reciklažnih kontejnera, kako je tek u ostataku zemlje? Dovoljan je podatak da je samo pedeset posto teritorije BiH pokriveno organizovanim prikupljanjem komunalnog otpada.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti