Sve spremno za samit u Beču: BiH kandidirala dva projekta za financiranje

BiH je ispunila sve preduvjete za pristup sredstvima Europske unije za financiranje infrastrukturnih projekata iz oblasti prometa. U četvrtak je naime, Parlamentarna skupština BiH usvojila Okvirnu prometnu politiku BiH od 2015.- 2030., određeni su prioritetni projekti za financiranje koji će biti predstavljeni na samitu zemalja Zapadnog Balkana koji se održava 27. kolovoza u Beču.

Podsjetimo, usvajanje Okvirne prometne politike BiH, na osnovu koje će biti izrađena prometna strategija i akcijski planovi iz ove oblasti, je bio jedan je od neposrednih preduvjeta za pristup sredstvima Europske unije dostupnim u 2015.godini. Tu su još bili i izrada planova o načinima financiranja najrelevantnijih projekata kao i formiranje državnog odbora za investicije. 

Marina Kavaz-Siručić, glasnogovornica Direkcije za europske integracije, za Akta.ba da je državni odbor za investicije formiran odlukom Vijeća ministara BiH još 7.5.2015. Osim usvajanja Okvirne politka u BiH pripremljena je indikativna lista prioritetnih investicijski projekata u sektoru prometa, koja će biti osnov za daljnji razvoj jedinstvene liste prioritetnih infrastrukturnih projekata u 2016. godini.

"BiH 31. srpnja 2015. Generalnom direktoratu za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) Europske komisije kandidirala dva projekta za sufinanciranje iz Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) za 2015. godinu u sektoru prometa. Riječ je o projektima izgradnje graničnog prelaza i prekograničnog mosta na Savi, na dionici autoputa Koridor Vc Odžak-Svilaj te izgradnje međudržavnog mosta na Savi na graničnom prelazu Gradiška'', kaže nam Kavaz-Siručić.

Dodaje da je vrijednost prvog projekta 109 milijuna eura, od čega bi 22 milijuna trebao biti grant Europske komisije, a drugog 105 milijuna eura, od čega je 21 milijuna eura vrijednost granta EK.

Inače, Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF) je instrument pomoći koji podržava socio-ekonomski razvoj i pristupanje Europskoj uniji država Zapadnog Balkana, kroz financijsku i tehničku podršku implementaciji strateških infrastrukturnih projekata.

Ovaj mehanizam udružuje grantove Europske komisije i kredite partnerskih međunarodnih financijskih institucija, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj, Razvojna banka Vijeća Europe, Europska investiciona banka, Svjetska banka, Njemačka razvojna banka i bilateralni donatori.

Što se tiče kandiranja projekta za energetiku koje su predviđene Agendom za povezivanje BiH također mora donijeti okvirnu državnu strategiju ove oblasti da bi to bilo moguće uraditi.

Iz Delegacija Europske unije navode da je Europska unija proširila svoje napore kako bi se i zemlje Zapadnog Balkana uključile u razvoj i međusobno povezivanje prometne i energetske infrastrukture u što će biti uložena jedna milijarda eura tijekom sljedećih pet godina.

Već ove godine, više od 100 milijuna eura dostupno je u vidu sufinanciranja iz pretpristupnih sredstava (IPA II) za sve zemlje.

Ova finansijska pomoć, navode, zajedno sa ponudom daljeg kreditiranja i investiranja bit će dostupna za nadogradnju ili za izgradnju dijelova osnovne mreže kao što je šest zemalja zapadnog Balkana dogovorilo.

Za Bosnu i Hercegovinu, ova osnovna mreža uključuje autoput i željeznički pravac duž Koridora Vc i autocestu 2a iz Gradiške kroz Banja Luku – uz povezivanje sa Koridorom Vc južno od Zenice. Ova mreža također uključuje luke Šamac i Brčko na rijeci Savi, te Međunarodni aerodrom Sarajevo. 

Hitni projektni prioriteti u 2015. godini za BiH usmjereni su na izgradnju prekograničnih mostova na Svilaju i Gradišci, naveli su iz Delegacije EU u BiH.

D.Kozina 

Tekst je objavljen u sklopu projekta ''BiH i proces euroatlantskih integracija''

“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“