U idućim godinama planirana milijunska ulaganja u upravljanje otpadom

23.02.2017. 14:19 / Izvor: Akta.ba
U idućim godinama planirana milijunska ulaganja u upravljanje otpadom

Nacrt predviđa da se naplata otpada vrši prema količini (zapremina ili težina otpada) predanog otpada.

U RS-u su u sljedeće četiri godine planirana ulaganja od 104, 6 milijuna eura u dogradnju sustava upravljanja otpadom u različitim gradovima u RS, a do 2026. taj iznos bi trebao iznositi i do 186,7 milijuna eura.

Najviše sredstava je planirano za uspostavljanje sustava za odvojeno skupljanje i tretman opasnog otpada. U ovoj godini taj iznos je 46,5 milijuna eura, a do 2026. taj iznos će biti ukupno 56,7 milijuna eura, sudeći prema Nacrtu Strategija upravljanja otpadom u RS (2017.- 2026.),koji je nedavno usvojila Skupština RS-a i koja je sada dostupna za javnu raspravu.

Dosta sredstva je planirano za sanaciju i zatvaranje općinskih i divljih deponija. U ovoj godini je za tu strhu planirano oko 4,3 milijuna eura, a do 2026.oko 10,6 milijuna eura.

Također, predviđeno je i otvaranje minimalno jednog zajedničkog pogona za tretman medicinskog otpada za regije Banja Luka, Prijedor i Mrkonjić Grad, regije Bijeljina i Zvornik, regije Foča i Gacko, te jedan pogon za regiju Doboj. Za to je u uduće tri godine, prema strategiji, planirano 200.000 eura.

U uređenje ove oblasti  se krenulo zbog potrebe usklađivanja sa EU stadardima, ali i rješavanja problema upravljanja otpadom s kojim se susreću gotovo sve jedinice lokalne samouprave u RS.

Naime, otpad se u pravilu deponuje na neuređene i nekontrolirane deponije, koje rade bez ikakvih mjera zaštite životne sredine.

Postojeća infrastruktura za odgovarajuće zbrinjavanje otpada nije dovoljna, sustav upravljanja otpadom ne funkcionira kako bi trebao, dijelom i zbog nepoštovanja zakonske regulative kojom se regulira upravljanje otpadom.

Značajan problem također, utvrđeno je na terenu, predstavlja postupanje sa opasnim otpadom.

Kapaciteti za preradu ili centralno skladište opasnog otpada u Republici ne postoji, tako da opasni otpad proizvođači uglavnom skladište unutar svojih lokacija do konačne otpreme specijaliziranim kompanijama za upravljanje opasnim otpadom, koje u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, imaju dozvolu za upravljanje opasnim otpadom, te isti najvećim dijelom izvoze.

Uspostava sustava upravljanja otpadom, kako se ističe u Nacrtu Strategiji, vodit će i do neminovnog korigiranja cijena u pravcu dostizanja realnih promjenljivih i fiksnih troškova cjelovitog sustava.

Što znači da će cijene koje građani plaćaju za ovu djelatnosti biti više.

UVESTI NAPLATU PREMA TEŽINI PREDANOG OTPADA

''Sustav obračunavanja naknade sada se zasniva na površini stambene ili poslovne površine, odnosno, prema domaćinstvu ili članu domaćinstva. Sustav naplate je potrebno promijeniti na pravedniji način koji je prihvaćen u Europi i zemljama u tranziciji, a to je naplata prema količini (zapremina ili težina otpada) predanog otpada'', navodi se u nacrtu Strategiji.

Ističe se da tarifni sustav naknada treba biti prilagođen činjenicama na terenu i potrebama korisnika (kolektivno i individualno stanovanje, urbane i ruralne sredine, vrsta proizvođača komunalnog otpada).

Stupanj naplate naknade za pružene usluge predstavlja poseban problem, ne samo zbog sadašnjeg životnog standarda (stupanj naplate za domaćinstva je uglavnom između 60% i 97%, a slično je i sa komercijalnim korisnicima), već i budućeg koje je potrebno prilagoditi traženom standardu zaštite životne sredine i zdravlja ljudi.

To znači da je potrebno u upravljanje otpadom uvesti i druge ekonomske instrumente koji se primjenjuju u EU, a koji bi organizaciju upravljanja otpadom sprovodilo na održivi i pravedan način. Takva promjena naknada se ne može sprovesti odjednom, već je potreban period tranzicije sa postepenim povećanjem uz primjenu nekog od modela pokrića troškova, navodi se u Strategiji.

ORGANIZIRANIM SKUPLJANJEM OTPADA OBUHVAĆENO SAMO OKO 64% DOMAĆINSTAVA

Organiziranim skupljanjem otpada obuhvaćeno je tek oko 64% domaćinstava.Skupljen otpad odlaže se na općinske deponije koje većinom ne zadovoljavaju osnovne uvjete. Prema podacima, na području Republike Srpske koriste se 43 opštinske (lokalne) deponije.

Također, otpad se odlaže i na 'divljim deponijama' koje stvara stanovništvo u blizini svojih naselja. Nekontrolirane općinske deponije, kao i 'divlje deponije', predstavljaju opasnost, kako za životnu sredinu, tako i za zdravlje ljudi. Točan broj divljih deponija je teško odrediti, jer neke općine redovno ili povremeno provode aktivnosti čišćenja, odnosno sanacije divljih deponija na svom području. Problem je taj što se ova mjesta vrlo brzo ponovno napune otpadom ili se formiraju nove divlje deponije, što i dalje predstavlja rizik za zdravlje stanovnika. Za sanaciju divljih deponija potrebno je izdvojiti znatna financijska sredstva, navodi se u Nacrtu.

D.K.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti