Uspostava organiziranog tržišta električne energije u BiH još u povojima

Učesnici prvog panela drugog dana Sajma energetike ''Energa'' razgovarali su načinu uspostave organiziranog tržišta električne energije u BiH.

Admir Softić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskoh odnosa u svom obraćanju podsjetio je da je BiH potpisnica ugovora o uspostvaljanju Energetske zajednice i kroz inicijativu WB6 smo u obavezi kao zemlja da uspostavimo organizovano tržište dan unaprijed.

"Ono što mi trenutno radimo kao Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i nadležne institucije Državna regulatorna komisija za električnu energiju i Nezavisni operator sistema u BiH jeste na ispunjavanju obaveza iz mape puta koja je u martu usvojena na Vijeću ministra BiH", kazao je Sofić.

Ministarstvo vanjske trgovine je formiralo radnu grupu koja aktivno radi na implementaciji ove obaveze uz tehničku asistenciju Sekretarijata Energetske zajednice.

Dodao je još da su do dosad uradili, a na šta su posebno ponosni, uspostava balansnog tržišta koje u okviru Energetske zajednice jedino funkcioniše u BiH, gdje smo navedeni u posljednjem izvještaju kao primjer dobre prakse kako jedno balansno tržište radi.

"Ono što nam dalje predstoji odnosi se na usvajanje zakona o dražvnom regulatoru za električnu energiju i gas, prenos i tržište električne energije koje će među ostalim stvoriti predpostavke za uspostvu organizovanog tržišta u BiH", zaključio je Softić.

Na panelu je prezentiran USAID projekat „Investiranje u sektor energije“. Projekat pruža tehničku asistenciju sudionicima u elktroenergetskom sektoru BiH a energetika i elektroenergetika je ono čime se projekat u suštini bavi i što je interes projekta.

Ognjen Marković, voditelj projekta kazao je da projekat traje pet godine i sadrži niz aktivnosti od kojih je jedna vezana za asistenciju otvaranja tržišta električnom energijom u BiH. Trenutno je na polovini svoje realizacije, a njegova vrijednost je oko 5,4 miliona dolara.

"Prioritet projekta je trenutno sprovedba prijedloga mjera za unaprijeđenje legislativnog i regulativnog okvira za investitore . Na osnovu analiza koje su sprovedene, naš zadatak je da pripremimo prijedlog mjera i smjernice za investitore kako bi se oni bolje snalazili u šumi propisa", kazao je Marković.

Druga značajna oblast kojom se projekat bavi jesu mjere energetske efikasnosti, kao i mogućnostima korištenja biomase i biogasa za izgradnju postrojenja.

"Kroz ovaj dio se posebno pokušava pomoći malim i srednjim preduzećima iz poljopriverde, stočarstva i šumarstva da svoj biznis unaprijede kroz korištenje svog otpada za proizvodnju električne i toplotne energije", kazao je Marković.

Inače, tržište električne energije u BiH otvoreno od 1. januara 2016. O tome je govorio i  Emir Aganović, savjetnik generalnog direktora JP Elektroprivrede kazavši kako već možemo govoriti o tome da imamo iskustva skoro godinu ipo dana od poslovanja i djelovanja u tržišnim okolnostima uz prisutnu konkurenciju.

Otvorenost tržišta u ovom segmentu podrazumjeva mogućnost da neki drugi snabdjevači, osim klasičnih, tradicionalnih elektroprivreda, snabdijevaju kupce, odnosno da kupci imaju mogućnost da promjene snabdjevača ako dobiju bolju ponudu za snabdijevanje električnom energijom.

"Naša iskustva su takva da smo pokušali da se prilagodimo i da pratimo šta radi konkurencija, kako bi na određeni način naša filozofija i razmišljanje u odnosu prema kupcima, te formiranje naših tarifa i cijena za isporuku bila u korelaciji sa tržištem", kazao je Aganović.

Rezultat tog pristupa je zapravo, dodao je Aganović,  jedno značajno snižavanje cijena električne energije za sve kategorije izuzev domaćinstva koja već imaju dosta niske cijene. Posebno veliko sniženje preko deset posto se odnosi na 11 i 10 kilovoltne kupce ali i druge kategorije kao što je javna rasvjeta gdje su, kako kaže, omogućili znatno niže cijene nego što su bile prije otvranja tržišta.  

Milka Mumović, ispred Sekretarijata Energetske zajednice istakla je kako BiH ima priliku da prezentira svoje ciljeve energetske zajednice 12. jula ove godine u Trstu na Trščanskom Samitu Zapadnog Balkana koji će biti mjesto gde će države bivše Jugoslavije tražiti nove modele i dodatne načine kvalitetnije i brže ekonomske integracije regiona.

Tršćanski samit trebalo bi da bude još jedna u nizu provjera pojedinačne sposobnosti država Zapadnog Balkana ka putu u Evropsku uniju i prolaznog vrednovanja zajedničkog napretka u eurointegracijama.

Trst će tako biti nova šansa Srbije, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine da osnaže ideju integracije i svoje evropsko opredjeljenje da na Zapadnom Balkanu stvore mini EU i tako se kvalifikuju za kredibilnog partnera velike zajednice evropskih naroda.

Mumović je istakla kako BiH na tom putu treba da realizira nekoliko tačaka. Trebala bi da usvoji zakone potrebne za implementaciju Trećeg energetskog paketa na državnom nivou i na nivou entiteta, zatim da usvoji model organizovanja tržišta za dan unaprijed, ukine regulaciju proizvođačkih cijena električne energije u RS, razdvoji operatere distributivnih sistema od proizvodnje i snadbijevanja u oba entiteta i da razdvoji i certificira operatera prenosnog sistema energije.

Panelisti su se složili da je elektroenergetski sektor izuzetno značajan za BiH i da je jeda od mehanizama ekeonomskog razvoja i poticajni sektor za razvoj drugih grana, ali je potrebno kreirati dobru poslovnu klimu za realizaciju mnogobrojnih investicija.

I.M.