Vrijedni stanovnici i ambiciozna lokalna vlast: Čudo u Olovu

21.05.2016. 08:55 / Izvor: Akta.ba
Vrijedni stanovnici i ambiciozna lokalna vlast: Čudo u Olovu

Poruka "Dobro došli u grad budućnosti", stoji na ulazu u Olovo. Poruka kod većine prolaznika probuditi znatiželju da se zapitaju po čemu Olovo zaslužuje baš ovaj atribut.

Različiti su atributi kojima se opisuju svjetske metropole: Pariz je Grad svjetlosti, Vječni gradje Rim, Verona je Grad ljubavi, a Bagdad je nekada bio poznat kao Grad mira. Manje je poznato, ali u središtu Bosne i Hercegovine, okružen šumom i planinama, povezan lošim putem Sarajevo – Tuzla, krije se Grad budućnosti. Originalni natpis “Dobro došli u grad budućnosti”, koji stoji pored puta, ustvari je ulaz u bosanskohercegovački gradić Olovo.

U prvi mah može zvučati komično, preambiciozno, ali će ova poruka kod većine prolaznika sigurno probuditi znatiželju da se zapitaju po čemu Olovo zaslužuje baš ovaj atribut. Onima koji odluče skrenuti s magistralnog puta i svratiti u čaršijicu Grada budućnosti, kao što je to učinila ekipa Stava, dovoljno je nekoliko koraka da vide sređene trotoare i ulice, zgrade i kuće s novim šarenim fasadama, uređene parkove, obnovljene škole, elegantnu zgradu Općine, urednu gradsku tržnicu.

Priznat ćete, neobični prizori za mala bosanskohercegovačka mjesta čiji je razvoj spor, ili ga skoro i nema. Olovo ima prirodna bogatstva prosječnog bosanskohercegovačkog gradića: rudu, vodu i šumu, ali bez obzira na to, rijetki su primjeri da mala mjesta učine veliki skok u razvoju kao što je slučaj s Olovom.

VICTORIA'S SECRET IZ OLOVA

Mještani nam rekoše da u gradu živi oko 3.000 stanovnika i da je stanje u Olovu nemjerljivo bolje nego prije četiri godine. Uspjeh u razvoju općine pripisuju “optimističnom načelniku” Đemalu Memagiću, kako ga oni opisuju, koji je, kažu, natpisom na ulazu postavio sebi cilj, a i građanima. Skoro svi mještani pitat će vas da li ste nekad prije imali priliku posjetiti Olovo.

"Ako jeste, sve će vam biti jasno koliko je Olovo napredovalo. A sve je ovo krenulo s načelnikom", ponosno kaže Alma, mlada inžinjerka građevine. Zatekli smo je na službenom zadatku, kao predstavnicu Općine kako nadgleda radnike i molere dok završavaju posljednje detalje na novoizgrađenoj sportskoj dvorani, projektu vrijednom više od milion i po maraka.

Memagić je u BiH poznat kao načelnik općine koji radi besplatno. Svoju plaću, regres, topli obrok, sve dijeli učenicima, studentima i u humanitarne svrhe. Kada je prije izbora 2012. godine obećao građanima da će raditi bez ikakvih naknada, svi su mislili da je riječ o predizbornom triku. Nakon osvojenog mandata, općinskoj službi za finansije dao je nalog da njegovu cijelu platu od 2.500 KM preusmjeri u stipendiranje učenika i studenata. Tako je i danas, kada mu se bliži kraj mandata.

"Rano sam ostao bez jednog roditelja. Slabo mi je ko, osim mojih bližnjih i mog djeda, pomogao da se školujem. Zato nisam visokoobrazovan čovjek. Imam peti stepen krojačkog zanata i molerski zanat. Ali eto, uspio sam u životu. Obećao sam da ću ljudima pomoći, ali ne bih o tome pričao. Nek drugi kažu. U toku ove četiri godine, 130.000 KM je dato samo za stipendiranje učenika", kaže Memagić.

Koliko ove stipendije pomažu mladima, potvrdile su nam Medina Džakmić i Sehreta Mulić, učenice Opće gimnazije “Musa Ćazim Ćatić”.

Ističu da im je stipendija pomogla u ostvarivanju boljih rezultata, te kako im je to motivacija da se bore za bolju budućnost i ostanu u Olovu nakon završetka školovanja.

Memagić je poznati biznismen, osnivač i vlasnik jednog od najpoznatijih bh. tekstilnih brendova “Alma Ras”, koji upošljava oko 1.050 ljudi, a nalazi se u mjestu Olovske Luke, poslovnoj zoni Olova. Kompanija ostvaruje izuzetne rezultate na domaćem i inostranom tržištu, ima proizvodne pogone u Olovu, Varešu, Srebrenici i Visokom. Kad se opisuje kvalitet proizvoda “Alma Ras”, često se kaže da je to bosanski brend “Victoria's Secret”. Načelnik je svoje menadžerske sposobnosti stavio na raspolaganje građanima i, kao prvi čovjek Općine, realizirao brojne projekte. Jedan od najznačajnijih jeste popravljanje fasada na zgradama. Da bi to što prije završio, dogovorio je da u obnovi podjednako učestvuju Općina, firme koje održavaju zgrade i građani. Tako su nekadašnje sive zgrade obojene veselim bojama.

U TURIZMU JE BUDUĆNOST

U centru Olova, u kojem se spajaju Stupčanica i Bioštica, i formiraju rijeku Krivaju, nalazi se vjekovima poznat izvor ljekovite termalne vode opisan i u Andrićevoj priči Čudo u Olovu. Voda se koristi u Javnoj zdravstvenoj ustanovi i banjsko‑rekreativnom centru “Aquaterm”. Na javnoj česmi pored ove ustanove zatekli smo nanu iz Podrinja. Svratila je samo da bi u kanister natočila zdrave, olovske vode, koja je, kaže, dobra za sve.

Memagić ističe plan Općine da se banjski kompleks pretvori u hotel s bazenima. Bazenski kompleks bit će građen na površini od 3.444 kvadratnih metara, a sastojat će se od zatvorenog, otvorenog bazena, wellness, fitnes‑centra, restorana i ostalih pratećih sadržaja.

Direktor “Aquaterma” Senad Selimović kaže da je ova ustanova s 37.000 pansiona, koliko ih je bilo prošle godine, ostvarila rekordni broj posjeta u svojoj historiji.

"Svake godine napredujemo u poslovanju. Ovdje dolaze pacijenti s hroničnim oboljenjima, reumom, oboljenjima zglobova i kičme. Mnogi se vraćaju jer su prepoznali kvalitet naše usluge i ljekovita svojstva naše termalne vode", rekao je Selimović. Ističe da je samo u protekle dvije godine oko milion maraka uloženo u objekt i opremu, a broj uposlenih povećan je za 14, što za malu sredinu poput Olova uopće nije malo.

"U 2015. godini smo uradili kompletnu novu hidroterapiju, napravili wellness centar i proširili smještajne kapacitete za 12 soba. U ovoj godini smo već završili investiciju ugradnje biološkog prečistača otpadnih voda, renovirali smo 40 soba, a do kraja godine planiramo izgradnju prve faze bazenskog kompleksa", naveo je Selimović, dodavši da će bazenski kompleks otvoriti mogućnosti za nove investicije, a i nova radna mjesta općini Olovo koja ima oko 10.000 stanovnika.

Radovi na proširenju ovog objekta trebali bi početi sredinom ljeta. Ova 2,8 miliona KM vrijedna investicija pokazuje namjeru Općine da iskoristi šansu za razvoj banjskog turizma.

Kao doprinos razvoju ove privredne grane, Općina je izgradila izletište “Zeleni vir”. Smješteno je pored rijeke Bioštice, dva-tri kilometra od centra Olova. Omiljena je ovo vikend‑destinacija za izlet i kupanje stanovnicima Olova, ali i često mjesto za predah svim onima koji putuju na relaciji Sarajevo – Tuzla. Atrakciju predstavlja i novoizgrađeni Sportsko‑rekreativni centar “Ajdinovići”.

Mensur Karasalihović, ugostitelj iz Olova, tvrdi da sada dolazi mnogo turista i da sada ima više posla.

"Grad je sređen, urađene su javne površine, to je doprinijelo većoj posjećenosti Olova. Korita su očišćena i više se ne bojim poplava", naglasio je Karasalihović. Iako je Olovo pretrpjelo velike štete u poplavama 2014. godine, potpuno je obnovljeno i kreće krupnim koracima u nove razvojne projekte.

Pored jedinstvenih izvora termalne vode, kojih je na desetke oko samog centra grada, ovdje je i Gospa Olovska, jedno od najvećih marijanskih svetišta na Balkanu, samostan, te ostavština Matije Divkovića. U gradu je obnovljena kuća poznatog jevrejskog slikara Danijela Ozme. U centru je Olova i Muzej “Bosanska kuća”.

PELET I PUŽEVI

U Olovu posluju i druge uspješne kompanije. Jedna je od njih i “Kovan MI” iz Gračanice. U njenoj poslovnoj jedinici u Olovu proizvodi se pelet vrhunskog kvaliteta. Za vrijeme naše posjete pripremala se pošiljka peleta za Siciliju. Iz razgovora s direktorom Irdinom Jamakovićem saznajemo da samo u toj jedinici rade 53 radnika i da je to najveće skladište za sirovinu peleta u BiH.

"Pokrenuli smo novu liniju proizvodnje drvnih elemenata i cjelokupnu proizvodnju izvozimo u Italiju. Pelet se plasira na domaće tržište, vlasnicima peći na pelet, pošto ih matična firma iz Gračanice proizvodi. Kad se zadovolji domaće tržište, onda se izvozi u zemlje Zapadne Evrope u kojima se prodaju peći", pojašnjava Jamaković.

Poslije poplava iz maja 2014. godine, ova firma pomogla je oporavak Olova.

"Lijepo je kad se radi. Onda možemo i mi pomoći Općini, a i Općina nama. Puno je lakše kad je načelnik iz ovog miljea, razumijemo se", tvrdi Jamaković.

Firma “Kovan” 2013. godine kupila je i Zemljoradničku zadrugu “Olovo”, koja je bila u stečaju. Pokrenuli su proizvodnju krompira i pšenice.

"Raspolažemo s velikim površinama poljoprivredne zemlje. Polahko te neobrađene i zarasle površine kultiviramo i pripremamo za sjetvu", ističe Jamaković.

Zadruga ima 450 kooperanata od kojih otkupljuje poljoprivredne proizvode i šumske plodove.

"Sad otkupljuju puževe. Kako je kišovito vrijeme, otkupili smo više od 4 tone puževa. Koristimo zadrugu da se što više ljudi veže za nas i da ih se što više animira. Sve što se može otkupiti i prodati, mi organiziramo i odmah isplaćujemo i time pomažemo Općini. Onaj ko hoće da radi ovdje, ne mora biti socijalni slučaj", rekao je Jamaković, dodavši da on radi 365 dana u godini.

Međunarodna grupacije “Mineco” priprema otvaranje rudnika olova, a ta je investicija vrijedna 10 miliona dolara. Načelnik Memagić najavio je da to znači 250 novih radnih mjesta, piše Faktor.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti