Završen drugi Jahorina ekonomski forum

28.04.2017. 19:23 / Izvor: Akta.ba

U glavnom fokusu ovogodišnjeg Foruma bili su izazovi sa kojima se suočavaju male ekonomije.

Finalnim izlaganjima predsjednika organizacionog odbora, Gorana Račića i predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, danas je završen drugi Jahorina ekonomski forum koji je okupio više od 400 učesnika i 70 panelista te brojne predstavnike medija iz Bosne i Hercegovine i regiona. U glavnom fokusu ovogodišnjeg Foruma bili su izazovi sa kojima se suočavaju male ekonomije, a raspravljalo se i o potencijalima elektroenergetskog sektora, odnosu tradicionalnih i savremenih industrija, nedostatku kvalifikovane radne snage, problemu velikog odlaska mladih iz zemlje te pristupu savremenim izvorima finansiranja.

Između ostalih, učešče na Forumu uzeli su članovi Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić i Dragan Čović, predsjednik Republike Srpske i predsjednica Vlade Republike Srpske, Milorad Dodik i Željka Cvijanović, ministar finanasija i trezora BiH, Vjekoslav Bevanda, šef delegacije EU u BiH, Lars-Gunnar Wigermark, ambasadorica Kine u BiH, Nj.E. Chen Bo, predsjednik Saveza ekonomista Srbije, prof. dr. Aleksandar Vlahović, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, prof. dr. sc. Ljubo Jurčić te veliki broj ministara Vlade Republike Srpske, Savjeta Ministara BiH i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Na kraju je izražena nada da će Jahorina ekonomski forum prerasti u tradicionalno okupljanje te zauzeti svoju poziciju među vodećim poslovnim dešavanjima ovog tipa u regionu. Također, naglašeno je da će Forum u narednim godinama nastojati privrednicima i predstavnicima institucija pomoći u razmjeni ideja, znanja i iskustava koja mogu pomoći kreiranju boljeg poslovnog ambijenta, privlačenju novih investicija i sveopštem privrednom razvoju kako Republike Srpske, tako i cijele Bosne I Hercegovine.

Zaključci koji su doneseni nakon izlaganja i panel diskusija su sljedeći:

•             Specijalne ekonomske zone su strategija koju RS mora prihvatiti i realizovati

•             Potrebno je prilagoditi poreske i carinske regulative u skladu sa potrebama specijalnih zona

•             Postojećim privrednim zonama, u kojima je to moguće, omogućiti pretvaranje u specijalne

•             Izvršiti izmjene i dopune Zakona o prostornom uredjenju i građenju, uskladiti prostorne i regulacione planove i druge planske dokumente

•             Definisati cijene usluga projektovanja

•             Privreda mora koristiti više nove tehnologije kako bi ostvarili efikasnije i bolje učešće na tržištu

•             Osnovati IKT sektor u Zavodu za statistiku za potrebe praćenja stanja

•             Edukovati poslovnu zajednicu o mogućnostima i načinima korištenja savremenih izvora finansiranja

•             Prilagoditi zakonsku regulativu za koritenje savremenih finansijskih instrumenata sa posebnim osvrtom na sigurnost i transparentnost investicija

•             Uvođenje dualnog sistema obrazovanja i prilagođavanje upisne politike zahtjevima privrede

•             Potrebno je izmjeniti model subvencionisanja zapošljavanja

•             Potreban je veći stepen angažovanja mladih u društvenoj zajednici kako bi njihov glas bio što artikulisaniji i snažniji

•             Potrebno je uz postojeći fond dr. Milan Jelić razviti i druge modele podrške mladim talentima

•             Pratiti trendove koji se dešavaju na evropskom tržištu i u skladu sa njima prilagoditi svoju energetsku strategiju koja bi trebala biti fleksibilan dokument

•             Ubrzati  liberalizaciju trzišta električne energije na kojem nastupaju novi odnosi

•             Napraviti dobar balans oko gradnje konvencionalnih i alternativnih izvora energije

•             Posebno preispitati politike subvencionisanja struje dobijene iz alternativnih izvora.

•             Unaprijediti saradnju medija i privredne zajednice kroz stvaranje kodeksa objektivnosti izvještavanja

•             Obezbijediti stalnu edukaciju privrednika i kadrova iz medija o međusobnim komunikacijama

•             Kreirati politiku podsticaja finalne drvoprerade

•             Vršiti adekvatnu raspodjelu sirovine šumskih drvnih sortimenata

•             Unaprijediti iskorištenost resursa kroz zaštitu i uzgoj šumskih sortimenata

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti