Želite izvoziti voće i povrće u EU, ove procedure morate ispoštovati!

Izvoz voća i povrća iz BiH u EU u stalnom je porastu. Vodeću ulogu u povećanju izvoza ima malina, koja je prepoznata kao najperspektivnije voće, koje ima odličnu maržu i cijenu na svjetskom tržištu. Po proizvodnji maline BiH zauzima 11. proizvođačko mjesto u svijetu, navodi se u izvještajima VTKBiH.

S druge strane, kod povrća, krastavac tačnije kornišon, prepoznat je kao delikatesna bosanskohercegovačka namirnica koja je za godinu dana imala uvećan izvoz za 50 posto u 2015. godini.

Kad je riječ o hrani, glavno stanovište u EU jeste sigurnost hrane i zaštita potrošača što se itekako mora ispoštovati a sve po zakonskim osnovama i pravilnicima.

Ovo stanovište je poslužilo kao osnov za donošenje zakonskih zahtjeva kojima se osigurava da hrana koja se prodaje na tržištu EU bude sigurna. Zakonodavstvom EU utvrđuju se i maksimalne količine ostataka pesticida i kontaminanata koji se mogu naći u i na hrani, i isti se moraju ispoštovati, sve je to navedeno u pravilniku koji je rađen kroz projekat Unaprjeđenje poslovne klime i pristupa tržištu.

IZVOZNA PRAVILA

Da bi jedan proizvođač iz BiH mogao da izvozi voće i povrće u zemlje EU potrebno je da se ispoštuju mnogi uslovi i izvozna pravila.

Izvoznik mora biti registrovan za obavljanje vanjskotrgovinskog poslovanja i PDV obveznik te upisan u jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza kod Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Uspostavljanje dobre poslovne saradnje sa špediterom je ključni faktor u izvršenju izvoznog posla, navodi se u pravilniku. Špediteri pomažu izvoznicima u pripremi ponuda savjetima o visini troškova transporta, troškova luke, troškova ovjera u ambasadama ili konzulatima, o potrebi i cijeni raznih uvjerenja koja moraju pratiti robu, kao fitosanitarno i slično, o troškovima osiguranja kao i svojim troškovima otpreme robe.

Izbor špeditera vrši se analizom njegove finansijske pozicije, stabilnosti i reputacije te, na kraju, njegove organizacije. Špediter je u principu upoznat s izvoznim propisima zemlje izvoznika, načinima otpreme robe i potrebnom dokumentacijom vezanom za spoljnu trgovinu.

NEOPHODNA DOKUMENTACIJA

Pošiljke svježeg voća i povrća iz BiH pri izvozu u EU trebaju biti snabdjevene dokumentima kao što su EUR 1 certifikat, izdat od nadležne carinske ispostave preferencijalnog porijekla ili izjava na komercijalnoj fakturi, fitosanitarni certifikat izdat od nadležnog entitetskog fitosanitarnog inspektora, izjava dobavljača o proizvodima sa statusom preferencijalnog porijekla, komercijalna faktura, otkupni blok, otpremnica, lista za pakovanje, transportni dokument na osnovu vrste transporta (CMR ili CIM ili AWB ili B/L) i jedinstvena carinska isprava JCI.

Pored ovih dokumenata, prilikom izvoza voća i povrća iz BiH u EU potrebno je da se izvoznici pridržavaju zahtjeva o tržišnim standardima, privatnih zahtjeva kupaca, naravno ako ih kupac zahtijeva, zahtjeva za kontaminante u hrani, ostataka pesticida, zdravlja bilja, te označavanja, sljedivosti i pakovanja.

Imajući u vidu činjenicu da kapaciteti laboratorija u BiH još uvijek nemaju ispunjene uslove da vrše laboratorijska ispitivanja za kontrolu proizvoda stavljenih na tržište BiH, a ni da zadovolje potrebe proizvođača i izvoznika, izvoznici su prinuđeni vršiti analize u susjednim državama, a najčešće se to radi u Srbiji i u Hrvatskoj.

Ključna tržišta izvoza za BiH su svakako zemlje CEFTA - Makedonija, Moldavija, Srbija, Crna Gora, Albanija i Kosovo kao rezultat Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini u koje je moguće izvesti robu bez plaćanja carine na tržišta Jugoistočne Evrope.

Privremeni sporazum EU s BiH je efektivno stvorio područje slobodne trgovine i pristup proizvoda iz BiH na jedinstveno tržište EU od preko 500 miliona potrošača. Ovim sporazumom definisani su carinski ustupci BiH za proizvode i robu porijeklom iz BiH.

I.M.