Četiri načina kojima Ikea pridobiva kupce
Prošle godine Ikea je u 345 trgovina ugostila čak 775 milijuna kupaca, a zasluge za ovaj poslovni uspjeh ponajprije idu njihovom vlastitom konceptu.
.jpg)
Prošle godine Ikea je u 345 trgovina ugostila čak 775 milijuna kupaca, a zasluge za ovaj poslovni uspjeh ponajprije idu njihovom vlastitom konceptu.
Tijekom 70 godina poslovanja, švedska robna kuća Ikea postala je jedna od najvećih svjetskih trgovina za opremu doma, piše Inc.com.
Nedavno otvorena i u Zagrebu, Ikea je osim po proizvodima, poznata i po vrlo zanimljivo uređenim dućanima koji funkcioniraju kao velika samoposluga u kojoj se lako dođe do željene robe, a često se kupi i ono što nije bilo u planu.
Prošle godine, Ikea je u 345 trgovina ugostila čak 775 milijuna kupaca, a zasluge za ovaj poslovni uspjeh ponajprije idu njihovom vlastitom konceptu koji su stvorili s ove četiri 'dizajnerske' lekcije:
1. Smanjenje troškova na svakom uglu
U procesu proizvodnje, Ikea drži veliki naglasak na što manjim troškovima. Tako za izradu namještaja koristi jeftinije ploče od vlakana koje naručuju u velikim količinama. Ikea također smanjuje troškove proizvodnjom izvan Švedske, odnosno u zemljama u razvoju.
2. Kupci se drže u neizvjesnosti
Izgled Ikeinih trgovina je vrlo privlačan za kupca. Prostor je dizajniran tako da vas svaki ugao vodi do novih proizvoda i tako mami da pogledate što je sljedeće.
3. Praktičnost
Kada su prije 50-ak godina shvatili da je glomaznije proizvode teže spremiti u auto, dosjetili su se da bi mogli koristiti praktičnija pakiranja. I danas je Ikea poznata upravo po tome - većina proizvoda nalazi se u plošnim kutijama s instrukcijama za slaganje kod kuće.
4. Suradnja s kupcima
Ikein koncept da ljudi sami slažu namještaj na neki način izgleda kao "Lego za odrasle". Uključujući kupce u proces sastavljanja proizvoda, kao i držeći niske cijene, Ikea gradi krug vjernih posjetitelja, piše Inc.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
