Razminiranje zemljišta karta za veće poticaje u poljoprivredi

Preko 500.000 ljudi ili 15 posto naše ukupne populacije je ugoženo minama. Trenutna minski sumnjiva površina u našoj zemlji iznosi oko 1176 km2, a od ovog iznosa oko 28% je poljoprivredno zemljište, pokazuju podaci Centra za uklanjanje mina (BHMAC). 

Iako raspolažemo sa kapacitetima (ljudstvo i oprema) koji omogućavaju razminiranje preko 35 km2 područja godišnje, zbog nedostatka financijskih sredstava se razminira samo oko 12 km2. Najzagađenija područja su ona oko Maglaja, Velike Kladuše, Orašja, Posavine, tuzlanske i dobojske regije, Broda, Šamca, Lopara.

Osim sigurnosti građana razminiranje što veće površine zemljišta će biti potrebno uraditi i zbog procesa pridruživanja naše zemlje EU.

Naime, prilikom prijavljivanja ukupne površine poljoprivrednog zemljišta koje će biti osnovica za dobivanje poticaja iz EU uzimat će u obzir samo obradivo poljoprivredno zemljište, ali ne i poljoprivredno zemljište pod minama.  

Sa sličnim problemom se u procesu pridruživanja susretala i susjedna Hrvatska koja je također imala veliku količinu obradivog zemljišta pod minama.

Leticija Hrenković, voditeljica odjela za odnose sa javnošću u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Hrvatske, za Akta.ba kaže da  se u pregovaračkom postupku može ispregovarati da se minirano poljoprivredno zemljište navede kao poljoprivredno zemljište koje još nije u funkciji i koje će se naknadno, razminiranjem, staviti u prvobitnu funkciju. Za to je potrebno i dosta sredstva. Hrvatskoj je za tu svrhu, u samom pregovaračkom postupku, odobreno sedam milijuna eura.

Pristup većim iznosima sredstva za ovu svrhu dobili su kada su postali članica EU. ''Za razminiranje Agencija za ruralno plaćanje odobrava stopostotni iznos potpore. Znači lokalne saomouprave dobivaju kompletan iznos novca i ne moraju financirati ni jedan dio ovih aktivnosti sami'', navodi Hrenković. Prošli tjedan su za za razminiranje Karlovačkoj županiji odobrili 30 milijuna kuna i nastavljaju sa tim aktivnostima. 

Što se tiče dokazivanja namjene zemljišta prije miniranja kaže da je to moguće na osnovu katastarskih čestica koje pokazuju da je to zemljište nekada bilo obradivo. 

Iznos novca koji se dobije za razminiranje u samom procesu ulaska u EU nije veliki, bar što se tiče njihovih iskustava, ali su značajni iznosi sredstava dostupni kada zemlja dobije mogućnost korištenja EU fondova za ruralni razvoj. Značajno je da su korisnici tih sredstava jedinice lokalne samouprave.

"To je novac koji može koristiti lokalna samouprava za razminiranje i onda ga ona dijeli kompanijama koje će raditi na razminiranju, a to je posao koji se obično daje lokalnim kompanija što je hvale vrijedno", napominje Hrenković.

Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH, kaže da u načelu, minirano zemljište s poljoprivrednim potencijalom treba unaprijed identificirati u Sustavu za identifikaciju zemljišnih čestica (LPIS). Nakon razminiranja, takvo zemljište bi trebalo proći test podobnosti nakon čega se može koristiti kao i bilo koje drugo zemljište, pod uvjetom da je u skladu sa zahtjevima prihvatljivih hektara.

80 MILIJUNA KM GODIŠNJE POTREBNO IZDVAJATI ZA RAZMINIRANJE 

BiH je prema Strategiji protivminskog djelovanja trebala do 2019. biti zemlja bez mina i za dostizanje tog cilja bilo je predviđeno izdvajanje oko 80 milijuna KM godišnje. No do sada se, za šest godina implementacije, izdvajalo upola manje -oko 40-42 milijuna KM.

Svjetlana Luledžija iz ureda za odnose sa javnošću BHMAC-a kaže da trenutno financiranje protivminske akcije nije dovoljno i ne omogućuje efikasno ispunjenje ciljeva postavljenih Strategijom protivminskog djelovanja (2009-2019).

BiH se kao zemlja potpisnica Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina/Otavska Konvencija, na trećoj Revizijskoj konferenciji održanoj prošle godine u Maputu, obavezala  da će povećati proračunska izdvajanja u cilju ispunjenja preostalih obveza u provođenju protivminskog djelovanja. Preduvjet za ispunjenje ciljeva zacrtanih Strategijom protivminskog djelovanja da lokalne vlasti poduzmu veću ili potpunu odgovornost za ovu oblast.

Prvi korak je trebao, kaže Luledžija, biti povećanje izdvajanja na domaćem nivou od strane Vijeća Ministara BiH, entitetskih i lokalnih vlasti, no to se nije dogodilo.

''Tijekom ove godine bit će urađena druga revizija Strategije protivminskog djelovanja, koja će nam dati nove smjernice i pokazatelje za buduće aktivnosti. Do sada je implementirano samo 50% postavljenih ciljeva, a glavni razlog je nedostatak sredstava. Dosadašnji pokazatelji kažu da će doći do izrade novog zahtjeva za produženje roka za razminiranje a novi rok će vjerojatno biti do 2024.'', navodi naša sugovornica. 

U protekle dvije godine, BHMAC radi na novom konceptu oslobađanja zemljišta koji se financira putem sredstava EU što će smatraju u BHMAC-u značajno doprinijeti efikasnijem i kvalitetnijem rješavanju problema mina.

Najveći donatori sredstava za razminiranje za BiH su Vlade SAD-a, Njemačke i Japana.

Piše: Danijela Kozina

Tekst je objavljen u sklopu projekta ''BiH i  proces euroatlantskih integracija''.

“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“