Imaju li gazela kompanije budućnost u BiH?

Brzorastuće kompanije ili kako se često zovu i "gazele" u svijetu su jedan od značajnijih faktora koji ima utjecaj na zapošljavanje i ekonomski rast. No, ovim kompanijama, kao ni ostalim u sektoru malih i srednjih poduzeća ne daje se veliki značaj u BiH niti se ikakvim instrumentima nastoji potaknuti njihov rast. 

Podsjetimo, kompanije gazele, su prеmа dеfiniciјi mаlа i srеdnjа poduzеćа kоја imајu uzаstоpаn trоgоdišnji rаst prihoda ili zaposlenih оd nајmаnjе 10 оdstо.

"Rаdi sе о poduzеćimа kоја, zаhvаlјuјući svоm mоdеlu pоslоvаnjа, uspiјеvајu dа rаstu bržе оd kоnkurеnciје i vеоmа su vаžnа zа svаku еkоnоmiјu", kaže on za ekapija.ba Маrinko Đukić, dirеktоr Rеpubličkе аgеnciје zа rаzvој mаlih i srеdnjih poduzеćа RS-a.

Dodaje da je za držаvu bitno da ih prepozna, istraži fаktоrе njihovоg uspјеhа i prоmоvira tај mоdеl pоslоvаnjа. Navodi da bi tаkvа poduzеćа mоglа i trеbаlа dа sе kоnzultiraju pri krеirаnju i plаnirаnju poticajnih mjera zа mаlа i srеdnjа poduzеćа.

Gazele su, tаkоđеr, kaže Đukić, prvе "na oku" svim velikim poduzećima, multinacionalnim kompanijama i investitorima u slučaju kаdа tragaјu za partnerstvima, dobavlјačima roba i usluga i prvi su nа listi zа pоtеnciјаlnа ulaganja ili dugoročna partnerstva.

Iako su u svijetu obično ova poduzeća dolaze iz sektora IT-a kod nas to još uvijek nije slučaj. 

Mladen Kostić, izvršni direktor Intera tehnološkog parka u Mostaru, koji je svojevrsni inkubator za male IT kompanije, kaže da je razlog tome što ne postoji podrška onima koji imaju ideje u smislu pristupa ozbiljnom kapitalu.

"Nemamo previše brzorastućih kompanija jer kod nas ne postoji kultura poduzetništva, a ne postoji jer je ne razvijamo", kaže Kostić za ekapija.ba. Iz toga razloga, navodi, oni u Tehnološkom parku pokušavaju da kroz dijeljenje iskustva i obuke pripreme mlade za tržište i nauče ih kako osigurati pristup ozbiljnim investitorima.

No, ono što je pozitivno je da se ipak važnost ovih kompanija polako počinje prepoznavati. Tako Vijeće za regionalnu suradnju trenuno, kako saznajemo, radi na omogućavanju dostupnosti financiranja IT kompanija kroz instrument koji će pružati investicije u kapital našim IT kompanijama. Oni sa partnerima planiraju osigurati financijske instrumente za ovakvu vrstu financiranja. 

I Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA je nedavno pokrenula projekt koji se tiče brzorastućih malih i srednjih poduzeća, a čiji je cilj stimulacija ekonomskog rasta i zaposlenosti u regiji kroz poboljšanje poslovnog okruženja.

Asad Karišik, senior program manager u SERDA-i, kaže da ovim žele doprinjeti rješavanju nezaposlenosti koji je jedan od ključnih problema u BiH.

Karišik navodi da prema raspoloživim podacima na području Kantona Sarajevo postoje 42 brzorastuće kompanije. Njih 8 dolazi iz stručne znanstvene i tehničke djelatnosti, 8 iz građevinarstva, 7 iz prerađivačke industrije, 5 iz trgovine na veliko i malo, a 5 iz djelatnosti informacija i komunikacija, dok je 9 njih iz ostalih sektora. 

Država bi za početak stvoriti ambijent konkurentan onom u susjednim zemljama

U okviru projekta razvili su, ističe, i metodologiju identifikacije i rangiranja brzorastućih malih i srednjih poduzeća sa najvećim potencijalom rasta gdje su zadržali OECD-u definiciju brzorastućih poduzeća a to je da tvrtke imaju prosječan godišnji rast prihoda ili zaposlenih veći od 20 posto tijekom razdoblja od tri godine.

Ali su uveli i kategoriju “Brzorastuća poduzeća BiH”, sa smanjenim kriterijima, uvažavajući karakteristike poslovnog ambijenta u BiH kao što je prosječan godišnji rast prihoda ili zaposlenih veći od 10% tokom perioda od tri godine,te kompanije sa deset i više zaposlenih na početku posmatranog perioda, navodi Karišik.

Kao jednu od najznačajnijih stvari za razvoj ovih kompanija navodi obrazovanje odnosno ljudske resurse, zatim kvaliteta i vrste usluga koje javni sektor pruža sektoru MSP, financijske usluge, porezna opterećenja, poslovna infrastruktura itd.

"Država, odnosno javna uprava i aparat koji nastupa u ime države bi trebali, za početak, stvoriti uvjete i ambijent koji je konkurentan poslovnom ambijentu u susjednim zemljama, pratiti trendove u susjednim zemljama i EU i na vrijeme prilagođavati svoj sistem i poslovni ambijent promjenama u okruženju", naglašava on.

Dodaje da ekonomija ima koristi od ovakvih poduzeća i kada je u pitanju rast i zapošljavanje. No, pitanja koja institucije države treba da postave brzorastućim poduzećima su - "Koji je recept za uspjeh u nepovoljnom poslovnom ambijentu'" te "Kako se može stimulisati dalji razvoj, kako bi ova poduzeća generirala više radnih mjesta?".

"Ovim našim projektom želimo stimulirati lokalne zajednice da otvore punu komunikaciju sa sektorom MSP, kako bi dobili odgovore na navedena pitanja, ali i na druga razvojna pitanja, kako bi svoj razvojne strategije i planove što više prilagodili stvarnim potrebama kompanija", kaže nam Karišik.

D.Kozina