Nakon prijave sustav svu svoju energiju usmjerava da uništi život zviždača

Slučaj kompanije Tuzla-kvarc čiji predstavnici su prijavili koruptivne radnje u dodjeli koncesija pokazuje da mehanizni u borbi protiv korupcije u BiH još uvijek ne djeluju u potpunosti niti su osobe koje prijavljuju istu, tzv. zviždači, u tom procesu dovoljno zaštićeni.

Naime, ova kompanija je nakon što je prijavila korupciju što je rezultiralo uhićenjem zamjenika ministra industrije, energetike i rudarstva u Vladi TK Bahrije Imamovića u trenutku kada je uzimao mito, bila suočena sa odmazdom koja se reflektirala na njeno poslovanje i koja ju je dovela do uništenja.

Prema riječima Zlatana Velagića, zamjenika direktora kompanije Tuzla-kvarca, Vlada TK je donijela odluku o dodjeli koncesije njihovoj kompaniji 16.6. 2015., a isti taj dan kantonalno Tužiteljstvo predaje Općinskom sudu optužnicu oprotiv Tuzla kvarca na potvrđivanje. Sedam dana nakon toga Vlada donosi zaključak kojim obustavljaju dalje radnje na implementaciji odluke o koncesiji ovoj kompaniji. 

''Vlada donosi nezakonit zaključak u kojem stoji da se aktivnosti implementacije odluke o koncesije obustavljaju dok se ne riješi probem sa procesom koja se vodi pred pravosudnim institucijama što znamo da može trajati godinama'', kazao je on dodajući da se obustavljanje može donijeti samo na osnovu sudske odluke, a ne na osnovu sudskog procesa koji je u tijeku.

Ovim je kompanija gurnuta u propast a 50 osoba dovedeni su na rub egzistencije.

Osim propadanja kompanije koja je zapošljavala radnike sada postoji i socijalni problem, ali i ekonomski jer sada uvozimo kvarcni pijesak iz Srbije.

Prema riječima Velagića samo je u prošloj godini iz Srbije uvezeno kvarcnog pijeska u iznosu od 1,5 milijuna KM.

Poduzeće sa svojom insfrastrukturom stoji, problemi se nagomilavaju, propadamo, ali  drugi problem koji mene kao zviždača boli je, priča nam Velagić, taj da je sva priča o korupciji svedena na uhićenje Bahrije Imamovića za uzimanje mita. Protiv njega se vodi postupak što će se završiti,pretpostavlja, sa nekakvom uvjetnom kaznom i sa tim će, smatra, ova priča biti završena.

"Žao mi je što se nije iskoristila šansa da se dokaže da je još najmanje šest osoba iz užeg kruga vlade TK uključeno u  sustavno reketiraje desetine gospodarstvenika Tuzlanskog kantona kroz oprobane metode odugovlačenja procedura oko donošenja odluka i pritisak preko korumpiranih inspektora i policije'', kaže Velagić za Akta.ba. 

Nažalost, u BiH kompanije pored svih ostalih problema kao što je kriza, recesija, izazovi na tržištu i sl. mora se boriti sa problemom nametnutima od stane vlade i njenih službenika koji se reflektiraju u traženju mita.

Nakon svega što je preživio kaže da je utopija pričati o bilo kakvoj borbi protiv korupcije kada se protiv zviždača vrši sustavna odmazda. ''Sustav umjesto da razotkriva i raskinkava koruptivnu mrežu svu svoju energiju usmjerava na uništi život zviždača'', kaže za Akta.ba Velagić.

Imamo zakon na državnoj razini koji štiti prijavitelje korupcije u okviru državnih institucija, ali nemamo zakone na entitetskim razinama odnosno BD.

Tako da bez zakonske regulative nema prave zaštite, a sa druge strane nije ni moguće očekivati rezultate ako građani ne prijavlju korupciju. Ali da bi bili ohrabreni da to urade moraju znati da postoji sustav zaštite koji će ih zaštititi od neugodnosti koje mogu proisteći nakon prijave, navodi naš sugovrnik. 

Nažalost, kaže da njegovo iskustvo i ostalih zviždača, ne šalje poruku ohrabrenja drugima.

''Dosta ljudi me je zvalo da mi da podršku, ali i onih koji su sami potencijalni zviždači. No, kada su vidjeli sudbinu koja se dogodila mojoj kompaniji ne pada im napamet da prijave korupciju jer je jednostavnije platiti korupcijsku cijenu'', kaže Velagić.

Nakon svih tih iskustva na pitanje da li bih se odlučio ponovno uraditi istu stvar kaže: "Sada sa ovom pameti, prva stvar koju bih uradio je to da bih napustio BiH. Uzeo bih, simbolično rečeno, zavežljaj na leđa i krenuo u Ameriku“.

OSUĐENO 59 OSOBA OKVIRU  PROCESUIRANIH SLUČAJEVA KOJI SU VEZANI ZA KORUPTIVNA KAZNENA DJELA

I podaci Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH pokazuju da je malo broj onih koji se odlučuju prijaviti korupciju. U 2015. Agencija je saznajemo dobila ukupno 116  prijava sa indicijama koruptivnog ponašanja.

Te prijave su kažu dostavljene na daljnje nadležno postupanje agencijama za provedbu zakona, tužilaštvima i/ili relevantnim institucijama u BiH.

Agencija raspolaže i podatkom da je u razdoblju 2010. do 2013. godina 59 osoba osuđeno u okviru  procesuiranih slučajeva koji su vezani za koruptivna kaznena djela određena Kaznenom zakonom BiH, kaže za Akta.ba Sanita Sivrić, stručna savjetnica za odnose s javnošću Agencije.

O tome što je najhitnije da se u ovoj oblasti uradi kako bi borba protiv korupcija bila efikasnija navodi da je to prije svega, razvoj i uspostavljenje efikasnih mehanizama koordinacije borbe protiv korupcije između nadležnih tijela i institucija na svim razinama vlasti u BiH.

Pored ovog procesa, smatra, neophodno je osigurati pravovremenu i dosljednu provedbu Strategije za borbu protiv korupcije 2015-2019. i pratećeg Akcionog plana, uz dinamiziranje procesa strateškog planiranja u oblasti borbe protiv korupcije na nivoima vlasti u BiH gdje to do sada nije učinjeno.

Navodi da sustav, prije svega, treba stvoriti ambijent u kojem će prevencija korupcije doći do svog punog izražaja, što će u krajnjoj instanci osigurati uključenost cjelokupnog društva u borbu protiv korupcije, dok će, sa druge strane, u domenu kaznenog progona rezultati biti vidljiviji uz proaktivan odnos spram otkrivanja i krivičnog procesuiranja svih aktera uključenih u koruptivna djelovanja u BiH, navodi ona.

Na kraju, dobro razvijene strategije i akcioni planovi biće dosljedno sprovedeni ukoliko postoji sustav koji zna kako i kada treba implementirati mjere i aktivnosti definirane ovim dokumentima.

„ Bez ovih ključnih aspekata efikasne borbe protiv korupcije procesi europskih integracija Bosne i Hercegovine neće biti kvalitetni“, ističe ona.

Naglašava da i Reformska agenda za BiH za razdoblje 2015.-2018. godina uvažava aspekte efikasne prevencije korupcije, uz konceptualnu povezanost za specifičnim mjerama i aktivnostima iz Akcionog plana za provedbu Strategije za borbu protiv korupcije 2015-2019. godina, a koje smo u obavezi provesti u narednom razdoblju u BiH.

BEZ EFIKASNE BORBE PROTIV KORUPCIJE PROCESI EUROPSKIH INTEGRACIJA BOSNE I HERCEGOVINE NEĆE BITI KVALITETNI

Navodi da je 2015. godini ostvaren vidljiv napredak u sustavnom odgovoru na korupciju. Vijeće ministara BiH je u svibnju 2015. godine usvojilo Strategiju za borbu protiv korupcije 2015.-2019. i prateći Akcioni plan. Pomenuti dokument kreiran je kao stvarna potreba Bosne i Hercegovine u domenu borbe protiv korupcije, a ne kao spisak pustih želja i deklarativnih opredjeljenja.

''Po prvi put dobili smo domaći proizvod koji su izradile institucije sa javnim ovlaštenjima sa svih nivoa vlasti u BiH, uz maksimalnu angažiranost organizacija civilnog društva i akademske zajednice u BiH. Agencija je u 2015. godini inicirala proces određivanja postojećih upravnih struktura na nivou entiteta, kantona i Brčko Distrikta BiH, u smislu formiranja tijela za sprečavanje korupcije na ovim niovima vlasti. Ovaj proces je u tijeku, i imamo situaciju da je na nivou Federacije BiH i Republike Srpske i određenog broja kantona to tijelo već određeno. Slijedi proces uspostave efikasnih mehanizama koordinacije borbe protiv korupcije, jačanja kapaciteta tijela i razvoja strateških dokumenata na ovim niovima vlasti, a u skladu sa principima definiranim u državnoj Strategiji za borbu protiv korupcije", kaže naša sugovornica. 

 Agencija će ovom procesu dati stručnu podršku i stavit će na raspolaganje sve svoje kapacitete kako bi BiH bila prepoznata u procesu europskh integracija, kroz uvjerljiv napredak u sustavanom odgovoru na korupciju, kao jednom od najvećih problema našeg društva.

D.Kozina

Tekst je objavljen u sklopu projekta ''BiH i proces euroatlantskih integracija''

“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“