Za završetak prve faze reformi ključno postizanje dogovora sa MMF-om

16.05.2016. 13:58 / Izvor: Akta.ba
Za završetak prve faze reformi ključno postizanje dogovora sa MMF-om

Pri kraju je prva faza reformi i ključno je da sada Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF) postignu dogovor s vlastima BiH oko financijske podrške, naveo je Wigemark.

Bosna i Hercegovina je u desetom mjesecu provođenja Reformske agende i do sada je provedeno oko 28 posto ciljeva iz iste, istaknuto je na međunarodnoj konferenciji "Izgledi za napredak: Vision BH for 2020" koja se održava u Sarajevu.

Premijer Federacije Fadil Novalić kaže ako bi se Agenda svela na tri ključne oblasti - radnopravno zakonodavstvo, poslovno okruženje i vladavina prava, moglo bi se reći da su došlo gotovo do kraja u prvoj oblasti te da su neki pozitivni efekti već vidljivi dok su najslabiji efekti u trećoj oblasti.

Navodi da su se uhvatili u ukoštac sa socijalno najosjetljivijom točkom, a istovremeno se radilo i na obustavljenju potrošnje i fiskalnoj disciplini. Kada je u pitanju reforma u oblasti vladavine prava nekoliko zakona je već izrađeno, ali je tu napredak za sada najmanje vidljiv, naglasio je Novalić.

Šef Delegacije Europske unije i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunner Wigermark kaže da su reforme uvijek teške. "Pri kraju je prva faza refomi i ključno je da sada Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF) postignu dogovor s vlastima BiH oko financijske podrške jer je teško provoditi refome bez financija'', navodi on. Ipak, ima i nekih koje trenutno ne zahtjevaju posebna sredstva kao što je pitanje radnoog zakodavstva i povećanja akciza.

Navodi da BiH mora shvatiti da odgađanjem ispunjavanja zahtjeva EU  svaki dan gubi novac. "Jedan od primjera je i to što je zbog nepostojanja sektorskih strategija zbog čega je BIH izgubila sredstva za poljoprivredu, promet i energetiku'', naveo je Wigemark. Naglašava da treba imati na umu da bi se o aplikaciji za članstvo za EU trebalo odlučivati ovo ljeto, te da će to ovisiti od tempa reformi.

Povijest neće pamtiti one koji su otežavali ili opstruirali provođenje važnih reformi, nego one koji su djelovali u interesu zemlje i njenih građana, kazao je Wigemark. Nagašava da je sadašnja vlada u svom mandatu uradila u tom pravcu kao sve dosadašnje vlade zajedno te da je sada potrebno nastaviti tim tempom.

Izvršni direktor CTR-SAIS Daniel Hamilton također je istaknuo da BiH treba iskorisiti momentum koji ima u ovom trenutku kada je na nju uperena pozornost SAD-a i EU jer navodi osim drugih stvari trenutno se u njegovoj zemlji događaju izbori i jedan od kandidata ne zna ni gdje se ova zemlja nalazi. Sve ovo pokazuje da bi interes međunarodnih faktora mogao okrenuti sa BiH na neke druge zemlje, naveo je on.

Američka veleposlanica u BiH Mauren Cormak pozvala je da se danas ne govori o problemima koji su svima poznati nego o rješenjima i konkrenim koracima koji će voditi ka rješenju.

Iako je BiH postigla određeni napredak u oblasti reformi, ipak je još dosta toga ostalo da se uradi. Potrebno je provesti prave reforme koje će naprijediti život građana, navela je ona. Cormack je rekla da je problem o nepostizanju kompromisa u vezi s izborima u Mostaru, završetak popisa vojne imovine prije samita NATO-a primjer kako bh. zvaničnici ne ispunjavaju svoje obaveze.

Navodi da se govori da je teško postići dogovor oko ovih pitanja, ali smatra da upravljanje državom zahtijeva liderstvo i političku hrabrost, a ne samo nastojanje da trajete duže od svojih političkih protivnika te da to zahtjeva kompromise u interesu svih građana ove države te da je alternativa tome stagnacija.

Tekst je objavljen u sklopu projekta '"BiH i proces euroatlantskih integracija"

"Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora".

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti