RH imala rekordnu godinu u isplati IPARD sredstava, BiH praznih rukava

16.01.2014. 12:51 / Izvor: eKapija.ba
RH imala rekordnu godinu u isplati IPARD sredstava, BiH praznih rukava

Dok su bh. poljoprivrednici izgubili priliku za povlačenje sredstva iz fondova EU za ruralni razvoj (IPARD) hrvatski poljoprivrednici ostvaruju rekorde po tom pitanju.

Dok su bh. poljoprivrednici izgubili priliku za povlačenje sredstva iz fondova EU za ruralni razvoj (IPARD) hrvatski poljoprivrednici su prošle godine ostvarili rekorde po tom pitanju. Bespovratna sredstva su im dodjeljivana za izgradnju/rekonstrukciju objekata za preradu ribe, rakova, peradi, za izgradnju i opremanje objekta za preradu i skladištenje voća, nabavku najsuvremenije opreme za sortiranje i pakiranje voća i sl. 

Iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Hrvatske za eKapija.ba su potvrdili da je Agencija do sada sada isplatila ukupno 335,95 milijuna kuna (oko 86 milijuna KM) bespovratnih sredstava za 184 završena projekta. A samo u prošloj godini Agencija je isplatila rekordnih 187,93 milijuna kuna  (oko 48 milijuna KM) za 113 završenih projekata.

''Za usporedbu, nakon obrade zaprimljenih zahtjeva za isplatu završenih IPARD projekata, u 2013. godini isplaćeno je rekordnih 187,93 milijuna kuna (oko 48 milijuna KM), a od toga samo u prosincu 82,61 milijuna kuna (oko 11 milijuna KM), što čini 2013. godinu najuspješnijom godinom provedbe IPARD programa'', kažu za eKapija.ba u ovoj Agenciji.

Nakon 18 natječaja za šest akreditiranih mjera (101, 103, 301, 302, 202 te 501), u sklopu pretpristupnog programa IPARD, provedenih u protekle tri i pol godine, Agencija za plaćanja je do 31.12.2013. ugovorila je 348 projekata s ukupnim iznosom ulaganja od 1,25 milijardi kuna (oko 321 milijuna KM) te iznosom potpore od 704,66 milijuna kuna (oko 93 milijuna KM ), ističu iz ove Agencije.

Iz Agencije nam kažu da je broj prijava na natječaje rastao tijekom godina provedbe, ''a po prvi puta u 2013. godini u mjerama 302 i 101 traženi iznos potpore premašio je iznos raspoloživih sredstava.''

''Taj povećani interes korisnika tumačimo kao spremnost za buduće korištenje Europskog fonda za ruralni razvoj (EAFRD). EAFRD, koji slijedi nakon IPARD programa, hrvatskim će poljoprivrednicima pružiti puno više mogućnosti i deseterostruko više novca za razvoj njihova poslovanja i općenito za bolju kvalitetu života u ruralnom prostoru'', navode iz Agencije.

U prvom tromjesečju 2014. godine, planiraju raspisati još jedan natječaj za mjere 101 i 103 IPARD programa, a početkom drugog polugodišta i prve natječaje za neke od mjera novog Programa ruralnog razvoja, dok će njegova puna provedba zaživjeti nakon odobrenja od strane Europske komisije, navode oni.

O tome u čemu je ključ njihovog uspjeha kažu da IPARD program sadrži veliki broj kriterija koje se odnose na sam projekt i na potencijalnog podnositelja. Neispunjavanje bilo kojeg od propisanih kriterija koji su navedeni IPARD programom, naposljetku rezultira odbijanjem cjelokupne prijave.

''Dakle, ključ uspjeha se nalazi u jako dobro pripremljenom projektu. Svaki podnositelj, ukoliko posjeduje potrebna znanja i vještine, može samostalno pripremiti prijavu na IPARD natječaj.  No, u većini slučajeva podnositelji se ipak odlučuju na angažiranje konzultanta. Važno je napomenuti kako je trošak konzultanta (konzultantske usluge za pripremu IPARD prijave i Zahtjeva za isplatu) također prihvatljiv trošak IPARD programa'', objašnjavaju nam u Agenciji.

 Navode da su neki od osnovnih koraka koji se obavezno moraju proći - utvrditi prihvatljivost ulaganja i potencijalnog podnositelja, prikupiti svu potrebnu prijavnu dokumentaciju (tehničko-tehnološka dokumentacija, građevinska i vlasnička dokumentacija, investicijska studija i poslovni plan, potvrde o usklađenosti s minimalnim nacionalnim i EU standardima, prikupljanje sadržajno usporedivih ponuda za robe, radove i usluge itd.) te utvrditi financijsku konstrukciju projekta.

 Dosadašnje iskustvo u provedbi IPARD-a pokazalo im je da ukoliko se svi navedeni koraci pažljivo i detaljno planiraju unutar određenih vremenskih rokova, uspjeh je zagarantiran.

O tome koliko su za njih značajna sredstva ističu da IPARD sredstva uvelike doprinose razvoju hrvatske poljoprivrede jer smanjuju i otklanjaju specifične nedostatke prepoznate u ruralnim područjima Hrvatske.

"Ova sredstva su usmjerena na održive proizvođače, a prioritetni je cilj poduprijeti ih u približavanju standardima Zajednice i pomoći im da postanu konkurentniji. IPARD potpora također doprinosi održivom i socijalno skladnom procesu ruralnog razvoja u skladu s međunarodnom ekološkom praksom razvijanjem ruralne ekonomije, povećanjem prihoda i omogućavanjem i osiguravanjem mogućnosti zapošljavanja u ruralnim područjima kako bi se uravnotežile nejednakosti između regija u usporedbi s urbanim područjima, kao i razvila i oporavila osnovna ruralna infrastruktura, također i u ratom pogođenim područjima", navode oni.

Ovo su samo neka od pozitivnih iskustva koje je imala Hrvatska,  a BiH je ovu priliku, za sada BiH, nažalost, izgubila. Nekoliko milijuna eura za poljoprivredni i ruralni razvoj su ostale nedostupne za naše poljoprivrednike jer vlasti nisu ispunile uvjete koje je pred  njih postavila Europska komisija. Iako su organizacije civilnog društva okupljenih u okviru inicijative Građani za Europu, pozivale vlasti Bosne i Hercegovine da se što hitnije dogovore oko Instrumenta za pretpristupnu pomoć u ruralnom razvoju, kako bi se izbjegao višemilijunski gubitak sredstava neophodnih za razvoj, te se  ublažila stagnacija u sektoru kao i smanjili potencijalni negativni uticaji procesa pridruživanja zemalja u regionu Europskoj uniji, do se nije dogodilo. 

 D.Kozina

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti