Bez reformi prijeti nam urušavanje mirovinskog sustava

Ekonomski analitičari upozoravaju na to da je trenutni mirovinski sustav neodrživ i prijeti mu urušavanje ukoliko se ne pristupi reformama koje podrazumijevaju  duboke promjene u financiranju mirovinskog fonda. Ono što je posebno alarmantno u Bosni i Hercegovini je to što je narušen omjer između osiguranika (zaposlenih) i korisnika (umirovljenika) u kojem sada na jednog radnika dolazi jedan umirovljenik (1,29:1), s tendencijom daljnjeg pada.

"Ovo je krajnje alarmantan odnos, jer ovaj model za uspješno funkcioniranje predviđa odnos 3:1, što znači da na tri zaposlene osobe dolazi jedan umirovljenik", navode stručnjaci.

Dodaju da je tek sa ovakvim omjerom moguće prikupiti dovoljno novčanih sredstava u mirovinske fondove i osigurati visine mirovine koje će garantirati pristojan život ljudi nakon prestanka radnog odnosa, a što je osnovni cilj ove vrste osiguranja.

Nepovoljan odnos osiguranika i korisnika uzrokovan je visokom stopom nezaposlenosti, postojanjem rada na crno koji je dodatni problem koji direktno ugrožava mirovinskih  sustav jer se radnici ne prijavljuju i ne uplaćuju se doprinosi za ovu vrstu osiguranja. Dodatni problem koji doprinosi produbljivanju krize mirovinskog sustava je prijavljivanje nižih iznosa plaća na osnovu kojih se uplaćuju doprinosi.

''Ovakva praksa široko je rasprostranjena u privatnom sektoru, gdje poslodavci prijavljuju plaću radnika na minimalan iznos i isplaću tog iznosa vrše preko bankovnog računa, dok ostatak plaće daju radniku u gotovini, čime izbjegavaju plaćanje doprinosa na puni iznos plaće'', navode stručnjaci. Osim ovoga tu je i problem mirovina ostvarenih pod posebnim uvjetima.

O tome što bi bilo potrebno uraditi da se krene naprijed u ovoj oblasti Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu  Sarajevo, kaže da je potrebno raditi na provedbi tzv. strukturalnih reformi u svim sektorima javne potrošnje.

To su reforme koje  preispituju temeljito uspostavljene odnose u tim oblastima i eleminiraju one izdatke za kojim ne postoji potreba, odnosno isključuju one kategorije korisnika koji imaju potrebne prihode iz drugih izvora. Uspješne strukturalne reforme će smanjiti izdatke u javnoj potrošnji ili će dovesti do veće socijalne pravde, jer će određene socijalne naknade doći doći u ruke onih koji to trebaju, koji su siromašni. 

KOJI TO SUSTAV MOŽE IZDRŽATI UMIROVLJENJE TRIDESETOGODIŠNJAKA?

''Koji to sustav može izdržati umirovljenje tridesetogodišnjaka? Ali ne odnosi se ovo samo na socijalni sektor'', kaže Domazet. Dodaje da recimo, strukturalne reforme u komunalnoj oblasti u Kantonu Sarajevo treba da otklone socijalnu nepravdu i traćenje javnog novca.

Projekcije predviđene Strategijom reforme mirovinskog sustava koja je u Federaciji donesena 2013., a za čiju provedu se čeka donošenje novog Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju, pokazuje da ako se ništa ne promijeni, mirovinski sustav FBiH bit će pod dominantnim utjecajem starenja stanovništva i niske stope aktivnosti.

Nepromijenjena dob umirovljenja od 65 godina za oba spola, mogućnost prijevremenog umirovljenja kroz beneficirani radni staž te nepromijenjeni uvjeti za stjecanje prava na invalidsku i obiteljsku mirovinu, rezultirat će stalnom rastu broja umurovljenika sve do 2040. godine.

U projekciju je uključeno predviđeno ukidanje prijevremenog umirovljenja od ove godine (2015.), čime se predviđa smanjuje broja novo umirovljenih za oko 5-6,000 godišnje u prvih 10 godina. Ipak, to bi bilo nedovoljno da značajnije ublaži nepovoljna demografska kretanja, navode stručnjaci.

S druge strane, broj osiguranika u nepromijenjenim uvjetima bio bi i nadalje pod utjecajem niske stope aktivnosti, pogotovo žena, značajne emigracije i velike razine sive ekonomije. Kao rezultat ovih kretanja, omjer  broja penzionera i osiguranika, trenutno oko 80%, dosegao bi 100% oko 2024. godine, svoj maksimum od 146% oko 2054. godine.

Prema Strategiji koja je usvojena u federalnom Parlamentu istaknuto je da minimalnu mirovinu kao pravo treba zadržati u modelu kakav je i danas poznat u vidu zaštite od ekstremnog siromaštva. Imale bi je samo osobe s uvjetima po trenutnim zakonskim rješenjima - najmanje 20 godina mirovinskog staža i 65 godina života. Ovu vrstu zaštite imali bi i korisnici invalidske i obiteljske mirovine.

Strategijom su predviđena dva stuba mirovinskog osiguranja. 

U perspektivi treba razmotriti mogućnost da se socijalna mirovina kao pravo proširi i na osobe koje imaju manje od propisanih 20 godina mirovinskog staža, zatim osobe koje su bile osigurane, ali im iz različitih razloga nisu uplaćeni doprinosi, te osobe koje su bile radno aktivne i nisu bile uključene u sistem obaveznog osiguranja, kao i osobe koje nikada nisu bile osigurane a navršile su propisanu starosnu granicu, navedeno je tada iz Vlade FBiH koja je predlagač strategije. 

Podsjetimo, da su na sastanku održanom 5. i 6. veljače ove godine u Briselu predstavnici Europske Komisije su u sklopu redovitih sastanaka pododobra od predstavnika bh. institucija tražili da se što prije krene sa reformama u ovoj oblasti. 

D.K.