Adaptacija SSP-a jedan od prvih stres testova za BiH

Pregovarački timovi BiH i EU završili su pregovore oko adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), kojeg je BiH bila obvezna uraditi još nakon ulaska Hrvatske u EU.

Izvještaj o rezultatima pregovora Vijeće ministara usvojilo je jučer i uputilo ga Predsjedništvu na izjašnjavanje, no javnost još uvijek ne zna što je ispregovarano.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović je nedavno kazao kako zahtjevi  Bosne i Hercegovine nisu u potpunosti prihvaćeni, ali da su obje strane u pregovorima morale praviti ustupke.

Govoreći o tome za Akta.ba portal šef Delegacije Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark pojašnjava da EU ne traži nikakve nove koncesije i ustupke.

''Zapravo, sama ta riječ vodi na pogrešne zaključke. Riječ je o adpataciji, odnosno prilagodbi, Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za što se polazište uzima stanje iz 2013., odnosno godina kada je Hrvatska postala članica EU. Tako da mislim da ne treba praviti zabunu i miješati ovo sa liberalizacijom tržišta i misliti da će bh. tržište biti poplavljeno subvencioniranim poljoprivrednim proizvodima iz EU'', navodi on.

Podsjeća da rezultat toga što BiH nije izvršila prilagodbu SSP-a do ulaska Hrvatske u EU bio prekid trgovine u brojnim aspektima. Tako bh. kompanije iz mljekarske industrije, koje nisu bile ispunile određene standarde nisu mogli izvoziti svoje proizvode na tržište EU, odnosno Hrvatske.

''Čim su dostigle te standarde ova industrija je ponovno počela sa izvozom. Ovdje ne govorimo samo o Hrvatskoj nego čitavom tržištu EU koje je, da podsjetim, jedno od najvećih tržišta na svijetu. Zbog toga mislim da ovdje fokus sada treba biti kako iskoristiti ovu nevjerojatnu priliku koja se pruža", navodi on.

O pozitivim efektima koje bi BiH mogla očekivati navodi da je  nakon što je ponovno otvorena mogućnost za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u posljednjem kvartalu prošle godine BiH imala povećanje izvoza ovih proizvoda za 900 tona.

POLJOPRIVREDA VEĆ GUBI MILIJUNE ZBOG NE PRILAGOĐAVANJA SSP-a: BIH DO SADA IZGUBILA AUTONOMNE TRGOVINSKE MJERE I SREDSTVA IZ IPA-e

"To je neosporna činjenica kao i to da je BiH već izgubila neke od važnih trgovinskih mjera. tzv. autonomne trgovinske mjere, koje su, nažalost, suspendirane 1. siječnja 2016. Te mjere su suspendirane zbog toga što još uvijek nije bila završena adaptacija SSP-a", navodi Wigemark.

Ističe da je nedavno jedna od vodećih novina u RS na naslovoj stranici imala sliku jednog poljoprivrednika koji bere šljive, gdje je implicirano, na neki način kroz naslov, da će adaptacija SSP-a negativno utjecati na ovog poljoprivrednog proizvođača.

Činjenica je, kaže Wigemark, da je taj isti poljoprivredni proizvođač već izgubio pogodnosti koje je imao kao uzgajivač šljive sa 1.1. 2016. jer bh. vlasti još nisu bile završile prilagodbu SSP-a. Tako da ste već zapravo na gubitku.

Također, gubite stotine milijuna KM kroz podršku koja bi za poljoprivredu išla iz IPA fondova. Razlog je to što BiH nema izrađenu državnu strategiju poljoprivede. Ta sredstva su blokirana i ne možemo osigurati podršku poljoprivredi niti bilo kojem drugom sektoru sve dok se ne usvoje strategije. Mi sa svoje stane želimo da proizvodi iz BiH ispunjavaju standarde kako bi ih mogli slobodno plasirati na tržište EU. Iskreno, zbunjen sam cijelom ovom debatom i ozbiljno sam zabrinut da je ova tema postala talac predizbornih priča", navodi Wigemark. 

KVOTE KOJE SMO IMALI DO SADA NISMO ISKORISTILI

Wigemark navodi da ono što BiH treba po ovom pitanju, kao i drugim koje se tiču EU, jeste liderstvo. A liderstvo podrazumijeva, između ostalog, da objasnite i građanima i glasačima od kojih očekujete da vas podrže, što radite i zašto je to bitno, a ne da krijete i manipulirate činjenicama.

"Ja sam više puta ponovio da mi nemamo nikakav interes da potkopavamo ekonomiju u BiH. Štoviše, radimo sa bh. vlastima i međunarodnim financijskim institucijama upravo na podršci reformi, ali eto, čini se, da sada neki i to dovode u pitanje", ističe šef Delegacije EU u BiH. 

Wigemark navodi da ljudi pogrešno shvataju misleći da  je ovo pitanje odnosa između BiH i Hrvatske. Budući da je  Hrvatska članica EU ovo je pitanje odnosa BiH i EU. "Mislim da je  ovo jedan dobar dogovor. Vjerujete, niti jedna druga zemlja nije dobila takve pogodnosti, a morale su prolaziti kroz iste procese", kaže Wigemark. 

Svjestan je da je zbunjujuće kada se počne pričati o kovatama, ali smatra da se treba imati na umu da BiH još ima kvote koje su na snazi i bit će sve dok se ne izmijeni Sporazum. "Imali ste kvote za izvoz vina, ribe i niste ih u potpunosti koristili. Možda je problem bio konkurentnost, cijene, ali generalno mislim da se tu radi o standardima. Imate dobre poljoprivredne proizvode. Ja ih volim i često idem na vašu tržnicu, ali kada govorimo o mlijeku, peradi, konzumnim jajima i dr.  postoje standardi koji se moraju ispuniti", navodi naš sugovornik. 

D.K. 

Tekst je objavljen u sklopu projekta '"BiH i proces euroatlantskih integracija"

"Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora".