Wigemark:Ukoliko se ne ispune zahtjevi neće biti rasprave o bh. aplikaciji

Sljedeći mjesec će biti ključan za put BiH ka EU budući da je planirano razmatranje bh. aplikacije za članstvo u EU. Osim toga MMF bi također trebao donijeti svoju odluku od odobravanju stand-by aranžamana. Sada ostaje samo pitanje hoćemo li tempom kojim postižemo dogovore oko ključnih pitanja stići ispuniti uvjete koji su pred nas postavili EU i MMF.

Nešto više o tome  dokle se stiglo sa Reformskom agendom,  zašto je potrebno povećanje akciza te zašto ne bi trebali propustiti priliku koju nam je sada pružila EU u intervjuu za Akta.ba kazao nam je šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark.

BUDUĆI DA NAS DIJELI SAMO DVA TJEDNA OD KLJUČNOG SRPNJA KADA BI SE TREBALO ODLUČIVATI O BH. APLIKACIJI ZA ČLANSTVO MISLITE LI DA ĆEMO SA OVIM TEMPOM KOJIM SE SADA RADI USPJETI ISPUNITI ZAHTJEVE KOJI SU OD NAS TRAŽENI ?

Nakon predaje aplikacije za članstvo u veljači/febuaru ove godine neki tvrde da je došlo do pada dinamike u ispunjavanju uvjeta. U trenutku predaje aplikacije ti zahtjevi nisu bili ispunjeni. Sama aplikacija je bila jedna vrsta poticaja. Međutim, zahtjevi poput adaptacije SSP-a tada nisu bili riješeni. Ipak, sada smo mnogo bliže rješenju svih pitanja nego što smo bili u veljači. Što se tiče mehanizma koordinacije domaće vlasti su jako blizu njegovom usuglašavanju i rekao bih da nas samo još jedan korak dijeli od usuglašavanja detalja.

Rekao bih da se od veljače do sada vidi napredak. Vidimo preliminarne dogovore oko aranžamana sa MMF-om. Iako mogu reći da lokalni izbori malo guraju u sjenu neka politička razmišljanja.

Želimo da ova zemlja ekonomski raste,  generira više novih radnih mjesta, da građani imaju neke bolje perspektive i ne razmišljaju da napuste ovu zemlju.

Zaista mislim da je sve to moguće, ali čini se svaki put, kada krenete sa nekim pozitivnim koracima, desi se nešto što vas samo povuče u već zacementirane pozicije. Mislim da  se neki nelagodno osjećaju pri pomisli na bilo kakvu promjenu. Smatram da se svi moramo zapitati da li je bolje da se ostane u istom položaju u kakvom ova država jeste ili da se vratite možda unazad. Možda vam je prošlost ljepša ili bliskija ili možda postoje neke bolje opcije za budućnost.

Ne kažem da EU ima odgovore na sva pitanja. I mi imamo svojih problema, ali ono što smo nesumljivo vidjeli da zemlje koje postaju članice EU imaju bolji standard. Osim toga cijeli region ide u pravcu pridruživanja. Hrvatska je već članica, Srbija, Crna Gora, Makedonija su na tom putu i sada je, manje više, svakom jasno da BiH ne može zaostati za ostalima, ali ne možemo mijenjati svoje pravila. Morate pokazati da ste u mogućnosti ispunititi ove osnovne standarde. Mislim da je to suština.

DA LI SE DO SADA DOGODILO DA JE NEKOJ ZEMLJI ODBIJENA APLIKACIJA ZA ČLANSTVO?

Što se tiče bh. aplikacije ne radi se o odbijanju nego kako će biti ocijenjena. Misilim da je dobra prilika za vas sada kada Slovačka preuzima predsjedavanje EU-a, jer ona želi da ovo pitanje stavi na dnevni red u srpnju kao i visoka predstavnica Frederika Mogherini, te komesar Han koji također želi da poduzmete prave korake.

Sada ne treba suglasnost svih članica nego se koncenzusom može zatražiti da Komisija izradi mišljenje po aplikaciji koji ste podnijeli za članstvo i to je zapravo to prvi korak. To dakle nije pitanje odbacivanja. Međutim, naravno, ako se ne ispune ovih zahtjevi do srpnja uopće neće biti ni rasprave niti će ovo pitanje biti na dnevnom redu zasjedanja Vijeća EU. Ne znam kada će se ponovno ukazati neka nova prilika za BiH. Čini se da neki mislite da bi to moglo biti u listopadu /oktobru, nakon provođenja lokalnih izbora. To bi značio da će cijela EU prilagođavati kalendaru održavaja lokalnih izbora u BiH što čisto sumnjam.

Prilika vam se ukazala sada. Imate spremnost da se ovo pitanje razmatra i, ako imate ikakvog načina, moj najsrdačniji savjet bi bio da tu priliku iskoristite. Želimo da ova zemlja bude uspješna, ali nismo ni mi mađioničari. Ako ponovno ovo budete odgađali do kraj godine ovaj proces, druga pitanja će neminovno uplesti i naredne godine nikada ne znate što će vas dočekati.

U JAVNOSTI TRENUTNO POSTOJI DEBATA OKO MOGUĆEG POVEĆANJA AKCIZA I DOSTA OTPORA PREMA TOME. ŠTO SE POVEĆANJEM AKCIZA ŽELI POSTIĆI?

U sklopu reforme tržišta rada, odnosno zakonodavstva u oblasti rada, planirano je smanjenje doprinosa za zdravstvo koje bi trebalo da umanji troškove zapošljavanja. Da bi se nadoknadio taj izostanak sredstava povećale bi se akcize na alkohol i duhanske proizvode. Ne treba ovo miješati sa cjelokupnom reformom zdravstvenog sektora jer bi ona uključivala i neke druge odluke. Ovo je vrlo jasan način smanjenja troškova rada.

Naprimjer, ako kao poslodavac želite da zaposlite nekoga plaćali bi manji iznos jednog dijela doprinosa što ide u prilog poslodavcima. Međutim, došlo je do debate između političkih stranaka, poduzetnika i industrije koji su smatrali da će duhanska industrija, proizvodnja alkoholnih pića postati manje atraktivna.

Ovdje je sada pitanje o čijim interesima se govori. Mišljenja sam da se ovo treba rasporediti ravnomjerno na veći broj proizvoda. Na osnovu mojih saznanja ovo pitanje će se ponovno razmatrati krajem godine ili već u rujnu/septembru. Ne znam da li će biti moguće da se sporazum postigne prije izbora.Oni politički lider koji su se potrudili da shvate zašto je potrebno povećanje akciza i zašto ono predstavlja sastavni dio cjelokupnih reformi, razumiju smisao ovoga. Sada je ostalo da se dođe do određenog sporazuma.

Mi sa svoje strane nećemo propisivati koga ćete oporezivati. Da li će to biti vino, rakija ili pivo ili nešto drugo. Sada vi odlučujte o tome da li vam je bitnije da vam je pivo nešto skuplje ili da imate radna mjesta. Ako ne želite da više plaćate za pivo, ali da zadržite ovu razinu nezaposlenosti onda je to što se mene tiče sasvim u redu.

KAKO OCJENJUJETE POTEZE KOJE SU VLADE POVUKLE VEZANO ZA MIROVINSKU REFORMU DO SADA?

Reforma mirovinskog sustava je jedna od najvažnijih reformi i potpuno je neprihvatljivo da umirovljenici čekaju tako dugo svoje mirovine. Republika Srpska je prije par godina napravila neke pomake u tom pravcu, a FBiH je predstavila cijeli niz prijedloga koje smo pozdravili.

Dobro je da je FBiH uputila u zakonsku proceduru prijedlog zakon o dobrovoljnim mirovinskim šemama. BiH je jedina zemlja u regiji koja nema takve šeme. Naravno, to i dalje ne pomaže onima koji već jesu u mirovini, ali ako razmišljamo dugoročno, u narednih 10-15 godina, to će biti od koristi.

Mirovinski sustav je jedno pitanje od pitanja koje zahtjeva dugoročna rješenja. Rekao bih da će poboljšanje u fiskalnim i proračunskim aspektima, što i  jeste jedno od zahtjeva MMF-a, Svjetske banke i nas kao EU, neminovno donijeti poboljšanja. Tako da se nadam da će umirovljenici moći osjetiti pozitivne efekte. Prošlo je tek deset mjeseci od pokretanja aktivnosti oko Reformske agende, iako se ljudima čini da se o tome priča deset godina. Tek sada se donose neke odluke od kojih ćete efekte moći vidjeti tek u narednih godinu ili dvije.

Generalno, imate i problem što je osnovna mirovina niska i to ćete morati u nekom narednom razdoblju revidirati. To nas dovodi do pitanja stvaranja novih radnih mjesta. Imate populaciju koja stari i jako puno mladih ljudi koji nisu na tržištu rada i tako da ne mogu se pokriti troškove onih koji će sada u mirovinu. To je i problem sa kojim se suočava čitava EU koja također ima populaciju koja stari i zato trebamo izraziti dobrodošlicu migrantima. Nama trebaju mladi ljudi i radna snaga. I ova zemlja možda više treba takvih ljudi i radnih mjesta. Nažalost, niste u mogućnosti da stvorite radna mjesta ni za one koji su ovdje što nas vraća na problem poreznog opterećanja rada.

PROBLEM JE ŠTO U EU BAR BAVE TIM PITANJIMA, A KOD NAS SE NAŽALOST ZNA DA LJUDI IDU U VELIKOM BROJU, ALI NEMAMO PODATAKA KOLIKO SMO MLADIH LJUDI VEĆ IZGUBILI.

To je još jedan od razloga zašto vam je važan popis stanovništva. Upravo za potrebe socioekonomskog planiranja da možete planirati proračunska izdvajanja od najniže do najviše razine. Morate znati koji je broj stanovnika, koje su dobi, što rade, kojeg su spola i dr. Pitanje vaše nacionalnosti, da li ste Srbin, Bošnjak ili Hrvat onda nije važno, jer ako ste nezaposleni onda ste nezaposleni bez obzira na nacionalnost.

NAKON DESET MJESECI OD PROVEDBE REFORMSKE AGENDE SMATRATE LI DA SU VIDLJIVI ODREĐENI POZITIVNI EFEKTI I KOJI?

Rekao bih da je dosta značajnih koraka poduzeto u zadnjih deset mjeseci. Usvojena su dva entitetska Zakona o radu. U Federaciji ste ga čak dvaput usvojili.  Sada je u tijeku proces usuglašavanja kolektivnih granskih ugovora što također treba da se dogodi u RS-u što je prije moguće. Imate, također, i cijeli set manje ''istaknutih'' zakona pogotovo u sektoru poslovanja poput zakona o registraciji poduzeća, propisa o stečaju i likvidaciji, propisa vezanih za bankarski sektor. MMF je u određenoj mjeri zadovoljan sa postignutim rezultatima. Najvjerojatnije je da ćemo i mi biti.

Iako, ponavljam, još uvijek nije postignut aranžaman sa MMF-om. Postoje određeni preduvjeti čije ispunjenje je MMF tražio do srpnja i mi imamo također svoje zahtjeve u smislu ukupnih reformi i odnosa s EU.

Ipak, ocijenio bih da je Agenda ostvarila značajan napredak.

Pozdravljamo i činjenicu da dva eniteta rade na međusobnom usklađivanju propisa, ali i postojeće regulative. BiH, naime, još uvijek nema cjelovito unutarnje tržište. Govori se o pridruživanju unutarnjem tržištu EU, ali je neminovno da  prvo uskladite svoje propise u zemlji pa tek onda sa EU. Ne mislim da će EU početi mijenjati svoje zakone i propise kako bi udovoljila BiH.

Ono što je važno da se održi ovaj zamah i da se ne dozvoli negativnim glasovima, koji su jako dominantni u ovoj zemlji, da  prevladaju. Nekada mi se čini da je najomiljenija zabava u BiH tko može biti najnegativniji.

PRETPOSTAVIMO DA SMO USPJEŠNO ZAVRŠILI OVU PRVU FAZU REFORMI KOJA JE TRAŽENA OD BIH I DA SMO DOBILI NOVAC OD MMF-A. KOJI SU KLJUČNI IZAZOVI SA KOJIMA ĆE SE BIH SUOČITI NAKON TOGA?

Reformska agenda je u  svojoj prvoj godini provedbe, a MMF će kvartalno provoditi pregled urađenog. Tako da već sada ima dosta dobro definiran plan koraka u kontekstu Reformske agende. Mislim da trebamo više govoriti o zajedničkim strategijama i da se u BiH naprave iskoraci. Još puno toga je pred vama.

Vidljivi su i neki pozitivni znakovi. Gospodarstvo raste i neka očekivanja su da će rasti brže nego što je raslo prošle. Postoji rast u broju zaposlenih, ali još je dosta toga što se treba uraditi. Ne mogu reći da će se nešto dogoditi bez da se ostvare značajni pomaci. Rekao sam više puta da pitanje statusa kandidata nije poklon nego da morate naporno raditi da ga zaslužite. Ima onih koji su spremni da rade naporno ako znaju da će biti nagrađeni. Mislim i da su građani ove zemlje već umorni od ispraznih obećanja za koje znaju da se ne mogu biti ispunjena.

Razgovarala: Danijela Kozina

Tekst je objavljen u sklopu projekta '"BiH i proces euroatlantskih integracija"

"Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora".