Akta.ba Vijesti https://www.akta.ba/rss Akta.ba Vijesti bs-BA Copyright ©2005 - 2024 Akta.ba Sva prava zadržana. Thu, 28 Mar 2024 18:01:44 +0100 Akta Vijesti Feed https://www.akta.ba/Content/images/logo-light-green.png Akta.ba Vijesti https://www.akta.ba/rss https://www.akta.ba/vijesti/bih/176056/ovo-je-top-20-firmi-po-ostvarenom-prihodu-2023-godine https://www.akta.ba/vijesti/bih/176056/ovo-je-top-20-firmi-po-ostvarenom-prihodu-2023-godine Ovo je TOP 20 firmi po ostvarenom prihodu 2023. godine Tradicionalno kao i svake godine u nastavku vam donosimo listu top 20 kompanija koje su ostvarile najveći prihod. Thu, 28 Mar 2024 15:27:00 +0100 Vijesti Poslovni portal Akta.ba od danas ima dostupne finansijske pokazatelje za 26.463 firmi u Federaciji BiH koje su predale finansijki izvještaj za proteklu godinu.

Analizirajući objavljene podatke, tradicionalno kao i svake godine u nastavku vam donosimo listu top 20 kompanija koje su ostvarile najveći prihod.

Na prvom mjestu je i dalje najveći trgovački lanac u BiH koji je ostvario prihode od gotovo dvije milijarde. Tačnije, ukupni prihodi "Binga" lani su iznosili 1,95 milijardi KM, dok su godinu ranije bili 300 miliona KM manji i iznosili su 1,64 milijardi KM.

Na drugom mjestu je Holdina, a slijedi je Elektroprivreda BiH. Na listi TOP 20 nema većih promjena, osim što se javljaju dvije nove firme, a to su Hercegovinalijek d.o.o.  i Orbico d.o.o. Sarajevo.

top 20

top 20

 

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/89514730-ea0c-4a3d-bbab-4b3459615e4atop20-prihod.png Vijesti
https://www.akta.ba/vijesti/bih/175995/finansijski-podaci-kompanija-za-2023-godinu-od-danas-dostupni-na-aktaba https://www.akta.ba/vijesti/bih/175995/finansijski-podaci-kompanija-za-2023-godinu-od-danas-dostupni-na-aktaba Finansijski podaci kompanija za 2023. godinu od danas dostupni na Akta.ba Ove godine Finansijsko-informatička agencija je zaprimila, kontrolisala i obradila 26.463 godišnjih finansijskih izvještaja. Thu, 28 Mar 2024 07:22:11 +0100 Vijesti Finansijski pokazatelji za 2023. godinu za sva privredna društva iz Federacije BiH od danas su dostupni na poslovnom portalu Akta.ba u sklopu rubrike Registar i to za korisnike Premium i Registar + paketa.

Ove godine Finansijsko-informatička agencija je zaprimila, kontrolisala i obradila 26.463 godišnjih finansijskih izvještaja.

Broj zaprimljenih finansijskih izvještaja razvrstanih prema veličini privrednog društva detaljnije je predstavljen u narednoj tabeli:

Privredna društva

Veličina

Broj

Mikro

19.225

Malo

5.788

Srednje

1.167

Veliko

283

Ukupno:

26.463

Također, tabelarno je predstavljena i struktura obveznika izvještavanja u posmatranom periodu:

Privredna društva

26.463

Banke i druge finansijske organizacije

31

Osiguravajuća društva

11

Fondovi

11

Udruženja

9.719

Budžetski korisnici

1.581

Ukupno:

37.816

Finansijski pokazatelji za sva privredna društva su od danas dostupni na poslovnom portalu Akta.ba.

Krenite sa pretragom i provjerite finansijsko stanje vašeg trenutnog i budućeg partnera. Pogledajte kako su poslovale kompanije iz FBiH, koliko uposlenih je radilo i u koliko kompanija, te koji su to profiti koji su obilježili prethodnu godinu.

Kao i prethodnih godina na uvidu su podaci o ukupnom prihodu, sveobuhvatnoj dobiti, te ove godine i izvještaj o ukupnom rezultatu.

Na uvidu je i broj uposlenih, te izvještaj o transakcijskim računima pravne osobe sa statusom računa (aktivan, blokiran, ugašen), nazivom banke i brojem transakcijskog računa.

Uz Akta.ba "Poslujte bolje".

FINANSIJSKE POKAZATELJE MOŽETE POGLEDATI OVDJE

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/3151cf9c-fc45-4596-9d72-7c881f83b84canalizeprijedlozi2.png Vijesti
https://www.akta.ba/vijesti/bih/176052/rudnik-uglja-kreka-2023-godinu-zavrsio-sa-gubitkom-od-38-miliona-maraka https://www.akta.ba/vijesti/bih/176052/rudnik-uglja-kreka-2023-godinu-zavrsio-sa-gubitkom-od-38-miliona-maraka Rudnik uglja Kreka 2023. godinu završio sa gubitkom od 38 miliona maraka Negativnu dobit ostvarilo je 7.304 firmi sa -1.285.480.846 KM. Thu, 28 Mar 2024 15:23:25 +0100 Vijesti Na osnovu finansijskih izvještaja za 2023. godinu pozitivnu dobit ostvarilo je 18.093 firmi sa 5.291.099.699 KM, dok je negativnu dobit ostvarilo 7.304 firmi sa -1.285.480.846 KM.

Među gubitašima našli su se i rudnici, a RMU Kreka d.o.o. - Tuzla je u 2023. godini poslovao sa gubitkom od -38.891.172 KM, javlja Akta.ba.

Podsjetimo, taj broj je 2022. godine bio veći jer su tada godinu završili sa gubitkom od -44.936.260 KM.

Ukupan prihod koji su ostvarili prošle godine je 85.636.301,00 KM, i zapošljavali su 1782 radnika.

kreka

Podsjećamo, na osnovu analize koju je uradio poslovni portal Akta.ba RMU Kreka se našao na listi institucija koje su prošle godine raspisale najviše javnih nabavki.

Gledajući broj objava po naručiocu, najviše ih je imao RMU Banovići d.d. Banovići i to 956, potom RU Kreka d.o.o. - Tuzla 846 objavljenih tendera.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/ffca8548-ee54-4c3e-b78d-77feda734cb9krekamnv.jpg Vijesti
https://www.akta.ba/vijesti/bih/176048/pogledajte-koliko-je-u-2023-zaradio-najpozeljniji-poslodavac-u-it-sektoru-u-bih https://www.akta.ba/vijesti/bih/176048/pogledajte-koliko-je-u-2023-zaradio-najpozeljniji-poslodavac-u-it-sektoru-u-bih Pogledajte koliko je u 2023. zaradio najpoželjniji poslodavac u IT sektoru u BiH Najpoželjniji poslodavac u IT sektoru u Bosni i Hercegovini za 2023. je zaradilo 38.518.236,00 KM. Thu, 28 Mar 2024 14:52:07 +0100 Vijesti Najpoželjniji poslodavac u IT sektoru u Bosni i Hercegovini za 2023. je zaradilo 38.518.236,00 KM, javlja Akta.ba. Godinu ranije je zaradio 32.380.476,00 KM. Što znači da je povećao prihod za 6.137.760 KM.

Ovakav prihod su ostvarili sa većim brojem radnika u 2023. Imali su 611 uposlenika, a godinu ranije 560.

U 2021. godini su zaradili 21.465.920,00 KM i imali su 436 radnika. Dakle, njihov rast je konstantan iz godine u godinu.

Podsjetimo kompanija Virgin Pulse Bosnia izabrana je za najpoželjnijeg poslodavca u Bosni i Hercegovini za 2023. u IT sektoru prema istraživanju portala MojPosao.ba.

virgin

Kompaniji je dio globalne korporacije Virgin Pulse, a koja je u vlasništvu jednog od najpoznatijih svjetskih poduzetnika, britanskog milijardera Richarda Bransona. Sjedište kompanije je u Tuzli, a otvorili su i ured u Sarajevu.

Ova kompanija je jedan od najvećih poslodavaca u Tuzlanskom kantonu.

E.O.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/4e7e3239-c09a-4ad5-98e0-4a0c7ae86913it33.jpg Vijesti
https://www.akta.ba/vijesti/bih/176047/darko-lukic-od-1-jula-novi-ceo-nelt-grupe https://www.akta.ba/vijesti/bih/176047/darko-lukic-od-1-jula-novi-ceo-nelt-grupe Darko Lukić od 1. jula novi CEO Nelt Grupe Sinergijom organizacionih promjena, ulaganjem u digitalnu transformaciju i razvojem afričkih tržišta, Nelt Grupa nastavlja ubrzanje. Thu, 28 Mar 2024 14:27:03 +0100 Vijesti Sinergijom organizacionih promjena, ulaganjem u digitalnu transformaciju i razvojem afričkih tržišta, Nelt Grupa nastavlja ubrzanje. Trećoj godišnjoj konferenciji „Accelerate 2025“, posvećenoj aktuelnoj poslovnoj strategiji, prisustvovalo je više od 200 menadžera kompanija Grupe.

Miloš Jelić, prvi CEO Nelt Grupe, nakon 24 godine u kompaniji postaje član Nadzornog odbora, dok od 1. jula rolu generalnog direktora preuzima Darko Lukić, sadašnji izvršni potpredsjednik.

„U današnjem poslovnom okruženju, promjene su od suštinskog značaja za dalji razvoj. Promjene, urađene na pravi način, kreiraju nove prilike za rast i pozitivnu transformaciju. Ostajem u Neltu kao član Nadzornog odbora, što će mi pružiti priliku da sagledam poslovanje i doprinesem iz drugačije perspektive. Nastavljamo putem koji je pred nama sa optimizmom, hrabrošću i velikom zahvalnošću za sve što smo zajedno uradili“, poručio je Jelić.

Fokus kompanije u narednom periodu će biti dalje jačanje organizacije, nastavak investicija u digitalnu transformaciju, kao i ulaganje u inovacije.

„Osnaženi pozitivnim rezultatima i uspjehom „Accelerate 2025“ strategije, nastavljamo sa transformacijom koja je bazirana na temelju zdrave organizacije, investicijama u digitalne inovacije i nastavkom diversifikacije Neltovog poslovanja. Da bismo pružili najbolju uslugu i proizvode našim principalima, kupcima i potrošačima, bićemo agilni, motivisani i otvoreni za komunikaciju sa svim stakeholderima. Uvjeren sam da imamo ljudskih i finansijskih resursa da iskoristimo mnoštvo prilika za dalji rast poslovanja, i zahvalan sam na prilici da vodim kompaniju u sljedećoj fazi razvoja“, rekao je Lukić.

Od lansiranja „Accelerate 2025“ poslovne strategije, ukupne kapitalne investicije Nelta iznose gotovo 50 miliona eura, od kojih je značajan dio uložen u nove tehnologije, opremu i održivo poslovanje.

Događaj je održan u hotelu Hilton u Beogradu, a osvrt na statuse aktuelnih projekata, kao i planovi za naredni period predstavljeni su kroz segmente programa „Year in review“, „Future outlook“ i „Nelt talks“. 

U okviru konferencije, održana je i Change management radionica za prisutne, sa ciljem dodatne edukacije o upravljanju promjenama. Panel „Hello Africa“ pružio je specifične uvide u vezi sa distributivnim i proizvodnim operacijama, kao i životom na afričkom tržištu.

Takođe, i ove godine dodijeljena su Top Accelerator priznanja timovima koji su tokom prethodne godine realizovali projekte koji su doprinijeli ubrzanju rasta kompanije.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/1908a3ba-37cf-4b85-ac77-44344a470a79nelt.jpg Vijesti
https://www.akta.ba/vijesti/bih/176049/uprkos-brojnim-izazovima-firme-u-federaciji-bih-prosle-godine-povecale-prihode https://www.akta.ba/vijesti/bih/176049/uprkos-brojnim-izazovima-firme-u-federaciji-bih-prosle-godine-povecale-prihode Uprkos brojnim izazovima firme u Federaciji BiH prošle godine povećale prihode Privredna društva u Federaciji BiH ostvarila su prošle godine prihod 69,4 milijardi KM, pokazuju finansijski pokazatelji dostupni na portalu Akta.ba. Thu, 28 Mar 2024 14:04:44 +0100 Vijesti Privredna društva u Federaciji BiH ostvarila su prošle godine prihod 69,4 milijardi KM, pokazuju finansijski pokazatelji dostupni na portalu Akta.ba.

U odnosu na godinu ranije, kada je prihod kompanija iznosio 68,3 milijardi KM, ovo je rast od 1,6 posto.

Podsjetimo, radi se o prihodu 26.463 privrednih društava koje su predale finansijske izvještaje za proteklu godinu. 

Ukupni rezultat, odnosno dobit kompanija 2023. godine iznosila je malo više od četiri milijarde, tačnije 4.005.618.853 KM. Upoređujući podatke sa 2022. godinom, ostvaren je pad u zaradi od oko 7 milijardi KM.

Pozitivnu dobit ostvarilo je 18.093 firmi sa 5,2 milijardi KM, dok je u minusu poslovalo 7.304 firmi sa -1,2 milijardi KM.

Ukupan broj prijavljenih radnika na osnovu finansijskih izvještaja kompanija prošle godine je bio 368.288 KM.

Firme su ostvarile porast broja uposlenih za 19.788 radnika, odnosno 1,04 posto.

 

prihod kompanija

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/c028d13c-4b24-4c19-9f76-17381e50dd5banaliza.png Vijesti
https://www.akta.ba/investicije/projekti/176042/stadion-grbavica-ce-dobiti-juznu-tribinu-vrijednu-47-miliona-km https://www.akta.ba/investicije/projekti/176042/stadion-grbavica-ce-dobiti-juznu-tribinu-vrijednu-47-miliona-km Stadion Grbavica će dobiti južnu tribinu vrijednu 4,7 miliona KM Vlada Kantona Sarajevo danas je usvojila nekoliko značajnih odluka za kulturu i sport. Thu, 28 Mar 2024 13:40:32 +0100 Investicije Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Kenan Magoda na današnjoj konferenciji za medije govorio je o usvojenim rekordnim iznosima Vlade za infrastrukturu u oblasti kulture i sporta u iznosu od 12 miliona KM. Ovom prilikom iznio je izuzetno važnu vijest koja će sigurno obradovati sve navijače FK "Željezničar" i ljubitelje sporta.

Vlada Kantona Sarajevo donijela je odluku o alokaciji sredstava u iznosu od 4.700.000 KM za projekt izgradnje južne tribine stadiona Grbavica.

GRBAVICA

Izgradnja južne tribine stadiona Grbavica predstavlja dugoočekivanu inicijativu koja će doprinijeti boljim uslovima za sportiste i za organizaciju vrhunskih sportskih događaja, te će unaprijediti iskustvo gledanja utakmica za navijače FK "Željezničar" i sve posjetioce stadiona.

"U saradnji s Općinom Novo Sarajevo konačno idemo u izgradnju juga na Grbavici. Radujem se što ću zajedno proći kroz ovaj važan korak u daljem razvoju FK "Željezničar". Odluka Vlade da usvajamo rekordne iznose za infrastrukturu iz oblasti sporta potvrđuje posvećenost podršci sportskim aktivnostima i stvaranju boljih uslova za razvoj sporta u našem kantonu. Ova odluka predstavlja veliku pobjedu za nas sve i rezultat je dugogodišnjih napora i zalaganja kako predstavnika "Željezničara" i navijača, tako i svih koji vjeruju u razvoj sarajevskog nogometa i unapređenje sportske infrastrukture u Kantonu Sarajevo", poručio je ministar Magoda.

Dodao je kako će Općina Novo Sarajevo uskoro pokrenuti sve procedure kako bi radovi krenuli u što bržem roku.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/325a030d-a5fe-4ce0-b5b5-4184eec00d56slikagrbavica.jpg Investicije
https://www.akta.ba/pauza/sport/176041/okoncan-tender-var-stize-u-premijer-ligu-bih https://www.akta.ba/pauza/sport/176041/okoncan-tender-var-stize-u-premijer-ligu-bih Okončan tender: VAR stiže u Premijer ligu BiH VAR videotehnologija od starta naredne sezone bit će prisutan i na stadionima u Premijer ligi Bosne i Hercegovine. Thu, 28 Mar 2024 13:35:22 +0100 Pauza VAR videotehnologija (Video Assistant Referee), sistem koji glavnom sudiji tokom utakmice pomaže da riješi dvojbene situacije, od starta naredne sezone bit će prisutan i na stadionima u Premijer ligi Bosne i Hercegovine.

Potvrdio je ovo za Faktor generalni sekretar Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine Adnan Džemidžić.

"Kako je u prethodnom periodu najavljeno, u narednu takmičarsku sezonu će FSBiH krenuti sa novom VAR tehnologijom. Projekat se odvija u skladu sa hodogramom planiranih aktivnosti, a implementacija VAR-a će biti u zadanom vremenskom okviru", rekao je Džemidžić.

On dodaje da je FSBiH u skladu sa odlukom o pokretanju i implementaciji VAR tehnologije, preduzeo korake u pravcu pronalaska najboljeg tehničkog rješenja za naše infrastrukturne uvjete.

"Svi tehnički elementi su uzeti u obzir prilikom izbora opreme za realizaciju ovog vrlo zahtjevnog zadataka", dodao je Džemidžić.

Nedavno je okončana i tenderska procedura vezana za izbor najboljeg ponuđača opreme.

"Procedura izbora najboljeg ponuđača opreme je okončana u predviđenom vremenskom roku, sve u skladu sa relevantnim propisima", kaže generalni sekretar FSBiH i dodaje da je krovna kuća bh. fudbala prema istoj proceduri izvršila izbor najboljeg ponuđača za konsultanske usluge, odnosno edukaciju tehničkog osoblja za uvođenje, rukovanje i upravljanje VAR tehnologijom.

Nije isključeno da se VAR testira na nekoj od utakmica u tekućoj sezoni.

"Ako se u narednom periodu stvore tehničke pretpostavke za instalaciju neophodne opreme, postoji vjerovatnoća da VAR sistem bude testiran na nekoj od premijerligaških utakmica. Ovim postupkom nabavke su stvoreni realni uvjeti da naše sudije i tehničko osoblje imaju najbolju edukaciju za upravljanje novom tehnologijom, a FSBiH dobije savremenu opremu za uvođenje VAR sistema u najviši rang takmičenja", zaključio je Džemidžić.

VAR tehnologija se počela razvijati još 2010. godine u Nizozemskoj gdje je i testirana u sezoni 2013./2014.. U sljedećim godinama korištena je u Australiji, na Svjetskom klupskom prvenstvu te nekim utakmicama njemačke Bundeslige i italijanske Serie A.

Globalnu premjeru doživjela je na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018. godine nakon čega počinje masovna primjena.

VAR se koristi u ovim situacijama: Gol/nema gola, Penal/Nije penal, Direktan crveni karton (ne drugi žuti karton), Pogrešan identitet (žuti ili crveni karton). Kod ostalih događaja sudija samostalno donosi odluku i ne može je preispitivati pomoću VAR-a.

Utakmice u kojima se koristi video tehnologija (uz sudijski tim na terenu) nadziru i VAR sudije smještene u posebnoj prostoriji (VOR). Tim VAR sudija sastoji se od glavnog VAR sudije (VAR), najmanje jednog pomoćnog VAR sudije (AVAR) te jednog ili više VAR tehničara (RO). Oni imaju radio komunikaciju sa sudijskim timom na terenu te se njihovi razgovori snimaju. Uz igralište je postavljen ekran za pregled spornih situacija.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/5b32c6ac-bfbb-4852-841b-5c5b4289f7ebdzemidzic.jpeg Pauza
https://www.akta.ba/investicije/projekti/176019/kompanija-iz-beograda-gradit-ce-fotonaponsku-elektranu-elektroprivrede-bih https://www.akta.ba/investicije/projekti/176019/kompanija-iz-beograda-gradit-ce-fotonaponsku-elektranu-elektroprivrede-bih Kompanija iz Beograda gradit će fotonaponsku elektranu Elektroprivrede BiH MT-KOMEX će uskoro zajedno sa MT‑KOMEX BH d.o.o. otpočeti gradnju svog debitantskog projekta u BiH – Fotonaponska elektrana (FNE) Rešetnica. Thu, 28 Mar 2024 10:12:40 +0100 Investicije Beogradska kompanija MT-KOMEX će uskoro zajedno sa MT‑KOMEX BH d.o.o. otpočeti gradnju svog debitantskog projekta u BiH – Fotonaponska elektrana (FNE) Rešetnica, koja će biti izgrađena u istoimenom mjestu u gradu Goraždu, u Bosansko-podrinjskom kantonu, javlja Energetski portal.

Izgradnja solarne elektrane u BiH biće odrađena po sistemu "ključ u ruke“. Dakle, planiranje i izrada modela elektrane, dopremanje potrebnih materijala, tehnologije i radne snage do lokacije, potom instaliranje panela, postavljanje invertora i ostale potrebne infrastrukture, i na kraju provera da sistem funkcioniše – poverena je timu inženjera kompanije. 

Primjena ovog metoda podrazumijeva da će investitoru, Javnom preduzeću Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. – Sarajevo, biti predstavljen krajnji proizvod, odnosno potpuno funkcionalno postrojenje spremno za rad.

Do kraja mjeseca, trebalo bi da otpočne izgradnja solarne elektrane, s obzirom da se pripremni radovi bliže kraju. Investitor je pripremio teren, dok ekipa kompanije uskoro počinje sa kopanjem drenažnih kanala i rovova za kablove.

Za izgradnju ovog objekta biće korišteni solarni paneli Luxor Solar, dok će Fronius invertori biti zaduženi za konvertovanje struje.

FNE Rešetnica nalaziće se na lokaciji od oko 900 metara nadmorske visine, a plato na kom će se prostirati  zauzima oko 8.200 m2. 

Širom Bosne i Hercegovine postoji veliki potencijal za efikasno korištenje sunčeve svjetlosti za proizvodnju energije visokog prinosa, s obzirom da je broj sunčanih sati veći i za do 30 odsto u odnosu na na primjer Njemačku, koja se ipak maksimalno okrenula obnovljivim izvorima energije.

Predviđeno je da solarna elektrana proizvede procjenjenu godišnju energiju od 1.411 MWh.

Kompanija MT-KOMEX spoznala je da svojim dugogodišnjim iskustvom i znanjem može da pomogne razvoju projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini osnivanjem MT‑KOMEX BH d.o.o.

Osim ugovora za izgradnju FNE Rešetnica, u toku su pregovori za izgradnju još nekoliko solarnih elektrana u BiH, kako na krovu tako i na zemlji.

Inače, prema Akta.ba podacima, firma je tender za isporuku, projektovanje, montaža i ispitivanje fotonaponske elektrane (FNE) Rešetnica 800 kW dobila u novembru prošle godine. 

Vrijednost dobijenog posla je 1,1 milion KM.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/c524f6ef-87d5-4e1e-9b1f-312da7de7dc0solarna.jpeg Investicije
https://www.akta.ba/vijesti/bih/176016/treba-vam-cjelovit-pregled-krvne-slike-jedne-kompanije-ili-institucije https://www.akta.ba/vijesti/bih/176016/treba-vam-cjelovit-pregled-krvne-slike-jedne-kompanije-ili-institucije Treba vam cjelovit pregled "krvne slike" jedne kompanije ili institucije? Ne znate kako pronaći kontakt željene kompanije? Zanima vas odgovorno lice i da li pozitivno posluju? Ko izlazi na tendere? Thu, 28 Mar 2024 09:55:59 +0100 Vijesti Ne znate kako pronaći kontakt željene kompanije? Zanima vas odgovorno lice i da li pozitivno posluju? Ko izlazi na tendere? U nastavku teksta donosimo pet znakova da vaš biznis treba sistem koji pomaže, olakšava poslovanje i donošenje odluka, te štedi vaše vrijeme pri traženju relevantnih informacija.

1. Tražite podatke o nekoj kompaniji ili instituciji?
Želite provjeriti obrte, kompanije, institucije, udruženja registrovana u BiH, ali ne znate odakle krenuti? Osim osnovnih podataka kao što su naziv pravnog lica, adresa, kontakti, te e-mail, web i socijalne mreže, od velikog značaja su i vlasnička struktura, kapital, njihovi kupci, dobavljači i isporučioci, izlasci na tendere. Zvuči nemoguće imati sve ovo na jednom mjestu, zar ne? Ipak, nije. Pročitajte tekst do kraja.

2. Interesuje vas finansijsko stanje vašeg budućeg poslovnog partnera?
Uskoro planirate realizirati novu poslovnu saradnju, ali niste sigurni da li je ta kompanija pravi odabir za vas. Da li je imala „eksplozivni rast” koji nije praćen finansijski niti operativno? Jasno je da je loše upravljanje stara boljka kompanija, ali može se dogoditi i firmama koje prije naglog rasta nisu imale takve probleme. Za početak, provjerite njihove finansijske pokazatelje, ukupan prihod, dobit i broj uposlenih, informacije o transakcijskim računima pravnih osoba sa statusom računa, nazivom banke i broja transakcijskog računa i osigurajte sebi provjerenog poslovnog partnera. Nakon toga će slika, a samim tim i odluka, biti puno jasnija.

3. Ko je odgovorno lice?
Ukoliko želite automatizirati zadatke i dozvoliti odjelu za prodaju da se fokusira na procese kao što su više kontakiranih klijenata, ključno je znati ko je odgovorno lice kompanije i s kim će komunicirati? Olakšajte pristup podacima koji su im potrebni i smanjite njihove frustracije.

4. Želite znati koje su novoosnovane kompanije u BiH?
Želite biti unikatni na tržištu ili provjeriti koliko kompanija je osnovano na današnji dan u Zenici? Možda vas zanima ko se sve bavi proizvodnjom u ulici Titova u Tuzli i da li su u procesu likvidacije ili stečaja? Sistemom automatizma, za pravni status firme uključene su sve opcije – a na vama je da procijenite.

5. Radite analizu stanja poslovanja u BiH?
Treba vam cjelovit pregled "krvne slike" jedne kompanije ili institucije? Da biste osigurali preciznost analize, potrebno je krenuti od trenutnog finansijskog stanja kompanije/institucije. Kakvi su finansijski pokazatelji, koliko je imala dobiti, je li povećala broj radnika, te da li je firma likvidna, informacija je koja će vam pružiti pravilnu procjenu bilo da ste medij, poslovni strateg, vlasnik kompanije, investitor ili ste ipak samo radoznali.

Jeste li čitajući ovaj newsletter postavili sebi barem jedno od ovih pitanja?

Ako je vaš odgovor da, Akta Registar kompanija i institucija sa preko 420.000 pravnih subjekata je pravo rješenje za vas. Najveći i najažurniji registar u Bosni i Hercegovini će vam sa sigurnošću uštedjeti vrijeme i novac. Registar predstavlja veliku pomoć za male i srednje firme, koje nemaju veliki budžet i izdvojena odjeljenja za praćenje ekonomskih kretanja i događaja u regionu i industriji u kojoj su aktivni. 

Pretplatite se na Akta Registar

 

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/5796b258-cf87-4b73-aced-598dae15d3a8business.jpg Vijesti
https://www.akta.ba/vijesti/bih/176057/usvojen-program-ekonomskih-reformi-fbih-za-period-2024-2026-godina https://www.akta.ba/vijesti/bih/176057/usvojen-program-ekonomskih-reformi-fbih-za-period-2024-2026-godina Usvojen Program ekonomskih reformi FBiH za period 2024-2026. godina Strukturne reforme se odnose na oblasti konkurentnosti, otpornosti i održivosti, te ljudskih kapitala i socijalne politike. Thu, 28 Mar 2024 16:09:30 +0100 Vijesti Vlada Federacije BiH danas je na prijedlog Federalnog zavoda za programiranje razvoja usvojila Program ekonomskih reformi Federacije Bosne i Hercegovine za 2024-2026 godinu.

Usvojeni program bit će dostavljen Direkciji za ekonomsko planiranje BiH, kao koordinirajućoj instituciji na nivou BiH, a koja je zadužena za izradu Programa ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine za 2024-2026. godinu.

Federalni zavod za programiranje razvoja je zadužen da, prema potrebama i zahtjevima EU komisije za naredni period, unutar odgovornih institucija uspostavi mrežu koordinatora i zamjenika koordinatora.

Program ekonomskih reformi FBiH 2024 - 2026. godine, navedeno je u uvodu, slijedi strukturu dokumenta na državnom nivou i sadrži poglavlja: sveukupni okvir i ciljeve politika, makroekonomski okvir, fiskalni okvir, te prioritete strukturnih reformi, kao i priloge sa tabelarnim pregledima.

Istaknuto je da su sva poglavlja Programa, u koordinaciji i konsultacijama sa resornim ministarstvima, pripremljena na način kako je to utvrđeno zahtjevima Evropske komisije i Smjernicama za izradu Programa.

Ključni izazov za BiH, a tako i za Federaciju BiH, navodi se u Programu, je povećanje produktivnosti i privrednog rasta, odnosno uklanjanje prepreka koje sprečavaju zemlju da iskoristi potencijale. Za prevazilaženje ovih izazova, pored makro fiskalnih politika, neophodne su i sektorske mjere i strukturne reforme.

Ključni prioritet Vlade FBiH u ovom mandatu je osigurati snažnu i pravednu ekonomiju, koja zahtijeva stabilne javne finansije, a posebna pažnja posvetiti će se rješavanju problema vezanih za demografsku budućnost Federacije BiH.

Kako bi se prvo identifikovale i procijenile potencijalne posljedice u vezi razvoja stanovništva, a zatim pristupilo otklanjanju ili ublažavanju negativnih implikacija, Vlada FBiH pristupila je izradi strategija i politika vezanih za ovu oblast.

Strukturne reforme koje su navedene Programom ekonomskih reformi se odnose na oblasti konkurentnosti, otpornosti i održivosti, te ljudskih kapitala i socijalne politike.

Strukturne reforme u oblasti konkurentnosti su unapređenje konkurentnosti privrede kroz podršku tehnološkom razvoju i unapređenje uslova poslovanja kroz reformske mjere podrške tehnološkom razvoju privrede i unapređenja uslova poslovanja, te reforma povećanja poslovanja javnih preduzeća.

Prva strukturna reforma u oblasti otpornosti i održivosti su zelena tranzicija kroz reformske mjere energetske tranzicije uz obezbjeđenje sigurnosti snabdijevanja, reforme tržišta, te povećanja efikasnosti i većim udjelom obnovljivih izvora energije, kao i uspostavljanjem uslova za prelazak na cirkularnu ekonomiju.

Druga strukturna reforma ove oblasti je stvaranje preduslova za punu digitalizaciju.

U oblasti ljudskih kapitala i socijalne politike strukturne reforme su povećanje zaposlenosti kroz poboljšanje usklađenosti obrazovanja razvoja praktičnih znanja i vještina na tržištu rada, te unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za pružanje usluga socijalne zaštite i zdravstvenih usluga.

Posljednja strukturna reforma, u skladu s Programom ekonomskih reformi, postizat će se reformskim mjerama koje podrazumijevaju unaprijeđen sistem socijalne i dječje zaštite kroz jačanje institucionalnih mehanizama i pravnog okvira, te kroz unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite u BiH.

Kada je u pitanju finansiranje strukturnih reformi u Programu je navedeno da će u 2024. godini 89 posto ukupnih troškova biti finansirano iz budžeta FBiH, dva posto iz IPA fondova, sedam posto iz grantova i dva posto iz projektnih zajmova.

U 2025. godini 76 posto ukupnih troškova će biti finansirano iz budžeta FBiH, šest posto iz grantova i 18 posto iz projektnih zajmova, dok će u 2026. godini 82 posto ukupnih troškova biti finansirano iz budžeta FBiH, četiri posto iz grantova i 14 posto iz projektnih zajmova, saopćio je Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću. 

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/ee4884c6-dcf5-418e-81aa-a79d8e48cf4drtzuio.jpg Vijesti
https://www.akta.ba/vijesti/bih/176051/vlada-fbih-smjenila-direktoricu-bh-gasa-nihadu-glamoc-bakovic-novi-direktor https://www.akta.ba/vijesti/bih/176051/vlada-fbih-smjenila-direktoricu-bh-gasa-nihadu-glamoc-bakovic-novi-direktor Vlada FBiH smjenila direktoricu BH Gasa Nihadu Glamoč: Baković novi direktor Ranije je bila članica nadzornog odbora ovog preduzeća. Thu, 28 Mar 2024 15:59:39 +0100 Vijesti Vlada Federacije BiH na današnjoj sjednici smjenila je direktoricu BH Gasa Nihadu Glamoč, saznaje portal "Avaz".

Riječ je o kadru SDA, koja je na ovu funkciju imenovana 2022. godine.

Ranije je bila članica nadzornog odbora ovog preduzeća.

Nihada Glamoč, BH Gas

Ona je prije toga obnašala funkciju ministrice komunalne privrede i infrastrukture Kantona Sarajevo.

Na njeno ime postavljen je Edis Baković.

Baković je bivši direktor kantonalnog preduzeća "Sarajevogas". 

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/b03a182d-6f1d-4d65-a231-ce5c06803bd0dfg.jpg Vijesti
https://www.akta.ba/vijesti/bih/176054/niksic-smatram-da-treba-ponistiti-konkurs-za-imenovanje-direktora-kcus-a https://www.akta.ba/vijesti/bih/176054/niksic-smatram-da-treba-ponistiti-konkurs-za-imenovanje-direktora-kcus-a Nikšić: Smatram da treba poništiti konkurs za imenovanje direktora KCUS-a Sve drugo bi bila neka vrsta prevare, kaže Nikšić. Thu, 28 Mar 2024 15:42:42 +0100 Vijesti Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić (SDP) održao je konferenciju za medije na pauzi hitne sjednice Vlade FBiH.

On je prokomentarisao imenovanje direktora KCUS-a, koje još nije došlo na dnevni red.

"Postoji više mogućnosti kada je u pitanju imenovanje direktora KCUS-a, ali cijenim da ću imati utjecaja na kolege u Vladi, vodeći računa o zakonu, a imamo i neke političke obaveze. Ukoliko uskratimo saglasnost Ismetu Gavrankapetanoviću, bila bi to neka vrsta prevare, pa smatram da treba poništiti konkurs. Ali, ne isključujem ni druge varijante", kazao je.

Naveo je da je Vlada FBiH zatražila da se intenziviraju aktivnosti Fedefalne uprave policije, FMUP-a i kantonalnih ministarstva i uprava policije kako bi se sigurnosna situacija zadržala na dobrom nivou i još podigla.

Naveo je da Vlada i resorna tijela rade sve kako si sigurnosna situacija bila stabilna i nema razloga za bilo kakav strah ili paniku.

"Poručujemo i građanima i našim partnerima i zastupnicama u NSRS drugim nivoima da će Vlada FBiH ostati opredijeljena da radi na evropskom putu. Nije nam drago zbog problema koji se pojavio na političkom nivou. Tražit ćemo kroz formu razgovora i kompromisa da nastavimo raditi na evropskom putu", rekao je Nikšić.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/89191dd0-cf4d-451f-b31b-08340ee698cfertzu.jpg Vijesti
https://www.akta.ba/vijesti/bih/176053/bingo-dodijelio-30000-km-poduzetnicama-za-najbolje-biznis-ideje https://www.akta.ba/vijesti/bih/176053/bingo-dodijelio-30000-km-poduzetnicama-za-najbolje-biznis-ideje Bingo dodijelio 30.000 KM poduzetnicama za najbolje biznis ideje Projekat „Odvažne i hrabre, to ste vi“ danas je završen u Tuzli dodjelom grantova ukupnog iznosa 30.000 KM poduzetnicama. Thu, 28 Mar 2024 15:01:12 +0100 Vijesti Projekat „Odvažne i hrabre, to ste vi“ danas je završen u Tuzli dodjelom grantova ukupnog iznosa 30.000 KM poduzetnicama čije su biznis ideje proglašene najboljima.

Bingo Group već devet godina implementira aktivnosti s ciljem pružanja podrške ženama, a posljednje četiri godine fokus je na stvaranju povoljnijeg okruženja u području ženskog poduzetništva, osiguravajući im potrebne resurse, mentorstvo i finansijsku podršku za ostvarenje njihovih poslovnih ideja i doprinos ekonomskom razvoju zajednica.

„Ponosni smo na činjenicu da je na ovogodišnji program pristiglo više od 240 prijava, što potvrđuje da je Bingo tradicionalni saveznik odvažnih i hrabrih žena. Predselekciju je prošlo 16 aplikantica i biznis ideja, dok su 22 žene pohađale poduzetničku akademiju. I ovoga puta imali smo veliki broj online glasova publike, čak 2.500“, kazala je Amina Čeliković iz marketing odjela kompanije Bingo.

Nakon što su prezentirane biznis ideje, zbrojili su se bodovi žirija i online glasovi te su proglašene korisnice grant sredstava. Dodijeljeno je ukupno sedam grantova. Ajla Mulić iz Tešnja osvojila je grant u visini 8.000 KM za pokretanje Centra za razvoj dječijih potencijala i radosti Edu-reha. Aida Nikšić će uz finansijsku podršku od 5.000 KM otvoriti „plant shop“ u Sarajevu. Korisnice grantova u visini od po 4.000 KM su Hajra Halilović koja će otvoriti logopedski kabinet i Monika Tomić koja se vraća iz inostranstva kako bi u Jajcu pokrenula ordinaciju za osteopatiju. Senida Karasalihović grant u visini 3.000 KM uložit će u novoosnovano preduzeće Halik dizajn sa misijom rebrendiranja bosanskog kulturnog naslijeđa. Ajla Šišić će sa sestrom Belmom razviti proizvodnju dekoracija od epoxy smole, a Dražana Mihajlović sredstva će uložiti u izradu odjeće od prirodnih materijala.

„Veliko mi je zadovoljstvo i čast biti ovdje s vama danas, biti odvažna i hrabra. Duboko zahvaljujem na prilici koja mi je ukazana i s ponosom prihvatam ulogu da budem jedna od onih žena koje će raditi na pozitivnim promjenama“, rekla je Ajla Mulić, ističući značaj edukacije i poznanstava koje je stekla tokom ovog projekta.

Investicijska fondacija Impakt pružit će mentorsku podršku korisnicama grant sredstava.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/b85af98c-e70d-4134-a4a4-65d88dd19640odvaznee.jpg Vijesti
https://www.akta.ba/eu/ekonomija/176050/niska-stopa-zaduzenja-u-bankama-domacinstva-u-eurozoni https://www.akta.ba/eu/ekonomija/176050/niska-stopa-zaduzenja-u-bankama-domacinstva-u-eurozoni Niska stopa zaduženja u bankama domaćinstva u eurozoni Izvještaj Evropske centralne banke. Thu, 28 Mar 2024 14:39:00 +0100 EU Godišnja stopa rasta širokog monetarnog agregata M3 porasla je na 0,4% u februaru 2024. sa 0,1% u januaru.

Godišnja stopa rasta užeg monetarnog agregata M1, koji obuhvata novac u opticaju i prekonoćne depozite, u februaru je iznosila -7,7%, u poređenju sa -8,6% u januaru.

Godišnja stopa rasta prilagođenih kredita stanovništvu u februaru iznosila je 0,3%, što je nepromijenjeno u odnosu na prethodni mjesec.

Godišnja stopa rasta prilagođenih kredita nefinansijskim preduzećima porasla je na 0,4% u februaru sa 0,2% u januaru.

Podaci su ovo koje je ECB, Evropska Centralna banka objavila na svojoj oficijelnoj stranici. 

Domaćinstva u eurozoni se i dalje slabo zadužuju kod banaka, zaključak je objavljenog izvještaja o monetarnim kretanjima u februaru.

Pozajmice banaka domaćinstvima u evrozoni su u februaru porasle za 0,3 odsto međugodišnje, istim tempom kao u januaru, što je najsporiji godišnji tempo rasta od marta 2015. godine, navodi se na web stranici ECB.

Ukupna vrijednost kredita za privatne kompanije (osim finansijskih) je u februaru porasla za 0,4 odsto međugodišnje.

U januaru je prethodno zabilježen međugodišnji rast kredita u ovoj kategoriji za 0,2 odsto.

Vrijednost monetarnog agregata M3 ukupnih likvidnih sredstava evrozone je u februaru porasla za 0,4 odsto međugodišnje, a vrijednost užeg monetarnog agregata M1, koji obuhvata novac u opticaju i prekonoćne depozite, pala je za 7,7 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Cijeli izvještaj dostupan ovdje. 

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/6fef172c-bfd9-44ea-89ef-219e8d58b54blkhg.jpg EU
https://www.akta.ba/vijesti/bih/176046/ekspertni-tim-mup-a-ks-upucena-inicijativa-za-donosenje-zakona-o-probacijskoj-sl https://www.akta.ba/vijesti/bih/176046/ekspertni-tim-mup-a-ks-upucena-inicijativa-za-donosenje-zakona-o-probacijskoj-sl Ekspertni tim MUP-a KS: Upućena inicijativa za donošenje Zakona o probacijskoj službi FBiH Cilj formiranja ovakvog tima i okupljanja struke je analiza cjelokupnog stanja kriminaliteta u Kantonu Sarajevo. Thu, 28 Mar 2024 14:01:27 +0100 Vijesti Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica formirao je Ekspertni tim za prevenciju kriminaliteta i ostalih sigurnosnih rizika u Kantonu Sarajevo kojeg čine ugledni profesori, eksperti i konsultanti iz oblasti pravnih, kriminalističkih, kriminoloških i sigurnosnih studija, koji su ujedno i autori značajnih dokumenata i zakonskih propisa u Bosni i Hercegovini.

Cilj formiranja ovakvog tima i okupljanja struke je analiza cjelokupnog stanja kriminaliteta u Kantonu Sarajevo i izrada mjera, prijedloga i smjernica s ciljem prevencije kriminaliteta i ostalih sigurnosnih rizika.

Prva mjera koju je Ekspertni tim za prevenciju kriminaliteta i ostalih sigurnosnih rizika u Kantonu Sarajevo donio je Inicijativa upućena prema Federalnom ministarstvu pravde za donošenje Zakona o probacijskoj službi FBiH i odgovarajućih provedbenih propisa.

Kao jedan od najizraženijih problema u društvu koji utiče na sigurnosnu situaciju, detektovan je problem recidivizma, odnosno kriminalnog povrata koji se ogleda u ponovnom činjenju krivičnih djela.

"Činjenica je da su recidivisti najčešći izvršioci teških krivičnih djela u cijelom svijetu, pa i FBiH koja nema strategiju kriminalističke kontrole nad prestupnicima u vidu probacijske službe. Više nego ikada potrebno nam je uvođenje probacije, kao uslovljene ili nadzirane slobode pravosnažno osuđenih izvršilaca krivičnih djela, tokom koje će tzv. 'službenici probacije' provoditi postupke usmjerene na resocijalizaciju osuđenika, smanjenje rizika od izvršenja novog krivičnog djela, te na kraju i na zaštitu same društvene zajednice", izjavio je prof.dr. Elmedin Muratbegović, predsjednik Ekspertnog tima.

U inicijativi ekspretnog tima obrazloženo je da bi probacijska služba djelovala u slučajevima kada je počinitelj krivičnog djela:

  • izašao iz zatvora ili dobio rad za opće dobro
  • dobio poziv da se javi u probacijski ured
  • kada je sud odredio obavezu liječenja od ovisnosti, a počinitelj obaviješten da se mora javljati u probaciju
  • kada je počinitelju ponuđeno odbacivanje krivične prijave ako prihvati određene obaveze
  • kada počinitelj ne zna kome se treba obratiti i šta se tačno očekuje od njega

Sa počiniteljima krivičnih djela sa pravosnažnom sudskom odlukom radili bi probacijski službenici.

"Ekspertni tim će se baviti svim pitanjima koja je potrebno riješiti s ciljem prevencije kriminaliteta i ostalih sigurosnih rizika sa kojima se trenutno suočavamo. Na analitičan, stručan i zakonit način predlagat će mjere koje će biti imputirane u svakodnevni rad policije i dovesti do poboljšanje opće slike i stanja u Kantonu Sarajevo. Za sve mjere koje tim predloži bit će izrađen akcioni plan sa propisanim rokovima i nosiocima aktivnosti čime će se osigurati da one budu što prije provedene. Zahvaljujem se članovima tima koji su prihvatili da na osnovu svojeg dugogodišnjeg iskustva i znanja pomognu u poboljšanju rada policije i sigurnosne situacije", izjavio je ministar Katica.

Ekspertni tim za prevenciju kriminaliteta i ostalih sigurnosnih rizika u Kantonu Sarajevo kontinuirano će održavati sastanke u prostorijama MUP-a Kantona Sarajevo i sačinjavati prijedloge mjera, te inicirati izmjene i donošenje zakonskih propisa.

Ekspertni tim čine: prof.dr.Elmedin Muratbegović – predsjednik tima i članovi prof.dr. Nebojša Bojanić, prof.dr. Faik Špago (Komisija za sigurnost Skupštine KS), Elvedin Okerić (Komisija za sigurnost Skupštine KS), Adis Šečić (Nezavisni odbor Skupštine Kantona Sarajevo), Safet Mušić (ekspert za pitanja sigurnosti), Salem Kurtović (Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo) i Esad Solak (predsjedavajući Odbora za žalbe Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo).

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/8cf7910e-c32f-40cc-8ad8-c0f2bb8f2a26iiut.jpg Vijesti
https://www.akta.ba/najave/dogadjaji/176045/poslovni-forum-livanjske-dijaspore-i-gospodarstvenika-5-travnja https://www.akta.ba/najave/dogadjaji/176045/poslovni-forum-livanjske-dijaspore-i-gospodarstvenika-5-travnja Poslovni forum livanjske dijaspore i gospodarstvenika 5. travnja Ovogodišnji poslovni forum livanjske dijaspore i gospodarstvenika Livna "Gradimo Livno zajedno" Thu, 28 Mar 2024 13:54:55 +0100 Najave Ovogodišnji poslovni forum livanjske dijaspore i gospodarstvenika Livna  ''Gradimo Livno zajedno'' održat će se 5. travnja  u Livnu.

Sedamnaesti po redu forum se organizira u okviru projekta ''Diaspora Invest'', a za cilj ima uspostaviti čvrste veze lokalne zajednice s dijasporom i gospodarstvenicima kroz stvaranje baze podataka u području gospodarstva, investiranja i razmjene znanja kao i uključivanja dijaspore u lokalni razvoj.

U sklopu programa konferencije planirana je panel diskusija pod nazivom ''Kako uspostaviti uspješnu i dugoročnu suradnju s dijasporom''  na kojoj će biti prezentirane uspješne priče suradnje poduzetnika iz Livna s dijasporom, predstavljeni  glavni gospodarski sektori u koje se može ulagati kao i olakšice koje Grad Livno nudi poduzetnicima.

Predstaviti će se i program dodjele bespovratnih sredstava iz zajedničkog fonda Grada Livna i USAID Diaspora Invest projekta čiji korisnici mogu biti poduzeća povezana s dijasporom. Nove linije financiranja, teme iz oblasti razvoja BiH kroz prijenos znanja iz dijaspore, inovativnih modela suradnje s dijasporom i institucionalne suradnje također su oblasti koje će biti zastupljene na Forumu, priopćio je Grad Livno.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/4d5df8b8-145a-4154-afb0-2f5c1a6e931flivno-forum.png Najave
https://www.akta.ba/kapital/bh-berze/176044/na-danasnjem-trgovanju-na-blse-ostvaren-je-promet-od-152603168-km https://www.akta.ba/kapital/bh-berze/176044/na-danasnjem-trgovanju-na-blse-ostvaren-je-promet-od-152603168-km Na današnjem trgovanju na BLSE ostvaren je promet od 1.526.031,68 KM Na današnjem trgovanju ostvaren je promet od 1.526.031,68 KM, kroz 20 transakcija. Thu, 28 Mar 2024 13:49:17 +0100 Kapital Na današnjem trgovanju ostvaren je promet od 1.526.031,68 KM, kroz 20 transakcija.

Vrijednost BIRS indeksa se nije promjenila i iznosi 927,00 poena.

Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 5.334,76 KM, po prosječnoj cijeni od 1,38 KM po akciji.

Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 5.040,00 KM.Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska - ratna šteta 17 u vrijednosti od 5.040,00 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je pad od -1,87%.U javnoj ponudi obveznica Naša Banka a.d. Banja Luka - javna ponuda obveznica danas je upisano 10.228 obveznica u vrijednosti od 1.022.800,00 KM.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Prvo penzionersko MKD a.d. Banja Luka akcijama, trgovalo se u iznosu od 15.606,00 KM, po prosječnoj cijeni od 27,00 KM.

U javnoj ponudi akcija Mlinpek a.d. Prnjavor - javna ponuda akcija danas je upisano 1.978.418 akcija u vrijednosti od 474.820,32 KM.

 

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/2e9ff65d-8f94-4184-a3ab-f786e44e0f27blsee.jpeg Kapital
https://www.akta.ba/vijesti/bih/176040/uredba-o-odredivanju-marze-uskoro-pred-vladom-republike-srpske https://www.akta.ba/vijesti/bih/176040/uredba-o-odredivanju-marze-uskoro-pred-vladom-republike-srpske Uredba o određivanju marže uskoro pred Vladom Republike Srpske Šulić je naglasio da Ministarstvo trgovine i turizma i Vlada Republike Srpske kontinuirano sprovode aktivnosti u borbi protiv rasta cijena. Thu, 28 Mar 2024 13:39:37 +0100 Vijesti Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske je u završnoj fazi pripreme izmjena uredbe o određivanju marže u prometu proizvoda u Republici Srpskoj koja će se uskoro naći i na sjednici Vlade Srpske, izjavio je Srni resorni ministar Denis Šulić.

"Vlada Republike Srpske priprema rješenje koje će biti univerzalno za cjelokupno tržište Republike Srpske, odnosno rješenje koje će važiti za sve trgovce i trgovačke centre", naglasio je Šulić.

On je pojasnio da to rješenje neće biti, kao, na primjer, u Crnoj Gori, gdje se odluka o ograničavanju marži primjenjuje samo na trgovce koji obavljaju djelatnost trgovine na malo čiji prodajni objekti prelaze površinu od 600 metara kvadratnih.

Šulić je podsjetio da se posljednjih dana u javnosti često ističe da je Crna Gora ograničila maržu na 500 proizvoda, te napomenuo da je to drastično veći broj od broja proizvoda koje tretira Uredba u Republici Srpskoj.

"Zarad javnosti, moram reći da je Crna Gora odlukom ograničila maržu na 43 proizvoda, koji se zbog obuhvaćenih različitih gramaža proizvoda, proizvođača i drugih tehničkih stvari u javnosti predstavljaju kao trocifrena brojka artikala", naveo je Šulić.

Šulić je naglasio da Ministarstvo trgovine i turizma i Vlada Republike Srpske kontinuirano sprovode aktivnosti u borbi protiv rasta cijena i zaštite životnog standarda stanovništva, trudeći se pri tom da ne budu ugroženi privredna djelatnost i radna mjesta. 

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/de760ad4-a001-41bc-85c8-d2da513e4b27marza.jpeg Vijesti
https://www.akta.ba/najave/dogadjaji/176039/bazar-posvecen-borbi-protiv-otpada-u-banja-luci-u-subotu-30-marta https://www.akta.ba/najave/dogadjaji/176039/bazar-posvecen-borbi-protiv-otpada-u-banja-luci-u-subotu-30-marta Bazar posvećen borbi protiv otpada u Banja Luci u subotu, 30. marta Bazar je samo jedna od aktivnosti Centra posvećenih borbi protiv otpada. Thu, 28 Mar 2024 13:32:13 +0100 Najave Centar za životnu sredinu najavljuje novo druženje i razmjenu tokom ovogodišnjeg proljetnog Bazara.

Bazar se  održava u  u subotu, 30.marta u lokalu TuIzza, u zgradi Sokolskog doma u Banjaluci.

"Ovaj događaj za cilj ima smanjenje otpada kroz produžavanje životnog vijeka predmeta koje posjedujemo, a više ih ne trebamo. U isto vrijeme služi kao povod za okupljanje i druženje tokom kojeg svi posjetioci mogu da razmijene mišljenje o ovoj i drugim temama.", navode organizatori.

Pravila Bazara su veoma jednostavna, svako može da donese do 10 predmeta, bili to odjeća, obuća, alat, dijelovi za bicikl, ili nešto drugo, iste odloži, a sa sobom može da ponese jedan ili više predmeta koji je donijela druga osoba.

"Jedino pravilo je da se stvari koje se donesu, a ne udome, vrate kući.", navode. 

Bazar je samo jedna od aktivnosti Centra posvećenih borbi protiv otpada. 

Tokom Bazara, bit će organizovana radionica popravljanja i održavanja bicikla, gdje će svi zainteresovani moći da nauče kako da pravilno održavaju svog dvotočkaša i tako mu produže životni vijek. 

Dan prije, 29.3, u prostorijama Centra za životnu sredinu bit će održana radionica "Popravi pocijepano, pričvrsti otkinuto", gdje će svi zainteresovani moći da nauče kako da poprave pocijepanu odjeću, i osnove rada na šivaćoj mašini.

"Kao i svi Bazari prije ovog, druženje i razmjena mišljenja i ideja su vitalan dio događaja, budući da samo povezivanjem i građenjem zajednica možemo da se borimo za pozitivne promjene. A za dobru atmosferu pobrinuće se i Oridjidji, DJ i dobra vibracija u ljudskom obliku", zaključili su organizatori. 

Svi zainteresovani za radionice se mogu prijaviti na Facebook događaju Centra za životnu sredinu ili direktno na adresi.

Sve radionice su besplatne.



 

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/89f38010-dd50-44e7-92f6-0e8f62a936c1wsdfg.jpg Najave