Beč razvija mrežu za tzv. centralno hlađenje
Inteligentno korištenje energije jedan je od prioriteta inicijative "Smart City" - gradova koji na efikasan način koriste svoje resurse, a proizvodnja rashladne energije pri tome jedan od najzahtjevnijih projekata u Beču.
.jpg)
Inteligentno korištenje energije jedan je od prioriteta inicijative "Smart City" - gradova koji na efikasan način koriste svoje resurse, a proizvodnja rashladne energije pri tome jedan od najzahtjevnijih projekata u Beču.
Po podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA) klimatizacija i rashlađivanje zgrada su oblast koja najbrže napreduje na polju energije jer kompletan proces hlađenja ovisi o struji, što se u sklopu projekta energetske efikasnosti želi izbjeći. U Beču je u aprilu otvorena Centrala za hlađenje "Fernkältezentrale am Schottenring" koja za hlađenje koristi vodu iz Dunava.
Ova centrala, koju održava komunalna elektroprivreda Wien Energie, već je prozvana "najvećim bečkim frižiderom", a njena okupna snaga od 15 MW odgovara snazi koju proizvodi 100.000 standardnih frižidera.
U Beču djeluje i centrala za hlađenje "Spittelau" ukupne snage 17 MW, a obje centrale za hlađenje koriste vodu iz Dunavskog kanala koja se prvo ohladi na šest do sedam stepeni, a potom se putem izoliranih cijevi transportuje do korisnika gdje napaja njihove klima uređaje.
Zagrijana voda se vraća u centralu gdje ponovo ide na hlađenje, a energija koja se koristi za rad apsorpcionih i rashladnih mašina dolazi iz spalionice otpada "Spittelau". Unutar kompleksa nove Glavne željezničke stanice u Beču trenutno je u toku izgradnja još jedne rashladne centrale ukupnog kapaciteta 20 MW.
Bečka mreža za tzv. centralno hlađenje duga je 2,4 km a kada radi punim kapacitetom ovu rashladnu energiju za ekološko hlađenje zgrada može koristiti 25.000 građana.
Na ovaj način godišnje se "uštedi" 1.447 tona ugljendioksida, saopćio je Compress Sarajevo, Kontakt biro grada Beča.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
