Bogovič: Ako EU ne popuni balkanski prostor, popuniće ga neko drugi

Napredak zemalja Zapadnog Balkana u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU) i regionalni odnosi važan su prioritet za Sloveniju koja je 1. jula ove godine počela šestomjesečno predsjedavanje Vijećem EU.

Proces proširenja će dobiti na značaju jer ako EU ne popuni balkanski prostor, popuniće ga neko drugi ko nema evropske standarde.

Ovo je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) istakao poslanik Evropskog parlamenta iz Slovenije, Franc Bogovič (Slovenska ljudska stranka).

RSE: Na koji način Slovenija, može pomoći zemljama Zapadnog Balkana u njihovom procesu integrisanja u EU, što je najavljeno među prioritetima u okviru šestomjesečnog predsjedavanja?

Bogovič: Prvo što je bitno za napredak ovih zemalja je razumijevanje situacije i događaja u njima. Vidim da i u Evropskom parlamentu gdje sam već sedam godina, ponekad postoji nerazumijevanje te situacije, što znači da je Slovenija u prednosti. Međusobno smo bliski, znamo koliko je važno da integracijski procesi idu dalje a ne da stoje u mjestu kao što je to slučaj posljednjih godina.

U tom smislu u Evropskom parlamentu je govorio i premijer Slovenije Janez Janša. Naglasio je da, ukoliko ovaj prostor Evropska unija ostavi otvorenim, popuniće ga neko drugi ko nema vrijednosti i standarde koje ima EU. Tako da je bitno da pojačano krene proces pridruživanja.

S druge strane, najavljen je za deseti mjesec u Ljubljani Samit o Zapadnom Balkanu i njegovoj evropskoj perspektivi kako bi ponovo oživio proces proširenja. Na tom samitu će se doći do zajedničkih odluka na najvišoj razini. Slovenija će nastojati da ubrza proces pridruživanja Albanije i Sjeverne Makedonije, da one zvanično uđu u proces pristupanja.

S druge strane podupiraćemo otvaranje novih poglavlja sa onim zemljama koje su već u procesu proširenja. Nadam se da ćemo postići novu dinamiku pristupanja i proširivanja.

RSE: Da li podržavate proces proširenja, koji bi uključio Bosnu i Hercegovinu, koja još nema status kandidata?

Bogovič: Sigurno. Uvijek kad pričamo o budućim koracima, tu su BiH i Kosovo. Znaju se problemi, posebno oni koje ima Kosovo. Odnosi u regionu su veoma važni, a cilj EU je da uključi zemlje Zapadnog Balkana u narednim godinama. Ako me pitate kada će to biti, nemam odgovor. Ne znam kojom će brzinom to ići naprijed.

RSE: Predstavljajući prioritete predsjedavanja u Evropskom parlamentu premijer Janez Janša je naglasio značaj dobrih odnosa sa drugim područjima u svijetu, među njima i sa istočnim evropskim susjedstvom. Šta o tome mislite?

Bogovič: EU obično nema jake veze s nekim dijelovima svijeta, pričamo o mekoj moći koja više nije dovoljna jer je potrebna tvrda moć kao odgovor na neke sigurnosne izazove. EU trpi posljedice događaja na koje ne reaguje, naprimjer u Iraku, Siriji ili Africi. EU se na kraju suočava s problemima, kao što su migranti i izbjeglice. Imamo istaknuto pitanje relacije sa Rusijom, tu je zatim Ukrajina te odnosi sa Turskom.

Zbog toga je premijer Janša u Evropskom parlamentu naznačio da se moraju definirati dugoročni odnosi EU sa nekim zemljama i da se brže odgovara na krize. Mislim da je važno da se od sitnih stvari koje nas dijele u Evropskoj uniji moramo prebaciti na strateške odluke sa dugoročnim ciljevima. To što se zbiva na Zapadnom Balkanu ili istočnije, jako je značajno i utiče na život i političku scenu evropske zajednice.

RSE: Član ste Delegacije u Parlamentarnom odboru EU - Srbija za stabilizaciju i pridruživanje. Kako vidite napredak Srbije?

Bogovič: Korona kriza je zaustavila ovu saradnju, ranije smo imali mnogo više kontakata, mi smo išli u Srbiju a delegacija ove zemlje je dolazila kod nas. Neophodan je taj parlamentarni kontakt sa svim zemljama, na više razina, koje su procesu pristupanja. S pažnjom se prate zbivanja u Srbiji.

Tako je COVID-19 kriza pokazala različit odnos njihovih vodećih ljudi prema vakcinama. Kinesku je primio predsjednik države Aleksandar Vučić, predsjednik Skupštine Ivica Dačić se vakcinisao ruskom, a premijerka Ana Brnabić, evropskom vakcinom. Kažem, i na taj način se prate zbivanja u Srbiji, zemlji koja je kandidatkinja za ulazak u EU ali ima i svoju autonomnu vanjsku politiku. Tako da ponekad ima nerazumijevanja u EU za ovakve politike.

Moram biti pošten i reći da se i EU nije pokazala posljednjih godina mnogo aktivna da otvara poglavlja sa Srbijom i da radi na tome. Više se uključila u probleme zdravstvene krize i na poteškoće koje se javljaju u ostvarivanju pravne države u članicama EU, kao što su Mađarska i Poljska a u posljednje vrijeme priča se i o Sloveniji.

Ostatak intervjua pročitajte ovdje