EU proširenje – Quo Vadis (kuda idete)?

Koji su trenutni izazovi sa kojima se suočava Zapadni Balkan i kakvo je stanje sa EU institucijama kao globlanim akterima u regionu? Kako se doživljava politika proširenja EU kao moć na Zapadnom Balkanu? Pet regionalnih i EU stručnjaka pokušalo je odgovoriti na ova pitanja tokom dinamične i otvorene  online diskusije pod nazivom «EU proširenje - Quo vadis (kuda idete)«? Panel diskusija dio je ovogodišnjeg Evropskog foruma Alpbach u Austriji,  a u ime njemačke vlade podržava je organizacija Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ).

Dobre vijesti stigle su iz Brisela u martu ove godine kada je Evropsko Vijeće odlučilo otvoriti pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Na pitanje kada bi ove dvije zemlje mogle otvoriti prva Poglavlja pregovora, i kako bi to moglo uticati na procese EU integracije u Crnoj Gori i Srbiji, Majlinda Bregu, generalna sekretarka Vijeća za regionalnu suradnju (RCC), je istakla: «Zapadni Balkan se ne može držati na distanci. Zadržati EU kao prioritet u regionu je politčki proces i samo zajedno EU i Zapadni Balkan mogu postići rezultate».

Martin Selmayr, šef Predstavništva Evropske komisije u Austriji, smatra da je proširenje EU ogroman istorijski uspjeh, te da to može i ostati samo ukoliko postoji odlučnost oko evropske perspektive na obje strane. "Mi moramo održati naše obećanje", kaže Selmayr, ali istovremeno i ističe: "Onaj ko u jeku korona krize flertuje sa drugim silama u svijetu, nije ozbiljan kada je u pitanju evropska perspektiva. Drugi uslov je iskrenost. Reći da će  Albanija i Sjeverna Makedonija ući u EU za dvije godine, bilo bi neozbiljno. EU je zajednica zakona, zajednica vrijednosti koju obavezuje vladavina prava".

Selmayr naglašava da se neriješena teritorijlana pitanja ne mogu unositi u EU. "Proces proširenja ne treba oslabiti EU, nego je ojačati  i EU mora uradit svoj dio posla i reformisati se. Solidarnost pokazana tokom pandemije COVID-19 će se nastaviti. Kvalitet rada na obje strane, a ne vremenski rokovi, trebalo bi da određuju proces i budu u interesu zemalja koje se žele pridružiti EU", zaključuje Selmayr.  

Regionalna suradnja i povezanost funkcionišu. Mladi ljudi sa Zapadnog Balkana žele da komuniciraju i da se povezuju, riječi su Đure Blanuša, generalnog sekretara  Regionalnog ureda za suradnju mladih (RYCO). "Proširenje je takođe proces zasnovan na vrijednostima. Potrebne su nam konkretne reforme i fokus na rezultatima", ističe Blanuš.    

EU nije kompletna bez Zapadnog Balkana. Austrija je glasan zagovarač proširenja EU- strogog procesa o kom se treba otvoreno razgovarati. Potrebno je da zemlje u regionu ojačaju vladavinu prava, suzbiju korupciju i sprovedu istinske reforme."Mi trebamo pokazati Zapadnom Balkanu da je EU odgovoran partner. Tu smo i izuzetno je važno spajati ljude i gledati u budućnost", riječi su Karoline Edtstadler, austrijske ministrice za EU i Ustav.   

Veća ekonomska modernizacija i jača regionalna ekonomska integracija učiniće region konkurentnijim i privlačnijim za investicije. Emir Đikić, direktor Sekretarijata CEFTE, Cenatralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini, smatra: "Privrede Zapadnog Balkana imale  bi velike koristi od jedinstvenog tržišta EU. Brža trgovina robama i uslugama diljem regiona, uz smanjene troškove, poboljšaće konkurentnost i stvoriti mogućnosti za investicije". To bi pomoglo  i rješavanju drugih pitanja, kao što su lanac snadbijevanja, vraćanje porizvodnje u Evropu i odlazak mladih ljudi iz regiona, zaključio je Đikić.

Kada  je region odlučan da se radi i surađuje, mnoguće je postići ogromne uspjehe. Primjerice, uspostavljanje «zelenih koridora» kojima je osiguran brz protok esencijalnih proizovda preko kopnenih granica diljem Zapadnog Balkana u jeku pandemije COVID-19, počevši sa 2.000 kamiona u aprilu, a danas granice dnevno prelazi 13.000 kamiona, dokaz je da su regionalna suradnja i solidarnost put napretka.

GIZ je 2007. godine za Zapadni Balkan osnovao Otvoreni Fond za Jugoistočnu Evropu (ORF) koji podržava razvoj regiona u različitim sektorima na putu ka EU. I ovu panel diskusiju zajednički su organizovala dva regionalna GIZ projekta i to  projekt Promocija evropskih integracija putem regionalne saradnje  i projekt Vanjska trgovina koja će i dalje nastaviti pružati podršku regionalnim organizacijama i inicijativama.

Modernizacija ekonomija u regionu, smanjivanje razvojnih nejednakosti, sprovođenje potrebnih fundamentalnih reformi sa većim fokusom na vladavinu prava, funkcionisanje demokratskih institucija i javne administracije, donijeće konkretne rezultate građanima dok region napreduje u aktivnostima ka članstvu u EU.

Regionalna suradnja nudi mogućnosti pronalaska zajedničkih rješenja za zajedničke izazove. Niko ne gubi, a svi  mogu biti na dobitku uz jaku regionalnu suradnju koja nudi promjene i pomaže da se pronađu odgovori na predstojeće izazove, osobito kada je riječ o oporavku od pandemije, dok zajednički gradimo budućnost.