EU / REGIJA

Europska unija će Vladi naložiti suštinsku promjenu gospodarske politike

29.05.2014. 13:12 / Izvor: Jutarnji list

Europska će komisija u ponedjeljak usvojiti i objaviti mišljenje o mjerama koje je hrvatska Vlada usvojila u okviru postupka izlaska iz prekomjernog deficita. Isti dan Komisija će objaviti i specifične preporuke za Hrvatsku, kao i za sve druge države članice EU, o strukturnim reformama. Te preporuke predstavit će predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

Razmotren i rebalans

Komisija je u izradi mišljenja i preporuka Hrvatskoj koje će usvojiti u ponedjeljak uzela u obzir i zadnji rebalans proračuna za ovu godinu te dodatne mjere koje je poslala Komisiji. U prihodovnoj strani glavna mjera je povećanje doprinosa za zdravstvo, trošarine za energiju, telekom, promjene poreza za igre na sreću i prebacivanje novca iz jednog u drugi stup mirovinskog.

Iako će konačnu ocjenu o spomenutim mjerama dati tek u ponedjeljak, izvori iz Komisije najavili su da će se prebacivanje novca iz drugog u prvi mirovinski stup, u dva koraka 2014. i 2015., vjerojatno smatrati samo jednokratnom mjerom te da se od jeseni, prema novim pravilima, takve mjere neće smatrati kao povećanje prihoda i kao dugoročne strukturne mjere, čega je svjesna i hrvatska Vlada.

Izvori iz EU kažu da će Komisija inzistirati na postavljenim ciljevima, prema kojima Hrvatska ove godine mora svesti deficit na 4,6 posto, 2015. na 3,5 posto, kako bi 2016. dostigla deficit od 2,7 posto, čime bi i službeno izašla iz postupka prekomjernog deficita. Komisija će u ponedjeljak dati ocjenu jesu li ili ne ove mjere dovoljne i prihvatljive. Ali s obzirom na činjenicu da je Hrvatska koordinirala svoje mjere uz konzultacije s Europskom komisijom, procjena je da će EK dati pozitivno mišljenje.

Ciljevi ostaju isti

Komisija nema puno prostora za popuštanje jer su ciljevi postavljeni i odlukom Vijeća. Međutim, država članica koja je u postupku prekomjernog deficita ima mogućnost tražiti i dobiti odgodu rokova u slučaju nepredvidljivih okolnosti. Zato bi kasnije eventualne štete od poplava u Slavoniji mogle utjecati na produljenje rokova Hrvatskoj. Međutim, one se neće uzimati u obzir pri izradi mišljenja za mjere koje je Hrvatska već ranije predala, ali ako šteta bude doista velika i ako se dokaže utjecaj na javne financije, onda bi EU to mogao uvažiti.

EU od Hrvatske, osim što očekuje provedbu mjera za smanjenje prekomjernog deficita, traži i napore za suočavanje sa sve većom prekomjernom ekonomskom neravnotežom.

Hrvatska nije izuzetak

Hrvatska se prema ranijim ocjenama Komisije suočava s dugim padom, na što utječu i domaći i vanjski rizici. Problem su i poduzeća u državnom vlasništvu koja u nekim sektorima i dalje imaju dominantnu ulogu, a koja su uglavnom nerestrukturirana, slabo profitabilna i duboko zadužena.

Od Hrvatske se očekuje da poduzme mjere koje će podržati rast i poticati izvoz, i to ne samo u sektoru turizma. Stvaranje boljeg tržišta rada smatra se ključnim. U Bruxellesu ne vide primjer Hrvatske kao nešto što je izuzetak te poručuju kako je Hrvatska, da je htjela, mogla znatno ranije poduzeti reforme koje su mogle skratiti i rok izlaska iz recesije.

Dužnosnici Komisije kažu da će u konačnici Hrvatska i njeni građani imati koristi od održivog zdravog fiskalnog okvira, kao što se može vidjeti i u drugim državama članicama.

EU kaže da Hrvatska zbog mjera štednje neće ugroziti rast iako inzistira na fiskalnoj disciplini. Komisija je predvidjela da Hrvatska niti ove godine neće izaći iz recesije, a blagi porast BDP-a bit će moguć tek sljedeće godine. Hrvatska, uz Cipar, ostaje jedina država članica EU koja još uvijek nije iskoristila pozitivne trendove u ostatku EU, gdje se ekonomija uglavnom stabilizirala.

Recesija

Prema zadnjim prognozama Europske komisije, BDP će u Hrvatskoj pasti i ove godine za 0,6 posto, i tek će sljedeće godine zabilježiti skromni porast od 0,7 posto. Na godišnjoj razini Komisija predviđa daljnji porast nezaposlenosti od čak 2,5 posto ove godine i 1 posto sljedeće godine. Deficit je prošle godine pao na 4,9 posto, a ove godine bi trebao pasti na 4,6 posto, dok bi sljedeć godine trebao biti 3,1 posto, što praktički znači da će Hrvatska ispuniti ciljeve iz postupka prekomjernog deficita. Među pozitivnim elementima Europska je komisija u ranijim izvješćima spomenula početak fiskalne konsolidacije zbog mjera koje je Vlada poduzela upravo za izlazak iz prekomjernog deficita.

Lakše keditiranje

U nedavnim analizama Komisija je navela da će, dok rastu javne investicije, među ostalim i zbog postupnog povećanja korištenja EU fondova, privatne investicije i dalje biti negativne zbog slabe potražnje i restrukturiranja vezanog uz predstečajne nagodbe, što se nastavlja. Problem za privatne investicije jest i visoka razina nepredvidljivosti kod ekonomskih aktera.

Komisija smatra da će nastavak borbe protiv utaje poreza, uz takozvanu fiskalizaciju, i dalje davati pozitivne rezultate. Očekuje se da će EK u svojim preporukama u sklopu Europskog semestra, što nije formalno vezano za postupak prekomjernog deficita, ali očito utječe na taj proces, preporučiti državama članicama da osiguraju lakše kreditiranje za investicije u malim i srednjim poduzećima.

 

Pomoć EU za poplave

Na neformalnom summitu šefova država ili vlada EU u Bruxellesu u utorak se razgovaralo i o situaciji u poplavljenim područjima Hrvatske, BiH i Srbije te o mogućnostima EU za pružanje pomoći tim područjima. I predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izrazili su spremnost da EU pokaže svoju konkretnu solidarnost. Barroso je podsjetio da je EU odmah nakon početka poplava mobilizirala svoj koordinacijski centar i pomogla vlastima, pogotovo u Srbiji i BiH, u spašavanju i zbrinjavanju ljudi. On je najavio kako će Komisija, nakon što od država regije dobije procjene šteta i zahtjev za pomoć, takve zahtjeve razmotriti u brzoj proceduri. I predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović rekao je da će Hrvatska tek nakon procjene štete zatražiti pomoć iz fonda solidarnosti EU. “EU ima fondove za tu namjenu. Ako ih nema direktno za Bosnu i Hercegovinu, možda se može naći način da ih se nađe. Za Hrvatsku su pravila jasna, ona je članica EU i ne može biti predmet donatorske konferencije”, rekao je Milanović i najavio da će Hrvatska utvrditi razmjere šteta i tražiti određenu naknadu iz Europskog fonda solidarnosti, ako se utvrdi da je šteta veća od 0,6 posto BDP-a, jer se samo u takvim slučajevima može dobiti pomoć iz toga fonda. Milanović je ponovio da bi Hrvatska bila sretna ako je šteta manja.

 

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU